Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini ukupan izvoz iz naše zemlje iznosio je 23 milijarde eura, a uvoz 40 milijardi. Kako je vidljivo iz tablice, najveću vrijednost izvoza među županijama imale su Zagrebačka, Varaždinska, Međimurska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija. Ukupno je 12 županija imalo veći izvoz od uvoza, a u apsolutnom iznosu najveći suficit imale su Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska, Dubrovačko-neretvanska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija. U relativnom pokazatelju, izvoz je premašio uvoz najviše u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, za preko 100 posto, a potom u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pokazuje računica na temelju iskazanih podataka DZS-a.
Prema konačnim podacima statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, u 2023. u odnosu na 2022. pale su vrijednosti izvoza i uvoza te vanjskotrgovinski deficit, a u pokrivenosti uvoza izvozom vidljiv je blaži porast. U 2023. je ukupan izvoz iz naše zemlje iznosio oko 23 milijarde eura, što je u usporedbi s 2022. smanjenje za oko milijardu eura, odnosno za 5%. U istom je razdoblju ukupan uvoz iznosio oko 40 milijardi eura i vrijednost mu se smanjila za oko 2 milijarde eura, odnosno za oko 5% u usporedbi s 2022. Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je oko 17 milijardi eura te se u odnosu na 2022. smanjio za oko 6%, odnosno za milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je oko 58%, kao i u 2022.
Najveća vrijednost izvoza otišla je, nakon Grada Zagreba, iz Zagrebačke županije, 1,5 milijardi eura, slijedi Varaždinska županija s vrijednosti izvoza od 1,3 milijarde, Međimurska s milijardom eura, Primorsko-goranska s 984 milijuna eura i Osječko-baranjska s izvozom vrijednim 811,2 milijuna eura.
Izvoz je bio najveći u odnosu na uvoz u Ličko-senjskoj županiji, za preko 150 posto, Dubrovačko-neretvanskoj za više od 120 posto, Virovitičko-podravskoj za 45 posto, Požeško-slavonskoj 40 posto i Koprivničko-križevačkoj 36 posto. S druge strane, u Koprivničko-križevačkoj je u apsolutnom iznosu izvoz najveći u odnosu na uvoz, za 156,2 milijuna eura, u Krapinsko-zagorskoj za 120,3 milijuna eura, Dubrovačko-neretvanskoj za 113,6 milijuna, Vukovarsko-srijemskoj za 110,5 milijuna te Sisačko-moslavačkoj 98 milijuna eura.
Županije u kojima je također izvoz veći od uvoza su još Karlovačka, Brodsko-posavska, Međimurska i Zadarska županija.
U svim županijama gdje je izvoz veći od uvoza, najveći dio izvoza odnosi se na prerađivačku industriju. Izuzetak su Vukovarsko-srijemska županija gdje već godinama prevladava zastupljenost djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, zatim Ličko-senjska gdje se najveća vrijednost izvoza odnosi na djelatnost Rudarstvo i vađenje te Dubrovačko-neretvanska s najzastupljenijom u izvozu trgovinom.
I dok je za najveću vrijednost izvoza u Vukovarsko-srijemskoj županiji zaslužna tvrtka PPD, odnosno izvoz plina, u Ličko-senjskoj se dvije trećine vrijednosti izvoza odnosi na tvrtku Calcit Lika koju je slovenski investitor podigao u Gospiću i koja iskopavanjem vapnenca iz kamenoloma i preradom u kalcitna punila uspijeva plasirati najveći dio proizvodnje u izvoz.
U 2023. u odnosu na 2022. u području djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko 6%, izvoz je pao za oko 10%, u Rudarstvu i vađenju, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 4%, pao je za oko 51%, dok je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom izvozu od oko 3%, izvoz pao za oko 46%. Pad ukupnog uvoza Republike Hrvatske u 2023. u odnosu na 2022. najvećim je dijelom posljedica pada uvoza u području djelatnosti Rudarstvo i vađenje, koje ima udio u ukupnom uvozu od oko 7% i u kojem je uvoz pao za oko 45%, te u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 2%, području u kojem je uvoz pao za oko 59%. U ukupnom izvozu u 2023. Prerađivačka industrija ima udio od oko 85% i u odnosu na 2022. ostvarila je porast izvoza za oko 3%, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 86%, ostvarila porast od oko 4%.
Najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku jest područje EU-a jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2023. čini oko 68% ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za oko 6%. U 2023. je pao izvoz u značajne vanjskotrgovinske partnere iz EU-a: Italiju, Sloveniju i Mađarsku. Italija je zemlja partner u koju je izvezeno gotovo najviše robe u 2023., s udjelom od oko 12% ukupnog izvoza te padom za oko 5% u odnosu na prethodnu godinu.
Uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023. čini oko 77% ukupnog uvoza i porastao je za oko 3% u odnosu na 2022. U 2023. je znatno porastao uvoz iz Njemačke, Nizozemske i Poljske. Iz Njemačke je u 2023. uvezeno gotovo najviše robe, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 14%, a u odnosu na 2022. uvoz je porastao za oko 8%.
U 2023. robna razmjena s trećim zemljama čini oko 32% ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za oko 2%. Robna razmjena s trećim zemljama čini oko 23% ukupnog uvoza, koji je pao za oko 25% u usporedbi s 2022. U 2023. se izvan EU-a najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 10%. U odnosu na 2022 izvoz u tu zemlju pao je za oko 8%.
U 2023. u odnosu na 2022. znatno je pao uvoz iz SAD-a, za oko 66%, a on čini oko 3% ukupnog uvoza Republike Hrvatske.
Prema privremenim podacima Eurostata, uvoz robe u EU smanjen je za 16% u 2023. u odnosu na 2022. U usporedbi 2023. s 2022. vidi se da je vrijednost uvoza energenata u EU smanjena za 35%. U 2023. je vrijednost uvezenoga prirodnog plina u EU manja za oko 52% u odnosu na 2022., jednako kao i vrijednost uvezenoga prirodnog plina u Republiku Hrvatsku. (L. Kiseljak)
