Imamo niz velikih iskoraka koji su omogućili bolju infrastrukturu, poticaj gospodarstva i ulaganja koja zaista mijenjaju Slavoniju, Baranju i Srijem, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje sjednice Savjeta.
Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega je 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ugovori obuhvaćaju ulaganja u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i projekte ulaganja u urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma. Nastavak je to velikog investicijskog ciklusa s ciljem da se pet slavonskih županija podigne kad je riječ o politici ravnomjernog regionalnog razvoja i da one dobiju što više usmjerenih sredstava iz europskih i nacionalnih izvora kako bi se stvorilo dobro poslovno, pravno i porezno ozračje i za privlačenje privatnih ulaganja.
Premijer je naglasio da je cijeli taj proces donio niz rezultata, navodeći da je u ovih devet do deset godina pokrenuto 171 tisuća projekata, ugovoreno više od 5,5 milijardi eura od čega je isplaćeno 3,6 milijardi.
„Samo od zadnje sjednice Savjeta ostvaren je porast od otprilike 660 milijuna eura“, istaknuo je Plenković, dodavši da prednjači Osječko-baranjska županija s rastom vrijednosti projekata od oko 2 milijarde eura, Vukovarsko-srijemska sa 1,1 milijardom, Brodsko-posavska bilježi 761 milijun, Virovitičko-podravska 661 i Požeško-slavonska 500 milijuna projekata, a tome se dodaju i zajednički projekti vrijedni 390 milijuna eura.
– Posebno mi je drago što smo danas u Srednjoj školi Donji Miholjac, jednoj od važnih investicija Vlade Republike Hrvatske na području ovog grada. Ona ima važnu ulogu za djecu i mlade s područja cijelog Miholjca, nudeći i strukovne i gimnazijske programe. Grad Donji Miholjac jedan je od sedam gradova na području Osječko-baranjske županije i dolaskom ovdje pokazujemo koliko je važan regionalni razvoj, ali i koliko je nama, unutar naše županije, važno da se svi gradovi i mjesta jednako razvijaju – istaknula je u uvodnom obraćanju županica Tramišak.
Osječko-baranjska županija danas ima više od 2,09 milijardi eura ulaganja. Među najvećim realiziranim projektima je završetak koridora 5C, koji je realiziran upravo uz suradnju Vlade i županija Slavonije, Baranje i Srijema, a kojim smo povezani s europskom mrežom autocesta i srednjom Europom. U pripremi su i drugi projekti za izgradnju koji će dugoročno promijeniti Osječko-baranjsku županiju.
– Posebno je važan i projekt izgradnje novog Kliničko-bolničkog centra u Osijeku, vrijedan više od 850 milijuna eura. Pokrenut je postupak odabira izvođača radova, a početak realizacije planiran je pred kraj 2027. godine. To je jedan od najvećih strateških projekata ne samo naše županije nego i cijele Slavonije – naglasila je županica.
Važno je da se razvoj Slavonije, Baranje i Srijema nastavi i u budućnosti, kroz korištenje europskih fondova i nacionalnih sredstava. U fokusu ostaju demografija, mladi, gospodarstvo, poljoprivreda, prometna i druga ključna infrastruktura te stvaranje boljih uvjeta za život naših građana. U sljedećem razdoblju planira se nastavak projekata iz Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Među njima je revitalizacija brownfield područja u Osijeku, gdje se priprema nova gradska zona sa sportskim, obrazovnim, stambenim, socijalnim i gospodarskim sadržajima.
– Važan projekt je i Centar za autizam, za koji je već ugovorena izrada projektne dokumentacije. Zbog sve većih potreba djece iz spektra autizma želimo osigurati kvalitetniju i adekvatniju infrastrukturu. Istodobno razgovaramo i o centrima za rehabilitaciju u Osijeku i Đakovu. Nastavljamo i s projektom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji će obuhvatiti područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Njime će se kompletno riješiti problematika gospodarenja otpadom na našem području. U tijeku je postupak odabira izvođača radova. Uz to pripremamo i projekt kogeneracijskog postrojenja na gorivo iz otpada, procijenjene vrijednosti oko 70 milijuna eura. Nastavljamo i s razvojem Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, nakon uspješne realizacije njegove prve faze, koja je završena još dok je župan bio današnji potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Od projekata iz kulturne baštine izdvojila bih Muzej likovnih umjetnosti i revitalizaciju dvorca Eugena Savojskog, za što tražimo pomoć i sredstva za realizaciju. U prometnoj infrastrukturi posebno ističem zapadnu obilaznicu Našica te Podravsku brzu cestu Našice – Čepin. To su projekti koje želimo dodatno ubrzati i staviti u fokus budućih ulaganja – kazala je županica Tramišak zahvalivši Vladi Republike Hrvatske na svim dosad realiziranim projektima i na izvrsnoj suradnji, sa željom da se zajedničkim radom nastavi razvijati Osječko-baranjska županija, Slavonija, Baranja i Srijem kako bi se stvorili još bolji uvjeti za život građana.
U prvoj polovici 2026. za projekte s područja Brodsko-posavske županije iz nacionalnih programa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osigurano je više od 1,1 milijuna eura bespovratnih sredstava. Najveći dio, 891.000 eura, odnosi se na Program održivog razvoja lokalne zajednice, kojim je financirano 21 projekt. Sredstva su osigurana i za opremanje poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora u Cerniku (128.000 eura) te za modernizaciju javne rasvjete u Općini Okučani (36.000 eura). Programima potpore Hrvatima izvan domovine financirano je pet projekata s partnerima iz naše županije, u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji. Razvojnim sporazumom SBS u Brodsko-posavskoj županiji ukupna vrijednost projekata iznosi 20,5 milijuna eura, od čega su 12,8 milijuna eura bespovratna sredstva.
Gospodarstvo Brodsko-posavske županije snažno raste: BDP je od 2020. do 2023. porastao s 1,07 na 1,67 milijardi eura, a izvoz je u 2025. dosegao 721 milijun eura, oko 25% više nego godinu ranije i više nego dvostruko u odnosu na 2020. Poduzeća su 2025. zaradila oko 174 milijuna eura neto dobiti (3,6 puta više nego 2020.), zapošljavaju 24.308 ljudi, a njihov broj je narastao na 2.878. Nezaposlenost je gotovo prepolovljena (s 6.563 na 3.803 osobe prema HZZ-u), a prosječna neto plaća porasla je s 834 na 1.305 eura mjesečno.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ulaganjem od 47,5 milijuna eura snažno je podržalo razvoj unutarnje plovidbe u Brodsko-posavskoj županiji. Samo u Luku Brod uloženo je 18,2 milijuna eura.
Pozitivan trend turističkih dolazaka nastavlja se i ove godine. Županiju posebno obilježava veći udio stranih gostiju, a agencijski dolasci porasli su za 20 posto, a noćenja za 35 posto. Raste i broj smještajnih jedinica i kreveta. Uspjehu doprinose promocija destinacije pod brendom „Čuvari baštine”, bolja kvaliteta smještaja i sve atraktivnija događanja.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji u izradi je projektno-tehnička dokumentacija za bolje cestovno povezivanje Vukovara, Vinkovaca i Županje, uključujući proširenje ceste Vinkovci–Župcanja u duljini od 21 kilometra, procijenjene vrijednosti 126 milijuna eura.
Nastavlja se i modernizacija željezničke povezanosti istoka Hrvatske sa Zagrebom. Za dionicu Dugo Selo–Novska slijedi ugovaranje radova, dok se paralelno izrađuje projektna dokumentacija za rekonstrukciju dionice Okučani–Vinkovci.
U Vukovaru se projektira i Veteranski centar za trajni smještaj, procijenjene vrijednosti 11 milijuna eura.
Župan Ivan Bosančić istaknuo je kako su upravo cestovno i željezničko povezivanje među projektima čiju je realizaciju od početka mandata stavio među prioritete.
„Cestovno povezivanje Vukovara, Vinkovaca i Županje te obnova naše željezničke veze prema Zagrebu teme su koje sam isticao i tijekom kampanje jer su važne i našim građanima i gospodarstvu. Zato mi je posebno važno da danas govorimo o konkretnim koracima prema njihovoj realizaciji. To su veliki projekti na koje smo dugo čekali i na kojima ćemo nastaviti inzistirati“, rekao je Bosančić.
Na Savjetu je župan posebno istaknuo potrebu za ubrzanjem projekta Srijemske granične transverzale, koja bi Ilok i krajnji istok županije trebala kvalitetnije povezati s autocestom.
„Očekujem da Srijemska transverzala napokon dobije konkretan zamah i da Ilok i cijeli krajnji istok naše županije kvalitetno povežemo s autocestom. Ravnomjeran razvoj znači da ni jedan dio županije ne smije ostati prometno po strani“, poručio je.
„Ovdje u Slavoniji bilo prije desetak godina 60.000 ljudi koji ne rade, danas ih je samo 18.500. To je ogroman iskorak“, ocijenio je predsjednik Vlade, dodavši da, primjerice, Osječko-baranjskoj županiji danas ne radi svega 8.000 ljudi, dok ih je prije nekoliko godina nezaposleno bilo 26.000.
„To su iskoraci koji su itekako vidljivi, a dio toga je i zbog ovog formata na kojem smo danas svi zajedno okupljeni“, poručio je.
Posebno zadovoljstvo predsjednik Vlade izrazio je zbog zamjene trenda kada je riječ o demografskog revitalizaciji. To znači da se danas u Slavoniju više ljudi doseljava nego što ih odlazi.
Nakon što su prije desetak godina, u prvim godinama članstva u EU, ljudi zaista intenzivno koristili pravo slobode kretanja, taj se proces sada, nakon što se Hrvatska podigla u smislu ravnomjernog razvoja i prosječne ekonomske snage per capita, podigla na 78 posto razine Europske unije, itekako smanjuje.
Premijer se osvrnuo i na fiskalnu decentralizaciju što je, uz funkcionalnu decentralizaciju i projekte, jedan od tri glavna prioriteta u razdoblju od 2017. do 2025. godine.
„Prihodi od Županija, gradova i općina su porasli s 3 na 7 milijardi eura. Od toga su općine prosječno ostvarile 188 posto, gradovi 145, županije 72 posto veće prihode“, rekao je Plenković, dodavši da je upravo da politika fiskalne decentralizacije omogućila svima da postanu ozbiljni i odgovorni akteri.
Podsjetio je na brojne krize kroz koje je Hrvatska prolazila zadnjih godina – od Agrokora, COVID-a, dva potresa pa do ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku što je izazvalo produljenje energetske krize.
Istaknuo je da je Vlada cijelo to razdoblje stvorila niz sigurnosnih mreža za građane i gospodarstvo, navodeći 11. paket mjera, vrijedan 260 milijuna eura, koji će stupiti na snagu 1. listopada.
„Tu su i posebne potpore koje uključuju i demografsku revitalizaciju, novi zakon o najmu stanova“, nastavio je premijer zaključivši da je Vlada, velim brojem iskoraka omogućila da svi zajedno, čuvajući socijalnu koheziju, prolazimo kroz izazovna vremena u kojima danas živimo.(vlada.gov.hr, Osječko-baranjska županija, Brodsko-posavska županija, Vukovarsko-srijemska županija)
