Čak osam županija nalazi se na novoj ažuriranoj listi Top 100 korisnika NPOO bespovratnih sredstava. Na listi u travnju bilo ih je pet – Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Varaždinska i Karlovačka, a sada su im se pridružile Međimurska, Koprivničko-križevačka i Dubrovačko-neretvanska županija. Naravno, na samom vrhu je i Grad Zagreb.
Većina sredstava županija obuhvaćenih potresom povučeno je za obnovu nakon potresa, a potom slijede ulaganja u osnovne škole zbog potrebe jednosmjenske nastave, ulaganja u srednje škole, zelene projekte, turizam…
Nakon velikih infrastrukturnih projekata koje provodi Plinacro, HOPS i Hrvatske vode do mjera i projekata ministarstava, bolnica, HZZ-a.. 11. na listi najvećih korisnika bespovratnih sredstava iz NPOO-a je Grad Zagreb koji je sredstva iskoristio za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića i škola, uvođenja novog modela strategije zelene urbane obnove te obnovu oštećenih zgrada u potresu. Prvi sljedeći JLS nakon Zagreba je na 13. poziciji Sisačko-moslavačka županija koja je povukla ukupno 63,6 milijuna eura i sredstva iskoristila za istu svrhu (osim predškolskog obrazovanja koje je u nadležnosti gradova). Najviše za obnovu zgrada nakon potresa s energetskom obnovom (57,8 milijuna eura), samo za energetsku obnovu 4,3 milijuna te 1,4 milijuna za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za potrebe jedno smjenske nastave. Slijedi ZET, OB Varaždin, karlovački Vodovod i kanalizacija, HAZU, Agencija za ugljikovodike, pa Koprivničke vode, HŽ Infrastruktura, Zagrebački Medicinski fakultet, FER, bjelovarske Vodne usluge, Ponikve voda iz Krka, Muzej Mimara, KB Merkur, Virkom Virovitica, Vinkovački vodovod i kanalizacija, da bi na 29. poziciji se smjestio Grad Bjelovar. Najveći iznos od 21,4 milijuna eura je iskorišten za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, blizu 2,9 milijuna za energetsku obnovu, blizu 5,9 milijuna za gradnju i dogradnju škola, 1,2 milijuna za gradnju i dogradnju vrtića te 450,7 tisuća za zelenu obnovu.
Nakon senjskog Vodovoda Hrvatsko Primorje slijedi na 31. poziciji Grad Sisak. Također se najveći dio od gotovo 22,3 milijuna odnosi na obnovu nakon potresa, 6,8 milijuna za gradnju i dogradnju škola, 1,9 milijuna za predškolske objekte i 32,3 tisuće za zelenu obnovu.
Slijede opet veliki projekti razvoja javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda kroz tvrtke iz Makarske (Vodovod), Osijeka (Vodovod-Osijek) te Đakova (Đakovački vodovod).
Na 35. mjestu je Krapinsko-zagorska županija, još jedna koja je jače osjetila posljedice potresa. Za obnovu je povučeno bespovratnih 7,1 milijun, no najveći dio za izgradnju i dogradnju osnovnih škola za potrebe jednosmjenske nastave, 18,7 milijuna te 157,5 tisuća za pomoć u pripremi projektno tehničke dokumentacije.
Slijedi MUP s pet projekata, pa LNG. Zatim još jedna projekt modernizacije vodoopskbe, Varkoma iz Varaždina, na 38. mjestu, a na 43. isti projekt Vodovoda Pula-Labin.
Na 46. poziciji je Grad Karlovac s četiri projekta. Najveći dio povučenog novca iskorišten je za obnovu zgrada nakon potresa s energetskom obnovom, 9,35 milijuna, zatim 8,2 milijuna za gradnju i dogradnju škola, 2,8 milijuna za gradnju i dogradnju vrtića te 507,2 tisuće za energetsku obnovu zgrada.
Osječka tvrtka Gradski prijevoz putnika s modernizacijom tramvajskog prometa i jačanju korištenja obnovljivih izvora energije je na 49. poziciji, a potom splitska tvrtka Vodovod i kanalizacija s povučenim sredstvima za modernizaciju vodoopskrbe.
Osječko-baranjska županija je na 52. mjestu s tri projekta, a najviše, gotovo 10 milijuna eura povučeno je za izgradnju logističko-distributivnog centra za voće i povrće. Za izgradnju i dogradnju te opremanje srednjih kola povučeno je 4,8 milijuna eura i 4 milijuna za istu svrhu za osnovne škole.
Za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnju otpadnih voda na 54. poziciji je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, pa zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja te zadarski Vodovod.
Na 57. mjestu je Varaždinska županija koja je povukla sredstva za pet projekata, ukupno 17,2 milijuna eura. Za osnovne škole 9,1 milijun, 5,8 milijuna za regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda, 1,2 milijuna za srednje škole, 609,8 tisuća za energetsku obnovu zgrada i 528,8 tisuća za osiguravanje pomoći korisnicima u pripremi projektno tehničke dokumentacije.
Slijedi i veliki projekt SB za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, a potom Grad Samobor, ukupno 16,9 milijuna. Za gradnju, dogradnju i opremanje osnovnih škola gotovo 12,2 milijuna, za vrtiće 2,6 milijuna, obnovu zgrada oštećenih u potresu 2,1 milijun te 30,1 tisuća za zelene projekte.
Nakon povučenih sredstava još nekih fakulteta te SB Krapinske Toplice i Terma Bjelovar, na 66. mjestu je Karlovačka županija koja je za tri projekta povukla 15,4 milijuna eura. Za gradnju, dogradnju i opremanje škola 13,8 milijuna eura, blizu 1,2 milijuna za obnovu zgrada od potresa s energetskom obnovom te dodatnih 1,1 milijun za energetsku obnovu.
Riječko Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija je 69., pa iz Općine Križ JABUKA LDC s povučenim sredstvima za izgradnju logističko distributivnog centra za voće i povrće.
Slijedi HŽ putnički prijevoz, pa LDC Agro s povučenim sredstvima za izgradnju logističko-distributivnog centra za voće i povrće u Đurđevcu, zatim Lječilište Topusko, pa Grad Koprivnica koje je sredstva povuklo za vrtić, škole, energetsku obnovu, smanjenje odlaganja otpada, obnovu zgrada oštećenih u potresu i ozelenjavanje, ukupno 14,5 milijuna eura.
U top 100 su i šibenski Vodovod i odvodnja, Međimurske vode te Neretvansko-primorsko-vrgorski vodovod iz Metkovića.
Na 83. mjestu je Međimurska županija s povučenih gotovo 12,4 milijuna, od čega 8,7 milijuna za osnovne škole, 3,4 milijuna za turizam te 227,4 tisuće za pomoć u pripremi projektno tehničke dokumentacije korisnicima.
Modernizacija vodoopskrbe provodi se i u Buzetu, gdje radove provodi Istarski vodovod.
Slijede po povučenim sredstvima SB Stubičke Toplice, pa Vodovod Zapadne Slavonije sa sjedištem u Novoj Gradiški, zagrebački Dom zdravlja, SB Daruvarske Toplice, FZOEU…
Na 93. poziciji je Koprivničko-križevačka županija s pet projekata. Od ukupno 10,7 milijuna eura, za turizam je povučeno 7,9 milijuna, 1,8 milijuna za srednje škole, 606,4 tisuće za osnovne škole, 291,6 tisuća za energetske obnove i 110,5 tisuća za pomoć korisnicima u projektno- tehničkoj dokumentaciji.
Slijedi KBC Split i HT, a potom na 97. poziciji Grad Split koji je sredstva povukao za vrtiće, osnovne škole i energetske obnove, ukupno 10,2 milijuna eura.
Na 98. poziciji je Grad Petrinja s povučenih 9,9 milijuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu, zelene projekte i pomoć korisnicima u pripremi projektno-tehničke dokumentacije.
Slijedi kao 99. Dubrovačko-neretvanska županija s povučenih 9,8 milijuna za izgradnju, dogradnju i opremanje osnovnih škola. (L. Kiseljak)
