Krenule su  prijave županija za ovogodišnji najbolji EU projekt, a mi ćemo se u kratkom serijalu podsjetiti prošlogodišnjih pobjednika u četiri kategorije. Nagrada u kategoriji doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici dodijeljena je projektu Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite Vukovarsko-srijemske županije.  

Krenuo je novi, treći po redu veliki Izbor za najbolji EU projekt kojega provodimo u suradnji s Hanza Medijom, Hrvatskom  zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta te pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Prije nego li krenemo s predstavljanjem ovogodišnjih favorita,  a za koje prijave traju. do 27. srpnja te od kojih će biti izabrano 28 najboljih za drugi krug natjecanja, podsjetit ćemo se prošlogodišnjih dobitnika.

Projekt Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite Vukovarsko-srijemske županije bio je najbolji u kategoriji doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, nositelj projekta bila je Županija, a partneri domovi zdravlja Vinkovci, Vukovar i  Županja.

Cilj ovog projekta, ukupne vrijednosti 9.512.364,17 kuna, od čega je 8.085.509,54 kuna bespovratnih sredstava, bio je poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja Vukovarsko-srijemske županije, a sa svrhom podizanja kvalitete usluge primarne zdravstvene zaštite u Županiji.

Projektom su osigurana sredstva za nabavu specijalizirane medicinske i dentalne opreme, ugradnju dizala u domovima zdravlja Vinkovci i Vukovar te edukacije zdravstvenih djelatnika. Obuhvaćena su sva tri doma zdravlja s područja Županije ali i 36 koncesionara koji djeluju u području obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i dentalne medicine. Projektom se poboljšala kvaliteta usluga primarne zdravstvene zaštite za oko 183.000 korisnika s područja VSŽ i šire.

A, svoj doprinos uspješnosti ovog projekta, kroz pripremu projektne dokumentacije prijave te pružanje stručne i savjetodavne pomoći u provedbi  dala je i Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije, koja je i projekt predložila u izbor.

Projekt je počeo s provedbom 10. travnja 2017. godine i završio 2. siječnja 2020. godine.

Na području Županije veliki je broj osoba s invaliditetom, točnije 18 767, što čini oko 10,5 % stanovništva, a projekt je omogućio pristup osobama s invaliditetom primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz prilagođavanje infrastrukture.

Nedostatak timova primarne zdravstvene zaštite i manjak medicinske opreme povećava pritisak na bolničke usluge jer pacijenti iz udaljenih područja traže liječničku pomoć direktno u bolnicama. Zato je ulaganje u infrastrukturu i opremanje medicinskom opremom rezultiralo  proširenjem i razvojem novih usluga koje nisu bile dostupne, uz povećanje znanja medicinskih djelatnika o korištenju nabavljene opreme. Medicinsko-tehnička oprema je nabavljena za službe opće/obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i dentalne medicine. Oko 150 pružatelja zdravstvenih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristit će opremu nabavljenu u okviru projekta, što ima direktan učinak na poboljšanje pristupa  kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini. Poboljšanjem pristupa kvalitetnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjio se je broj upućivanja pacijenata u bolnice za 15% jer se nabavom opreme omogućilo više dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u samim domovima zdravlja.

Bolnička skrb u Republici Hrvatskoj u najvećem dijelu se temelji na modalitetu akutne bolničke skrbi, što predstavlja najskuplji oblik zdravstvene zaštite i potreban je prelazak na druge oblike bolničke skrbi. Dostupnost zdravstvene skrbi često je ograničena i nejednaka diljem zemlje, posebno u ruralnim područjima, na otocima i u malim gradovima, zbog strukturnog manjka zdravstvenih radnika i ostalih prepreka poput troškova i udaljenosti. Ovim projektom se pospješio zdravstveni sustav u RH jer je vizija istog unaprijediti kvalitetu života i stvoriti uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. ( L.K./foto: Arhiva VSŽ, Tomislav Krišto, CROPIX)