Prema procjeni stanovništva sredinom 2019. Republika Hrvatska imala je 4 065 253 stanovnika, od toga 1 970 684 muškarca i 2 094 569 žena, pokazuju najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku. Tek su četiri županije imale porast broja stanovnika – Istarska (0,39 posto), Dubrovačko-neretvanska (0,50), Zadarska (0,04) i Grad Zagreb, koji ima status županije (0,34 posto). U Istarskoj županiji je tako, prema procjeni DZS-a, broj stanovnika povećan za 208.765 u 2018. na 209.573 u 2019. godini. Iako varira broj stanovnika u toj Županiji u posljednjih deset godina, ipak, u odnosu na 2009. broj je stanovnika, prema procjeni, veći za 1,1 tisuću.
Ništa neobično, uzme li se u obzir da i pokazatelji o prirodnom prirastu, migracijama i kretanju stanovništva u Istarskoj županiji imaju jako dobre pokazatelje, da Županija ima razvijeno gospodarstvo, i ove godine unatoč krizi dobre turističke rezultate, a i u kvaliteti života su tamošnji gradovi na vrhu, pokazala su naša istraživanja.
Istarska županija i ove godine nastavlja s dodjelom novčanih potpora poduzetnicima, te je za navedenu svrhu u proračunu osigurano 2 milijuna kuna, odnosno milijun kuna više u odnosu na prošlu godinu. Javni poziv za dodjelu potpora otvoren je do sutra.
Osim same Županije i gradovi daju velike potpore, pa je tako primjerice Grad Pula u petak izvijestio o visini potpora za razvoj malog gospodarstva od 2,5 milijuna kuna.
Po broju poduzetnika, a prema podacima FINA-e za 2019. godinu, Istarska županija je treća, peta po broju zaposlenih i prihodima, druga po prosječnoj neto plaći i izvozu, treća po dobiti…
Prema podacima za lipanj, bila je među vodećim županijama po porastu zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama. U travnju je imala 14.785 obrta i slobodnih zanimanja, u svibnju 15.308, a u srpnju 17.026, što je u tri mjeseca porast za 2.241 obrta i slobodnih zanimanja.
U dvogodišnjem razdoblju Istarska županija je imala najbolji migracijski saldo – s inozemstvom i ukupni, kao i ukupni saldo u odnosu na broj stanovnika. U migracijskom saldu s inozemstvom imala je 2.624 više doseljenog stanovništva nego iseljenog. Ukupni migracijski saldo bio je 4.155, odnosno toliko je bilo više doseljenih nego iseljenih stanovnika od 2017. do 2019. godine. I lani je potvrdila status vodeće županije po doseljavanju – ukupan migracijski saldo bio je 1.757, koliko je osoba ukupno više doselilo, nego iselilo, a druga je bila gleda li se inozemni migracijski saldo – 1.395 više doseljenih nego iseljenih iz inozemstva.
Od demografskih mjera same Županije, koje uz razvijeno gospodarstvo također utječu na doseljavanje stanovništva, spomenimo da je lani za prijevoz učenicima osnovnih škola bila osigurana sredstva u iznosu od 13.398.283 kuna. Sa 630 kuna po učeniku sufinancira se smještaj u učeničkim domovima. U iznosu od 1.100 kuna isplaćuje se mjesečna studentska županijska stipendija i stipendija za studente slabijeg imovnog stanja, a 2.200 kuna stipendija za deficitarni studij medicine za što se raspisuje poseban natječaj.
Od drugih potpora vezanih za školovanje izdvaja se provođenje EU projekta MOZAIK 3- osiguranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno- obrazovnim ustanovama čiji je osnivač Istarska županija pa financiranje pomoćnika u nastavi (putem ugovora o djelu) za učenike s teškoćama koji nisu uključeni u naprijed navedeni projekt.
Po ostvarenoj turističkoj sezoni ove je godina Istra bila hit ne samo kod nas nego i Mediteranu. Tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je u Istri 11,9 milijuna noćenja, a kako nam je nedavno rekao direktor Turističke zajednice Denis Ivošević, najveći su hit bile kuće za odmor, kojih u Istri ima oko 7.000.
U obranu turističke sezone ali i mjera za gospodarstvo, još na početku korana krize, župan Fabrizio Radin i svi gradonačelnici donijeli su mjere. Formirano je i Povjerenstvo za poljoprivredu, a kako bi se dalo do znanja da je i taj sektor bitan za Županiju.
Nakon izgrađenog Sustava navodnjavanja Valtura (Ližnjan – Pula), Sustava Červar Porat-Bašarinka čija je izgradnja u tijeku (Poreč – Tar-Vabriga), te onih koji su u postupku projektiranja i za koje su već ishodovane pravomoćne lokacijske dozvole – Petrovija (Umag) i Čepić polje (Kršan), ukupno vrijednih oko 350 milijuna kuna, slijedi i peti projekt županijskog sustava javnog navodnjavanja koji se provodi zajedno s lokalnom zajednicom, Hrvatskim vodama te Ministarstvom poljoprivrede – sustava javnog navodnjavanja Žmergo.
Prošle je godine započela izgradnja sustava navodnjavanja Červar Porat – Bašarinka. Akumulacija je površine 16 ha i oko milijun kubika vode. Voda će se puniti iz vodovoda tijekom zimskih mjeseci, a tako akumulirana voda će se nakon toga distribuirati poljoprivrednicima na njihove poljoprivredne površine i to će tako biti najjeftinija voda koju poljoprivrednici mogu dobiti. Projekt je vrijedan 110 milijuna kuna i financira se iz fondova EU – Programa ruralnog razvoja. Prema planu, od sljedeće godine iz ove akumulacije moći će se navodnjavati 555 hektara poljoprivrednih površina. Kako su ranije objasnili u Županiji, svaki će poljoprivrednik dobiti mogućnost priključka bez naknade, a kubik vode koštat će između dvije i dvije i pol kune. (L.K.)
