Izbor za najbolji EU projekt birat će se ove godine četvrti puta, a mi ćemo podsjetiti na pobjedničke projekte, u kojoj su fazi sad ti projekti, kao i na rad Razvojnih agencija koje su u pojedinim slučajevima bili nositelji projekata. Evo tko je bio najbolji 2020. godine.
U želji da se poveća razina osviještenosti građana o uspješnom korištenju EU sredstava i promocijom najboljih projekata potakne pozitivna konkurencija i još efikasnije korištenje EU fondova, prije tri godine je naš portal, župan.hr, u suradnji s Hanza medijom, Hrvatskom zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj pokrenuo je Izbor najboljeg županijskog EU projekta u Hrvatskoj. Kroz serijal od tri nastavka, podsjetit ćemo se nagrađenih projekata i njihovih nositelja te nastavaka tih uspješnih priča i novih projekata. U prvom izboru najboljeg projekta 2020. godine obuhvaćeni su projekti provedeni i/ili završeni u prethodne dvije godine, odnosno u 2018. ili 2019.
Od kada je EU projekt PISMO Sisačko-moslavačke županije, odnosno njezine Razvojne agencije SIMORA-e pobIjedio od strane publike u našem izboru za najbolji EU projekt 2020. godine, projekt je postao globalno prepoznatljiv te je u planu i širenje u centar gaming industrije. Naša nagrada bila je tek jedna u nizu koji je taj projekt osvojio. Tada, prije tri godine, drugoplasirani projekt po izboru publike bio je Mala Barka 2 Primorsko-goranske županije, ujedno i pobjednik po izboru žirija unutar kategorije Doprinos prekograničnoj suradnji. U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama pobjedu je odnio projekt STEMpatičan Virovitičko-podravske županije, a u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjedu je odnio projekt NewLight koji se je provodio u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji i čiji je nositelj bio REGEA-e (Regionalna energetska zajednica sjeverozapadne Hrvatske). U kategoriji Doprinos poduzetništvu pobjednik je bio projekt Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki s naglaskom na kulturne i kreativne industrije čiji je nositelj Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije, a drugo je mjesto osvojio projekt PISMO.
Uz osnovani prvi gaming poduzetnički inkubator PISMO, uređena je i opremljena poduzetnička infrastruktura te stvorena povoljna poduzetnička klima poticanjem razvoja start upova, jačanjem postojećih poduzetnika i jačanjem poduzetničkih potpornih institucija. Nastavak priče vezan za poduzetnički inkubator PISMO, odnosno razvoj gaming industrije u Novskoj koju provodi Razvojna agencija Simora, kandidirao se je lani u izboru za najbolji EU projekt.
U Poduzetničkom inkubatoru PISMO redovito se održavaju edukacije za gamedevelopere, polaznici uče izraditi videoigru i sada ih je već oko 300 prošlo edukaciju, a koja se provodi u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Tako da je poduzetnički inkubator bio tek prva faza, koja će prerasti u Centar.
Budući Centar gaming industrije obuhvaća veliki kampus s akceleratorom gaming industrije, zgradom fakulteta, studentskim domom i svim ostalim popratnim sportskim sadržajima, te e-sport arenom i poduzetničkim inkubatorom, a sve namijenjeno razvoju gaming industrije! Lokacija na kojoj će se nalaziti poduzetnička je zona Novska, a zdanje će mu se prostirati na 8 tisuća kvadrata i vrijedno je 50 milijuna eura za koje financiranje dolazi iz fonda pravedne tranzicije. S obzirom na uspjehe koje niže najbrže rastući hrvatski poduzetnički inkubator s brojnim start up-ovima i brojnim projektima.
U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjedu je 2020. godine odnio projekt NewLight čiji je nositelj bio REGEA-e (Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske). U provedbu projekta bilo je uključeno ukupno 57 jedinica lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije na čijem je području modernizirano više od 35.000 svjetiljki javne rasvjete čime se ostvaruju financijske uštede veće od 10 milijuna kuna godišnje.
To je tek jedan od projekata koju je provela Agencija, a koja danas broji velik broj značajnih projekata u županijama sjeverozapadne Hrvatske. Primjerice, niz aktivnosti na školama i objektima u zdravstvu. Ove godine puštena je u pogon sunčana elektrana na Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, druga takva u Krapinsko-zagorskoj županiji i druga u Hrvatskoj. Po tom modelu sada desetak drugih zdravstvenih ustanova projektira i gradi svoje sunčane elektrane. Kako su rekli nedavno u REGEA-i, prošle je godine pripremljen i cijeli niz sunčanih elektrana, tako da će ovo biti godina u kojoj ćemo vidjeti sunčane elektrane na 56 naših objekata, gdje će električna energija tako proizvedena služiti za vlastitu opskrbu tih objekata. Na njima je projektirano i 2,5 mW elektrana za tržište, što ćemo koristiti kao financijska sredstva a za daljnju energetsku obnovu tih objekata i postepenu dekarbonizaciju.
U Karlovačkoj županiji REGEA je isto puno radila jer je Županija orijentirana na ulaganje i obnovu zgrada javne namjene, pogotovo u zdravstvu i školstvu, kroz energetske obnove te zamjene energenata obnovljivim izvorima energije. Čak 460 kućanstava ugradilo je sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije ili poboljšalo energetsku učinkovitost svojih domova, nadalje, REGEA je doprinijela realizaciji projekata većeg obuhvata, primjerice, u sklopu potresne obnove, odnosno konstrukcijske obnove zgrada koje su zaštićena kulturna dobra. Uključena je u projekt Regionalnog distributivnog centra za voće, povrće i industrijsko bilje u Cetingradu, a dio je i projekta Razvoj destinacije Smaragdnih rijeka i dolina valorizacijom zaštićene kulturne baštine Josipdola – Modruš – arheološko vrelo srednjovjekovlja. Dakle, neki od projekata koji će se sigurno kandidirati u sljedećem razdoblju u našem izboru za najbolji EU projekt.
Prije tri godine u kategoriji Doprinos poduzetništvu pobjednik je bio projekt Održivi rast i razvoj malih i srednjih tvrtki s naglaskom na kulturne i kreativne industrije čiji je nositelj bila Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije RERA.
Do zatvaranja malih i srednjih tvrtki često dolazi zbog nedostatka kapaciteta i potrebnih resursa u cilju zadovoljenja sve zahtjevnije potražnje za proizvodima visoke dodane vrijednosti, zbog čega je i pokrenut ovaj projekt edukacija za male i srednje tvrtke koje su za krajnji cilj imale stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti. Male i srednje tvrtke koje se bave kreativnom i kulturnom industrijom došle su do informacija o mogućim izvorima financiranja, razvoju poslovnih vještina nužnih za uspješno vođenje poduzeća i odgovarajuće prepoznavanje tržišnih prilika i prijetnji, stvaranju i unaprjeđenju znanja u pogledu izrade poslovnih planova, projektnih prijedloga i učenja o mogućnostima i načinima ostvarenja prava intelektualnog vlasništva itd.
Iskustva projekta primijenila su se i kroz projekt ICT županija koji Splitsko-dalmatinska županija, s ciljem poticanja i razvoja ICT sektora u županiji, provodi već nekoliko godina.
Projekt Mala barka 2 Primorsko-goranske županije i slovenskih partnera bio je nastavak uspješnoga projekta “Mala barka” u cilju spasa drvene male barke. Projekt je jedan od najvažnijih projekata dosad pokrenutih vezano uz očuvanje pomorske baštine, a imao je i nastavak kroz projekt Arca Adriatica.
‘Nadogradili smo našu pomorsku mrežu stvorivši male ploveće „muzeje na otvorenom“ – obnovljene tradicijske drvene barke koje predstavljaju pomorske markacije našeg prekograničnog odredišta. Najveća atrakcija je ploveći Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac. U Projekt smo uključili stručnjake za pomorsko naslijeđe koji su zabilježili tehničke karakteristike, snimili tijek obnove drvenih brodica kako bi omogućili buduću izradu replika u nekim novim brodograditeljskim poduhvatima. Nadalje, pozvali smo vješte majstore tradicijske gradnje koji su sudjelovali u procesu obnove, a svoje znanje prenijeli su na mlađe generacije putem Akademije pomorskih zanata i vještina. ’ – opisali su nam tada projekt u Županiji.
Svi zacrtani ciljevi kroz projekt su i ostvareni, a to su očuvanje pomorske baštine, osnivanje nove turističke destinacije i razvoj zajedničkih prekograničnih kulturno-turističkih proizvoda.
Projekt STEMpatičan Virovitičko-podravske županije pobjednik je bio u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama.
‘U Virovitičko-podravskoj županiji, važan je svaki projekt, no posebno brinemo o projektima vezanima za poboljšanje uvjeta obrazovanja, ali i unapređenja obrazovnog procesa učenika. Ovaj projekt je imao za cilj novi, moderan i racionalan pristup obrazovanju i da se obrazovni sustav približi onima kojima i služi, prije svega, učenicima, roditeljima, ali i samoj zajednici u kojoj djeluje’ rekao je tada virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Jedan je to od projekata kojima se popularizira STEM u Županiji.
Zajedno s Osječko-baranjskom županijom krenulo se je tako u projekt Regionalni znanstveni centar Panonska Hrvatska (RZC-PAN), a kojim se žele ojačati kapaciteti institucija osnovno-školskog obrazovanja u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji te gravitirajućih područja s ciljem poboljšanja STEM vještina učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. (L.K.)
