Bjelovarsko-bilogorska županija trenutačno provodi investicije vrijedne oko pola milijardi kuna, od čega je najznačajnija gradnja Opće bolnice, a važna ulaganja su i u energetske obnove, pri čemu su najznačajnija u školstvu. Kroz program ruralnog razvoja rekonstruirano je, izgrađeno i/ili opremljeno 11 vrtića u Županiji. Prema posljednjim podacima FINA-e za 2019. godinu raste broj poduzetnika i zaposlenih, a u toj je godini Županija imala i najveće relativno usporenje nezaposlenih u odnosu na ostale županije. Već nekoliko godina zaredom povećava se broj rođene djece, a Županija je jedna od rijetkih koja daje naknade za novorođene bebe. Bjelovarsko-bilogorska županija je i jedina koja je pristupila ugovaranju druge faze projekta Zaželi. Bila je pak prva koja je donijela set mjera za zadržavanje i privlačenje liječnika. Do sada je potpisan 131 ugovor s liječnicima, a ukupno je iz županijskog proračuna za te mjere izdvojeno 2 milijuna kuna sredstava.
‘Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske te obuhvaća prostor 18 općina i pet gradova, od kojih je Bjelovar administrativno sjedište. Županija se nalazi na povoljnom geoprometnom položaju, a dovršetkom brze ceste Zagreb – Bjelovar – Virovitica očekuju se veća ulaganja u petnaestak poslovnih zona koje su dobro teritorijalno raspoređene i poduzetnicima nude brojne olakšice i poticaje.
Područje županije obiluje velikim šumskim fondom (36,6 posto ukupne površine), što je preduvjet daljnjeg razvoja drvoprerađivačke industrije, kao trenutno vrlo važne strateške grane gospodarstva s najvećim ulaganjima i perspektivom daljnjeg razvoja. Upravo je to rezultiralo time da se na području županije nalazi i sjedište najvećeg proizvođača namještaja u regiji. Uz drvoprerađivačku industriju, Bjelovarsko-bilogorska županija i tradicionalno je poljoprivredni
kraj, poznat po proizvodnji mlijeka i mljekarskih proizvoda, a trend je i povećanje pčelinjeg fonda i proizvodnja meda i mednih proizvoda visoke kvalitete i prepoznatljivosti. Bogata je poljoprivredna tradicija ovog kraja rezultirala time što se u Gudovcu pored Bjelovara održavaju i dva najveća poljoprivredna i gospodarska sajma u ovome djelu Europe, a to su Proljetni i Jesenski međunarodni bjelovarski sajam na kojima je naglasak upravo na poljoprivredi i poljoprivrednoj mehanizaciji, a u sklopu Jesenskog sajma održava se i najveća stočarska izložba u državi s izlagačima i posjetiteljima iz cijele Europe. Kao nadogradnju poljoprivrednoj proizvodnji valja istaknuti i konditorsku industriju s prepoznatljivim proizvodima i brojnim izvoznim tržištima. Županija obiluje i brojnim vinogradskim područjima te su vinske ceste dio turističke prepoznatljivosti ovog područja. Svakako valja istaknuti da je Bjelovar postao i veleučilišni grad sa stručnim studijima mehatronike i računarstva, što je važno i za daljnji gospodarski razvitak, osobito u važnoj metaloprerađivačkoj industriji i IT industriji koja zauzima sve važnije mjesto, posebice u Bjelovaru. Od ulaganja valja istaknuti geotermalnu elektranu Velika 1 u Cigleni, nedaleko od Bjelovara. Riječ je o najvećoj geotermalnoj elektrani u kontinentalnoj Europi bruto snage 16,5 MW koja je s radom počela u ožujku 2019. godine kao prvi projekt eksploatacije geotermalne vode i proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Upravo su i brojna druga manja ulaganja u obnovljive izvore energije pokazatelj smjera i vizije daljnjega gospodarskog razvitka županije.’ – uvod je u gospodarsku sliku Županije koju je izradila tamošnja gospodarska komora za nedavno objavljenu analizu HGK Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali. .
Analiza je pokazala da je u 2019. godini Bjelovarsko-bilogorska županija imala u postocima najveće usporenje rasta nezaposlenosti, za 23,8 posto. Nezaposlenost je u godinu dana pala sa 53.233 na 46.403 osobe.
BDP po stanovniku bio je u 2017. godini (zadnje dostupni podaci) 66,7 kuna. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo najviše imaju utjecaj na bruto dodanu vrijednost, dok je u većini županija kontinentalne Hrvatske to prerađivačka industrija.
Prema podacima FINA-e, poduzetnici Bjelovarsko-bilogorske županije, njih 2.202, u 2019. godini imali su 15.336 zaposlenih, što je u odnosu na 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 614 ili 4,2%. U 2019. godini poduzetnici iz BBŽ ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 8,3 milijarde kuna (rast 9,6%), ukupne rashode nešto manje od 8,2 milijarde kuna (rast 11,0%), dobit razdoblja u iznosu od 309,4 milijuna kuna (pad 2,6%), gubitak razdoblja od 185,2 milijuna kuna (rast 68,5%) te neto dobit od 124,2 milijuna kuna. Uvoz je povećan za 21,2%, a izvoz za 2,9% te je trgovinski saldo negativan. Prosječna mjesečna neto obračunana plaća iznosila je 4.541 kunu, što je 6,9% više u odnosu na 2018. godinu te 21,9% manje od prosjeka na razini zaposlenih kod poduzetnika u RH (5.815 kuna).
U Županiji je posljednjih godina zabilježen trend rasta i investicija koji se očitovao u dvoznamenkastim brojkama bilo da je riječ o rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, ulaganju u gospodarstvo, dobiti gospodarstva, porastu broja poduzetnika te ulaganja u dugotrajnu imovinu. Samo u proizvodne pogone uloženo je oko milijardu kuna.
Županije je nedavno odobrila sve zahtjeve za potpore gospodarstvu i obrtništvu u 2020. godini, odnosno 54 zahtjeva vrijedna 3,4 milijuna kuna.
S ugovorenih gotovo 1,3 milijarde kuna od 2017. do 2019. za EU projekte, na BBŽ se odnosi 2,2 posto u odnosu na druge županije.
Velik naglasak stavljen je na građevinske radove, pa je osim gradnje primjerice Opće bolnice i Glazbene škole, u tijeku i niz energetskih obnova.
Ulaganje u školstvo jedan je od prioriteta Bjelovarsko-bilogorske županije, a ukupno u tom segmentu Županija ima investicije veće od 250 milijuna kuna uspješno koristeći europska sredstva. Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija druga je na ljestvici hrvatskih županija kada je riječ o ulaganjima u školstvo i obrazovanje, a najveći dio sredstava odnosi se upravo na energetske obnove, dogradnje ili izgradnje 50 školskih objekata.
‘Bjelovarsko-bilogorska županija je po ulaganjima u školstvo sa zadnjeg mjesta u Hrvatskoj došla na drugo mjesto. To znači da ćemo u ovom mandatu napraviti pedesetak škola, dok su gotovo sve škole u energetskoj obnovi. Time želimo napraviti standard za naše učenike i nastavnike, a 90 posto učenika će ići upravo u takve škole. Dvadesetak škola već je obnovljeno, na isto toliko škola radovi su u tijeku, a za nekoliko škola raspisat će se natječaji’, rekao je neki dan župan Damir Bajs.
Inače je Bjelovarsko-bilogorska županija najveći investitor u ovom dijelu Hrvatske s građevinskim investicijama koje će prijeći pola milijarde kuna. Na taj način Bjelovarsko-bilogorska županija daje mogućnost građevinarima i srodnim djelatnostima da dođu do posla, osobito sada u vrijeme korona krize.
Samim time, Bjelovarsko-bilogorska županija dodatno je pojačala investicijski ciklus, kako bi pomogla gospodarstvu kada mu je najpotrebnije.
Krajem prošle godine potpisan je ugovor o kreditu za izgradnju nove zgrade Opće bolnice vrijednog 107 milijuna kuna čine je ujedno i zatvorena financijska konstrukcija za projekt izgradnje nove bolnice. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 272 milijuna kuna i čiji su vizualni identitet odabrali građani.
Tu je i gradnja Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru kao jedne od rijetkih novih glazbenih škola u Hrvatskoj. Nova bjelovarska ljepotica prostirat će se na 2 730 četvornih metara bruto površine, u sklopu škole izgradit će se i koncertna dvorana sa 120 sjedećih mjesta koja će se moći koristiti i za izvannastavne sadržaje čime će se omogućiti novi moderan prostor za održavanje društveno-kulturnih sadržaja u gradu Bjelovaru.
Iako je prisutno odseljavanje stanovništva, ipak ohrabruje podatak da Županija već nekoliko posljednjih godina broji više rođene djece, pa tako i lani.
Bjelovarsko-bilogorska županija od 2008. godine u svrhu populacijske politike provodi mjeru naknada za svako novorođeno dijete u obitelji u iznosu od 500 kuna. Prošle 2020. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zaprimljeno je 943 zahtjeva za što je iz županijskog proračuna izdvojeno gotovo pola milijuna kuna kuna.
„Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od rijetkih u Hrvatskoj u kojoj se povećava broj rođenih beba. U zadnjih nekoliko godina, od 2017. do sada rast je gotovo 10 posto. To pokazuje da mladi ljudi vide ovu sredinu, naše općine i gradove te samu županiju kao mjesto za obitelj i svoj život. Brojke su ohrabrujuće i uvjeren sam da će tako biti i dalje. Mi nastojimo biti županija koja brine o mladima. Tu su investicije u školstvu, predškolski odgoj i mislim da je kroz Centre izvrsnosti, školstvo, ali kasnije ono što je najvažnije, posao i mogućnost zapošljavanja naša županija imala neke iznimno pozitivne trendove prije korone, a nadam se da će se ti trendovi nastaviti i dalje“, naglasio je nedavno župan Damir Bajs, a na jednoj od konferencija lani napomenuo kako je Županija, prema službenim podacima odlaska u inozemstvo, a 13. mjestu. ‘Na nama je da napravimo ono što je ključno, a to je socijalni okvir, pitanje obiteljske politike, kako pomoći ljudima da ostanu ovdje, od velike je važnosti i pitanje zapošljavanja ljudi te da ljudi vide budućnost i sigurnost tamo gdje žive, u ovom slučaju kod nas. Ono što je na nama je da iskoristimo prilike. Ovoga trenutka Europska unija je jedna od mogućnosti da kroz zapošljavanje dignemo i standard našeg stanovništva. Prije 7 godina naša je Županija bila na posljednjem mjestu po povlačenju sredstava Europske unije, a sada se nalazi na trećem mjestu. Najveći dio toga vezan je uz stvaranje uvjeta koji su važni za demografiju, onoga što je u našoj nadležnosti, zdravstva i školstva. Po ulaganjima u školstvo drugi smo u Hrvatskoj, obnavljamo ili gradimo oko 50 škola, a više od polovice njih je završeno, gradimo novu zgradu Opće bolnice Bjelovar. Sve to vezano je i uz zapošljavanje jer se upravo na taj način vidi mogućnost ostanka ljudi u našoj županiji’, istaknuo je tada župan Bajs.
Riječ je o programu „Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava – liječnike i medicinsko osoblje“, a mjere koje su uključene u program podrazumijevaju sufinanciranje troškova stanovanja, sufinanciranje kamata na stambene kredite te sufinanciranje troškova stručnog usavršavanja putem kojih korisnik može ostvariti do 20 tisuća kuna godišnje. Da su te mjere pogođene pokazuju i rezultati, jer do sada je potpisan 131 ugovor s liječnicima, a ukupno do sada je iz županijskog proračuna za te mjere izdvojeno 2 milijuna kuna sredstava.
‘Zahvaljujući programu zaposlili smo 20-ak liječnika, 2 magistra biokemije i 1 magistra farmakologije’, naglasio je nedavno ravnatelj Opće bolnice Bjelovar prim. Ali Allouch.
Jedina je Županija koja provodi drugu fazu projekta Zaželi. Nakon uspješno provedenog projekta „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije“, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odobren je i nastavak ovoga projekta pod nazivom „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije-faza II“ za koji je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava vrijedan 5,3 milijuna kuna. Riječ je o projektu putem kojeg će se zaposliti 61 žena koja će brinuti o 366 korisnika, najvećim dijelom osoba starije životne dobi te osoba s invaliditetom.
S isplaćenih 474,8 milijuna za mjere i programe kroz Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, od čega se 170,5 milijuna odnosi na sredstva ruralnog razvoja, a 275,2 milijuna na izravne potpore, BBŽ je lani bila među vodećim županijama.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do sada je isplaćeno 2,3 milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. kroz gotovo 28 tisuća ugovorenih projekata. Jedan od takvih projekata je nedavno završena rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića „Tratinčica“ Grubišno Polje u ukupnom iznosu od 7,3 milijuna kuna. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je iz Programa ruralnog razvoja rekonstruirano, izgrađeno i/ili opremljeno 11 vrtića, investicija ukupne vrijednosti odobrene potpore veće od 60 milijuna kuna.
Naša je analiza pokazala da je jedna od rijetkih županija koja je izdvojila u 2019. sredstva za civilnu zaštitu, za što sredstva inače osiguravaju gradovi i općine. (L.K.)
