U prošloj je godini u Osječko-baranjskoj županiji u većini promatranih stavki napravljen napredak na godišnjoj razini, pa je tako povećana gustoća liječnika na 10.000 stanovnika, broj domova za starije osobe, regionalna stopa nezaposlenosti, udio učenika korisnika centara kompetencije u ukupnom broju učenika, bruto investicije u području obrazovanja i intelektualne imovine kao i investicije u zaštitu okoliša, te rashodi za socijalnu zaštitu, kulturu, sport i civilnu zaštitu po stanovniku, stoji u Planu razvoja Županije za 2024. godinu.
Kod nekih pokazatelja došlo je do smanjenja kao što je podrška demografskoj revitalizaciji i osnaživanje obitelji, jer podaci još uvijek pokazuju generalno negativan trend. Ipak, pozitivan trend postoji kod migracijskog salda, koji je u OBŽ i dalje negativan, ali se prepolovio u odnosu na 2023. godinu.
Udio najmlađeg stanovništva (od 0-14 godina) prema procjeni stanovništva u OBŽ u 2024. ostao gotovo isti u odnosu na Godišnje izvješće za 2023. godinu (13,75% u odnosu na 13,79%), a prema podacima o migraciji stanovništva u inozemstvo je otišlo 47 osoba više od novodoseljenih osoba (značajno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je takvih osoba bilo 607), dok su u drugu županiju otišle 484 osobe više nego što ih se doselilo (slično kao i u prethodnoj godini). Navedeno je utjecalo i na iznos isplaćenih potpora koje su u proračunu OBŽ namijenjene za novorođenu djecu te je smanjen ukupni iznos u odnosu na početnu vrijednosti iz 2020. godine.
Unatoč činjenici da je emigracija u prethodnoj godini gotovo prepolovljena, OBŽ ostaje jedna od najpogođenijih županija, pri čemu urbano područje Grada Osijeka bilježi razmjerno najmanju razinu depopulacije, dok manja urbana i osobito ruralna područja bilježe mnogo bržu stopu depopulacije. OBŽ pritom nastoji svojim politikama utjecati na zadržavanje stanovništva u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na njezinu nadležnost (npr. kroz sufinanciranje stambenih kredita mladim obiteljima), no najveći teret javnih politika usmjerenih na demografsko očuvanje i rast leži na nacionalnoj razini i na jedinicama lokalne samouprave.
Pokazatelj o ukupnim prihodima 39 ispodprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave s područja OBŽ daje naslutiti da posljedice starenja i depopulacije najpropulzivnijeg dijela stanovništva – onog u radnoj dobi – postaju sve očitije te da će ukoliko se trend uskoro ne preokrene biti nemoguće dosegnuti planiranu ciljnu vrijednost.
Vidljivo je da se stopa nezaposlenosti smanjena u odnosu na 2021. godinu sukladno trendovima na razini cijele države, pri čemu valja napomenuti da nužno dolazi do sezonskih razlika u stopi nezaposlenosti pa ona u zimskom razdoblju raste, a u ljetnom opada. Također, ovime je
postignuta i ciljana vrijednost planirana za 2027. godinu.
Nezaposlenost je u padu, a opao je udio zaposlenih u mikro, malim i srednjim poduzećima u odnosu na ukupan broj zaposlenih, budući da se povećao broj zaposlenih kod velikih poduzetnika. Smanjen je i izvoz dobara i usluga iz OBŽ (podaci iz 2023. godine), nakon rasta iznad 40% u razdoblju između 2020. i 2022. godine. OBŽ u navedenim uvjetima radi na značajnim ulaganjima u novu poslovnu infrastrukturu izgradnjom Zgrade 1. Gospodarskog centra, kojom je u 2023. godini županija dobila 5.000 m2 zatvorenih sadržaja za razvoj poduzetništva i organizaciju događanja (izložbe, sajmovi) te pomoćne objekte i sadržaje. Cilj podizanja gospodarske vidljivosti regije i unaprjeđenja poduzetničke klime već je postignut održavanjem niza manifestacija u objektu pa je tako tijekom 2024. godine održano je 28 događanja s ciljem unaprjeđenja gospodarskih aktivnosti. Budućim investicijama u drugu fazu projekta očekuje se razvoj novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, razvoj usluga poduzetničkih potpornih institucija za mala i srednja poduzeća te razvoj mreže poslovnih komunikacija. U tu svrhu dovršena je projektno-tehnička dokumentacija za ostalih pet zgrada Gospodarskog centra, ukupne vrijednosti 38,64 milijuna eura, koje se planira osigurati kroz buduće razdoblje. Tijekom 2024. godine uloženo je dodatnih 147.000 eura u opremanje Gospodarskog centra, a također su pripremljena i 22 druga projekta rekonstrukcije, opremanja, planskog i hitnog održavanja objekata diljem OBŽ. Usto, i općina Podgorač u 2025. godini planira prijaviti projekt izgradnje dijela komunalne infrastrukture u svojoj poduzetničkoj zoni na program namijenjen gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema, za što je izrađen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola.
Kako se navodi, poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija najvažniji su sektori gospodarstva i nositelji razvoja OBŽ. Na njih se nadovezuje stočarstvo, drvna, kemijska i metalna industrija, proizvodnja papira, strojeva, građevinskih materijala, a zadnjih godina intenzivno se razvijaju turizam i IKT industrija. Zbog kapaciteta i osobito razvojnih potencijala tih djelatnosti, kao što su dobar geoprometni položaj i infrastruktura ovog područja, OBŽ može biti vrlo zanimljiva investitorima. U tom pogledu, posebnu važnost imaju infrastrukturni objekti poput Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, Gospodarskog centra, zatim projekti izgradnje sustava navodnjavanja i niz drugih infrastrukturnih projekata.
Prema odabranim pokazateljima, vidljivo se da je u OBŽ 2023. godine smanjila dodana vrijednost proizvodnje hrane, pića i duhana u odnosu na početnu vrijednosti u 2020. godini, a u istom razdoblju smanjena je ekološka proizvodnja usjeva, moguće zbog poremećaja na tržištu posljednjih godina i striktnosti sustava certificiranja ekološke poljoprivredne proizvodnje. U sljedećem razdoblju bi svakako trebalo raditi na jačanju podrške proizvodnji i preradi hrane, od izmjena u sustavu gospodarenja poljoprivrednim zemljištem do potpore u plasiranju proizvoda na tržište.
S obzirom da je među prioritetima OBŽ u ovom području istaknuto pružanje podrške kod ulaska u sektor prerade hrane radi dodavanja vrijednosti te jačanje tržišta i konkurentnosti cijelog sektora, u prethodnom razdoblju se radilo na stvaranju dijela poljoprivredno-prerađivačke
infrastrukture izgradnjom spomenutog Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, ukupne vrijednosti 14,6 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura sufinancirano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Distributivni centar služi kao središte za umrežavanje, pakiranje, preradu, brendiranje i distribuciju proizvoda, uz istovremeno jačanje proizvodnih organizacija koje će omogućiti proizvođačima da postanu konkurentniji na domaćem tržištu i stvoriti uvjete za izvoz prema tržištima EU-a i drugim tržištima. RDC je u 2023. godini stavljen u funkciju na upravljanje tvrtki Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće d.o.o. Osijek, a postotak popunjenosti kapaciteta za skladištenje u 2024. godini iznosio je 63,40%, s ugovorima zaključenim s ukupno 18 proizvođača. Na području OBŽ je također izgrađen jedan sustav navodnjavanja, ishođene su građevinske dozvole za izgradnju dva sustava, a još jedan je u fazi sanacije. Tijekom 2024. godine započeo je s provedbom prekogranični projekt MILKYWAY, ukupne vrijedan gotovo 400.000,00 eura, u okviru kojeg je pružena podrška osnivanju i aktiviranju udruge proizvođača sira s područja Osječko-baranjske županije. Također, strateški projekt izgradnje i opremanja kulin inkubatora u Jagodnjaku ima kompletiranu projektnu dokumentaciju te će u 2025. godini biti pripremljen za prijavu.
Osječko-baranjska županija je 2024. godine imala 44,96 liječnika na 10.000 stanovnika, što je porast u odnosu na prethodne godine, najvjerojatnije povezan s činjenicom da na području OBŽ djeluje KBC Osijek, kojem gravitira oko 900.000 pacijenata s istoka Hrvatske.
Prema podacima, u OBŽ su rasli rashodi za socijalnu zaštitu po stanovniku u odnosu na početnu vrijednost pokazatelja, te je kao broj domova za starije osobe porastao u 2024. godini prestigao ciljnu vrijednost za 2027. godinu. Valja napomenuti da je od 17 domova tri osnovao OBŽ, devet ustanova privatni osnivači, četiri trgovačka društva, a jedan je osnovao obrtnik.
Rizici s kojima se suočava OBŽ u postignuću ovog posebnog cilja jednaki su kao i u drugim županijama: starenje stanovništva i povećanje njegove ranjivosti, tj. broja osoba kojima je potrebna neka od usluga iz sustava socijalne skrbi. U tom pogledu, na području OBŽ ulažu se značajna sredstva i u sustav zdravstva i u sustav socijalne skrbi te se planiraju daljnja ulaganja u infrastrukturu i ljudske potencijale.
Sukladno tome, OBŽ u području socijalne skrbi provodi nekoliko projekata od strateškog značaja kao što su izgradnja Centra za starije osobe Našice u kojem sudjeluje kao partner Gradu Našicama radi osiguravanja dodatnog smještajnog kapaciteta za nepokretne korisnike i korisnike koji boluju od Alzheimera i drugih demencija te izvaninstitucionalne socijalne usluge.
Također, planiraju se dodatni smještajni kapaciteti i izvaninstitucionalne usluge u Osijeku za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti u Domu za starije i nemoćne osobe Osijek.
U području zdravstvene skrbi, tijekom 2024. godine otvorena je Turistička ambulanta, planira se gradnja dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC Osijek, ulaganje u podizanje razine kvalitete usluga OŽB Našice, zatim gradnja nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu OBŽ, Centra za kontrolu komaraca koji je kao strateški projekt ukupne vrijednosti oko 5 milijuna eura programiran kroz prekograničnu suradnju Hrvatske i Mađarske, a krajem 2023. godine dovršena je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju novog Kliničko bolničkog centra Osijek.
Značajan broj učenika s područja OBŽ koristi prednosti i sudjeluje u radu centara kompetencije, s obzirom na brojnost učenika u dvije srednje škole koje su takve centre razvile (Elektrotehnička i prometna škola Osijek i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek). Riječ je o mjestima izvrsnosti kojima se unaprjeđuje kvaliteta obrazovanja jačanjem kompetencija nastavnika i modernizacijom obrazovnih programa. Također, bruto investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu u području “Obrazovanje” značajno su povećane u odnosu na početnu vrijednost, što je uzrokovano velikim investicijama u navedenom sektoru, osobito izgradnjom školskih objekata, poput I. gimnazije u Osijek. Naime, tijekom 2024. godine nastavljene su izgradnja i opremanje nove zgrade I. gimnazije koja će biti dovršena tijekom 2025. godine, ukupne vrijednosti više od 15,75 milijuna eura, čime će OBŽ osigurati adekvatan prostor za kvalitetan rad i opremu potrebnu za nastavni proces.
OBŽ je prepoznala potrebu za dodatnim radom s darovitim i visokomotiviranim učenicima, stoga je 2018. godine u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek uspostavljen Centar izvrsnosti u sektoru elektrotehnike i računalstva. Zbog velikog interesa učenika za sudjelovanje u aktivnostima centra 2024. godine uspostavljeni su Centar izvrsnosti za umjetnu inteligenciju u Gimnaziji A. G. Matoša, Đakovo, Centar izvrsnosti za biologiju “Ljudsko tijelo savršen stroj” u Medicinskoj školi Osijek, Osijek, Centar izvrsnosti za primijenjenu informatiku u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga Našice, Našice te Centar izvrsnosti za kemiju u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića, Osijek. Također, radi razvoja potencijala darovitih, visokomotiviranih učenika, OBŽ je preuredila prostore OŠ J. Kozarac u Josipovcu Punitovačkom u suvremene STEM učionice, planetarij i zvjezdarnicu kroz projekt Regionalnog znanstvenog centra Panonske Hrvatske, ukupne vrijednosti 859.280 eura.
Kao županija u kojoj se nalazi jedno od najvećih sveučilišnih središta u Hrvatskoj, rizik od
daljnjeg smanjenja broja visokoobrazovanih osoba u ukupnom stanovništvu, s iznimkom emigracije, nije velik. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku radi na unaprjeđenju postojećih i otvaranju novih studijskih programa u skladu s potrebama na tržištu. U skladu s time, 2024.
godine je započeo strateški projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra elektrotehnike i računarstva u okviru FERIT-a, , ukupne vrijednosti gotovo 60 milijuna eura, pripremljena je projektna dokumentacije za nastavak izgradnje i opremanje Sveučilište knjižnice i multimedijskog centra
Osijek, dok je projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra za vinovu lozu i vino Mandićevac započeo u svibnju 2024. godine prilagođen strateškim projektom ADAPTVitis, u sklopu prekograničnog Interreg VI-A IPA programa Hrvatska-Srbija 2021.- 2027., vrijednosti 2,1 milijuna eura, u okviru kojeg će nastati budući Centar za prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena u vinogradarstvu Mandićevac.
Kvaliteta života građana ogledava se i u njihovom sudjelovanju u kulturnom i sportskorekreativnom životu na području na kojem žive. Kada je riječ o strateškim projektima predviđenim Planom razvoja u okviru provedbe ovog posebnog cilja, značajno je spomenuti projekt rekonstrukcije zgrade HNK u Osijeku, planiran u dva dijela, jedan u okviru ITU mehanizma (raspis natječaja očekuje se u prvoj polovici 2025. godine), a drugi u okviru poziva “Obnova javne kulturne infrastrukture” iz Europskog fonda za regionalni razvoj, programa Konkurentnost i Kohezija 2021.-2027. godine. Na dva projekta podijeljena je i rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove zgrade Muzeja likovnih umjetnosti: projekt “Energetska obnova zgrade Muzeja likovnih umjetnosti”, ukupne vrijednosti 1,35 milijuna eura krenuo je s provedbom u travnju 2024. godine, s rokom završetka u lipnju 2026. Projekt “MUZA 21.” tijekom 2024. godine prijavljen je na Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Obnova javne kulturne infrastrukture” i vezan je za obnovu i opremanje Muzeja.
Dovršen je i projekt izgradnje Športske dvorane za Osnovnu školu Miroslava Krleže Čepin u iznosu od 4,11 milijuna eura, projekt izgradnje Sportske dvorane Antunovac iz sredstava MRRFEU, OBŽ i općine Antunovac u vrijednosti od gotovo 1,9 milijuna eura, a nastavit će se projekt rekonstrukcije i dogradnje Copacabane u Osijeku13 iz sredstava ITU mehanizma, čija prva faza je već dovršena. U pripremi i provedbi je i niz drugih projekata u području sportske infrastrukture diljem OBŽ.
Uz sve navedeno, ne iznenađuje da je OBŽ je 2024. godine bila Europska regija sporta.
OBŽ se Planom razvoja obvezala u sljedećem razdoblju raditi na smanjenju onečišćenja i unaprjeđenju kvalitete okoliša i prirode, učinkovito upravljati zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže, promicati održivo upravljanje resursima i ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku obnovu i tranziciju, zelenu gradnju i urbanu zelenu infrastrukturu u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova i ublažavanja klimatskih promjena. U skladu s tom obvezom, OBŽ je u prethodnom razdoblju provela postupka strateške procjene utjecaja VI. Izmjena i dopuna Prostornog plana OBŽ i Plana gospodarenjem otpadom OBŽ na okoliš te izradila strateške studije utjecaja na okoliš predmetnih dokumenata. Osim toga, izrađen je i Akcijski plan energetske učinkovitosti OBŽ za razdoblje od 2025.-2027. godine, te je započeo proces monitoringa i istraživanja u Posebnom ornitološkom rezervatu Podpanj.
Drugo važno područje tiče se unaprjeđenja postojećeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom, u okviru kojeg je planirano smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada, unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje, smanjenje udjela biootpada u komunalnom otpadu i količine otpada koji se odlaže na odlagališta te uspostave Regionalnog centra gospodarenja otpadom Orlovnjak kao okosnice za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U 2023. godini prema Izvješću o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stopa recikliranja komunalnog otpada za OBŽ iznosila je 31% (smanjenje za 9% u odnosu na 2022. godinu). Smanjenje količine otpada koja se u OBŽ odlaže na odlagalište smanjit će se provedbom Projekta izgradnje RCGO Orlovnjak, za koji su se u 2024. godini radile izmjene i dopune Studijsko-projektne dokumentacije radi usklađivanja s ciljevima kružnog gospodarstva i prilagodbe kriterijima prihvatljivosti za sufinanciranje iz novog EU proračunskog razdoblja. Predviđeni projekt planira se (su)financirati sredstvima OP Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. Kada je riječ o energetskom sektoru, podaci pokazuju da je u OBŽ finalna potrošnja energije u kućanstvima po stanovniku iznosila 6,78 MWh. Podatak se odnosi na 2023. godinu.
Među najvažnijim strateškim projektima u OBŽ nalazi se rekonstrukcija i proširenje Zračne luke Osijek, koja je potpisala ugovor u rujnu 2023. godine o gradnji putničkog terminala uz investiciju više od 11,3 milijuna eura, dok je financiranje preostalih faza predviđeno Dodatkom 2 Razvojnog sporazuma. Projekt je trajao i u 2024. godini osiguravajuću time sigurnosno-prometne standarde, šengenski režim upravljanja granicama te energetsku učinkovitost. Isto tako, Lučka uprava Osijek je 2024. godine započela projekt izgradnje i rekonstrukcije južne obale u luci Osijek čiji je cilj razviti infrastrukturne projekte u području prijevoza unutarnjim plovnim putovima na sveobuhvatnoj TEN-T mreži, ukupne vrijednosti 3 milijuna eura iz sredstava EU (CEF) i proračuna Republike Hrvatske.
Grad Osijek je 2022. godine pokrenuo 45 milijuna eura vrijedan infrastrukturni projekt modernizacije javnog prijevoza (od čega je iz fondova EU
sufinancirano 75%). U okviru projekta se modernizira podzemna kabelska mreža, gornja kontaktna mreža, gotovo 10 km tramvajske pruge, 23 tramvajske stanice, dvije ispravljačke stanice, a gradi se i jedna nova. Sklopljen je i ugovor o nabavi deset novih niskopodnih tramvaja, vrijednosti više od 23 milijuna eura, planira se nabava dodatnih deset, a u pripremi je i projekt nabave 19 električnih autobusa, ukupne vrijednosti 15 milijuna eura. Također, koncem 2023. godine dovršen je podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića20, projekt od strateškog značaja za OBŽ ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura, a iste godine su Hrvatske Željeznice dovršile obnovu Kolodvora Osijek, u što je uloženo oko 4 milijuna eura.
Podaci o noćenjima u turističkim smještajnim objektima, pokazuju značajno povećanje u odnosu na 2023. godinu (11,07%). Za očekivati je da će se pozitivan trend nastaviti, pod pretpostavkom da nema većih vanjskih utjecaja koji bi mogli uzdrmati turističko tržište.
Na području OBŽ u tijeku je nekoliko strateških projekata koji će doprinijeti jačanju prepoznatljivosti i privlačnosti. Integrirani razvojni projekt obnove i turističke valorizacije kulturno-povijesnog naslijeđa biskupa Josipa Jurja Strossmayera projekt je Đakovačko-osječke nadbiskupije za čiju je prvu fazu završena dokumentacija, a kroz različite izvore financiranja provode se dijelovi projekta (trenutna vrijednost 610 tisuća eura). Prijavljen je i dio planiranih projekata u okviru zaštite kulturne baština Prandau-Mailath u Donjem Miholjcu – posjetiteljski multimedijalni kulturni centar, dok je za prijavu pripremljen projekt rekonstrukcije i obnove Erdutska kula, koji čeka prikladan poziv. Tijekom 2024. godine realizirano je ukupno 110 aktivnosti/programa za unaprjeđenje kontinentalnog turizma, od projekta prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš Čudesna šuma, financiranja turističke zajednice OBŽ, potpora u ruralnom turizmu, razvojnog projekta turističkih infrastruktura, aktivnosti predstavljanja turističkih potencijala, do financiranja turističkih manifestacija, provedbe projekata ADOBE i projekta prekogranične suradnje s Republikom Srbijom. Također, dva ministarstva (Ministarstvo kulture i medija 930.000,00 eura i MRRFEU 770.000,00 eura) osigurala su 1,7 milijuna eura za završetak uređenja i opremanja Kulturnog centra Osijek, koji je i otvoren tijekom 2024. godine.
Završen je projekt razvoja širokopojasne infrastrukture za područje općina Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Šodolovci, Vladislavci i Vuka, čime je širokopojasnom infrastrukturom po subvencioniranoj tarifi je projektom obuhvaćeno preko 8.900 kućanstava i 10.000 stanovnika. Pored toga, Grad Osijek nositelj je projekta IT parka Osijek kao specijalizirane mikro gospodarske zone namijenjene tvrtkama koje posluju u sektoru informacijskih tehnologija (IT). Centar je otvoren u travnju 2024. godine, prostire se na 4.000 m2, a sadrži modularnu konferencijsku dvoranu s oko 300 sjedećih mjesta, više od 30 ureda, coworking prostor, informatički laboratorij, ugostiteljski objekt i druge sadržaje. Projekt je vrijedan 8,7 milijuna eura, od čega su gotovo polovica bespovratna sredstva EU.
Kada je riječ o projektima od strateškog značaja u ovom području, vrijedi spomenuti da je za revitalizaciju brownfield područja OLT – izrađena pripremna dokumentacija (konzervatorska dokumentacija, studija izvedivosti, projektna dokumentacija rekonstrukcije i prenamjene upravne zgrade OLT-a, analiza vrsta otpada i prijedlog zbrinjavanja nastalog otpada, kao i projekt uklanjanja građevina) ukupne vrijednosti 368 tisuća eura. Projekti koji će se provoditi u svrhu revitalizacije navedenog područja planiraju se financirati iz prikladnih poziva. (L. K.)
