U razdoblju od 2017. do 2019. hrvatske su županije ugovorile EU projekata u iznosu od 61,2 milijarde kuna (8,24 milijarde eura), odnosno približno 77 posto iznosa koji je u financijskom razdoblju 2014. – 2020. na raspolaganju Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Po ukupnom iznosu prednjači Grad Zagreb (14,4 milijarde kuna), ali kada se ti podaci stave u kontekst veličine i strukture gospodarstva te broja stanovnika, rezultati su posve drugačiji, a prezentirani su u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore Županije i fondovi EU – pregled i usporedba ugovorenih sredstava. U odnosu na BDP i po stanovniku najviše je povukla Dubrovačko-neretvanska županija. Zbog projekta Slavonija, Baranja, Srijem velik skok u povlačenju sredstava imalo je i pet slavonskih županija, a u odnosu na njihov BDP najuspješnija je bila Virovitičko-podravska županija. Podsjetimo da prema podacima o ugovorenim sredstvima u 2019. godini, najbolje stoji Splitsko-dalmatinska županija.
Dubrovačko-neretvanska županija ukupno je od 2017. do 2019. godine ugovorila iznos od 5,2 milijarde kuna, a takav plasman naša najjužnija županija duguje velikim infrastrukturnim projektima poput Pelješkog mosta i obnove Zračne luke. Slijede Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.
Top pet županija plus Grad Zagreb po visini ugovorenih EU sredstava od 2017. do 2019. godine (u mil.kn)
“Bolju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava daju podaci po stanovniku pojedine županije. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, za očekivati je da je i utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo veći, odnosno pozicija županije je bolja. Tu ljestvicu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s ugovorenih 43.279 kuna po stanovniku, a na drugom je mjestu Ličko-senjska, koja ima najmanji broj stanovnika među županijama pa je i s gotovo najmanjim iznosom ugovorenih sredstava dosegnula iznos od 26.933 kune po stanovniku. Na 4., 5. i 6. mjestu su tri slavonske županije, što znači da je na tom prostoru ugovaranje EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske, odnosno upućuje na uspješnu provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Vodećih pet županija po visini ugovorenih EU sredstava od 2017. do 2019. po stanovniku
Zanimljivo je da su slavonske županije bile vrlo uspješne po relativnim pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU u odnosu na ostatak zemlje. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem čiji je cilj osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura (oko 18,8 milijardi kuna) iz fondova EU, isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do kraja 2019. godine, od toga je iznosa ukupno ugovoreno oko 11,5 milijardi kuna, odnosno oko 60 posto planiranog iznosa. Točnije, pet slavonskih županija, čiji BDP čini oko 11,5 posto nacionalnog BDP-a, u posljednje je tri godine ugovorilo 18,8 posto ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, odnosno ta su sredstva činila 27,5 posto njihova BDP-a u 2017. godini, dok su na nacionalnoj razini činila 16,7 posto BDP-a. Iz toga proizlazi zaključak o snažnijem utjecaju korištenja fondova EU na kretanje BDP-a Slavonije, što je vrlo važna činjenica s obzirom na to da se radi o gospodarski najnerazvijenijoj regiji Hrvatske. U odnosu na BDP najviše su ugovorile Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.
Iznos ugovorenih EU sredstava od 2017. do 2019. slavonskih županija u odnosu na njihov BDP u 2017. (u%)
Iznos ugovorenih sredstava po županijama može se promatrati i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a, odnosno u usporedbi s udjelom njihova BDP-a u nacionalnom BDP-u. Pritom veći udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU od udjela te županije u BDP-u Hrvatske pokazuje da županija koristi fondove EU u većoj mjeri nego što je “važnost” te županije u domaćem gospodarstvu. Po tom je pokazatelju ponovo najuspješnija Dubrovačko-neretvanska županija, čiji BDP čini tek oko 3 posto BDP-a zemlje, ali na nju se odnosi gotovo 9 posto svih ugovorenih sredstava. S druge strane, najveći je negativan nerazmjer prisutan kod Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe je vezao tek oko 24 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU u promatrane tri godine.
Prvih 5 županija po vrijednosti ugovorenih EU sredstava u odnosu na županijski BDP (u %)
Odnos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama u razdoblju od 2017. do 2019. i BDP-a svake županije u 2017. godini pokazuje relativnu važnost koju sredstva fondova EU imaju , uzimajući u obzir veličinu gospodarstva svake županije. Što je udio veći, to je situacija povoljnija, a i po ovom pokazatelju najbolji položaj po korištenju EU fondova ima Dubrovačko-neretvanska županija. Slijede Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
Podsjetimo, nedavno smo i analizirali podatke za prošlu godinu koje je objavilo resorno Ministarstvu EU fondova i regionalnog razvoja.
U 2019. godini, nakon Grada Zagreba s ugovorenih oko 6,5 milijardi kuna unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., najviše su sredstava ugovorile Splitsko-dalmatinska županija s iznosom od 2 milijarde kuna te Osječko-baranjska županija s iznosom od oko 846 milijuna kuna, Koprivničko-križevačka županija s oko 616,2 milijuna, Dubrovačko-neretvanska s ugovorenih 603,1 milijun i Primorsko-goranska županija sa 552,6 milijuna kuna.
- Grad Zagreb 6.486.739.831
- Splitsko-dalmatinska županija 2.087.612.613
- Osječko-baranjska županija 845.966.018
- Koprivničko-križevačka županija 616.202.968
- Dubrovačko-neretvanska županija 603.113.920
- Primorsko-goranska županija 552.569.382
Što se tiče Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine opet je vodeći u 2019. godini bio Grad Zagreb s iznosom od oko 87,6 milijuna kuna, a slijedile su Šibensko-kninska županija s iznosom od oko 49,8 milijuna kuna, Osječko-baranjska županija s iznosom oko 49,2 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska 47,5 milijuna, Vukovarsko-srijemska 36,1 milijuna kuna i Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih 33 milijuna kuna.
- Grad Zagreb 87.631.898
- Šibensko-kninska županija 49.798.722
- Osječko-baranjska županija 49.179.569
- Dubrovačko-neretvanska županija 47.584.278
- Vukovarsko-srijemska županija 36.117.333
- Splitsko-dalmatinska županija 33.017.129
Unutar programa ruralnog razvoja po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godine predvodi Osječko-baranjska županija s oko 500,4 milijuna kuna ugovorenih sredstava i udjelom od 13,64 % u ukupno ugovorenim sredstvima u 2019. godini. Slijedi je Grad Zagreb s oko 363,8 milijuna, Sisačko-moslavačka županija sa 225,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih oko 203 milijuna kuna, Brodsko-posavska županija sa 198,1 milijun i Virovitičko-podravska županija s ugovorenih 196,5 milijuna kuna.
- Osječko-baranjska županija 500.448.712
- Grad Zagreb 363.802.116
- Sisačko-moslavačka županija 225.802.487
- Splitsko-dalmatinska županija 203.090.424
- Brodsko-posavska županija 198.162.178
- Virovitičko-podravska županija 196.459.652
U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godini Zadarska županija ugovorila je 51,3 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska županija koja je ugovorila bespovratna sredstva u iznosu od 15,2 milijuna, Splitsko-dalmatinska 14,8 milijuna, Istarska 10,2 milijuna i Grad Zagreb 6,1 milijun kuna.
- Zadarska županija 51.360.931
- Primorsko-goranska županija 15.259.914
- Splitsko-dalmatinska županija 14.814.077
- Istarska županija 10.192.901
- Grad Zagreb 6.163.237
- Dubrovačko-neretvanska županija 4.016.885 (L.K.)
