Korištenja toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u projektima energetske obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra upravo je i bit projekta.
Sustavi ugradnje dizalice topline osiguravaju visoku energetsku učinkovitost i značajno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš sa smanjenjem emisija CO2 i potrošnje primarne energije od preko 80%, a ujedno omogućavaju ovakvim zgradama da se uključe u proces energetske tranzicije bez potrebe za ikakvim intervencijama u ovojnicu. Očekivana je projektom godišnja proizvodnja energije iz mora od približno 1.500 MWh uz smanjenje emisija CO2 od 362,71 t.
Izazov koji rješava ovaj projekt je povećanje energetske učinkovitosti zgrada koje se smatraju kulturnim dobrima poštujući stroge uvjete koje diktira Nacionalni konzervatorski ured, kao što je česti slučaj s bolnicama i domovima zdravlja u Republici Hrvatskoj. Projektno rješenje promovira korištenje toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u projektima energetskih obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra, budući da je tehnologija minimalno invazivna, visoko tehnološka i visoke efikasnosti.
U Hrvatskoj se nalazi 102.615 zaštićenih zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina od toga 1.950 pojedinačno zaštićenih. 44.889 nalazi ih se u Kontinentalnoj Hrvatskoj, 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj, a u Istarskoj županiji približno 15.000. Od pojedinačno zaštićenih zgrada 946 su zgrade javne namjene, a 1.004 zgrade imaju stambenu namjenu. 1.806 zaštićenih zgrada izgrađeno ih je do 1930. godine, 143 u razdoblju od 1931. do 1970. godine, te 1 u razdoblju nakon 1971. godine. Očito je da je potencijal, ali i potreba za uključivanjem ovog sektora u proces energetske tranzicije iznimno velik. (L.K)
