Predstavljamo projekte koji su ušli u finale izbora za najbolji EU projekt koji šestu godinu zaredom provodimo uz Jutarnji list, Hrvatsku zajednicu županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u kategorijama – Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će glasanjem i javnost nakon što predstavimo sljedećih dana 46 projekata.
ECOVINEGOALS – ECOlogical VINEyards GOvernance Activities for Landscape’s Strategies (Održivo upravljanje vinorodnim krajobrazima kao dio strateškog teritorijalnog razvoja) projekt je kojim su razvijene strategije, akcijski planovi, alati te povećani kapaciteti za agroekološku tranziciju vinogradarskih područja prema održivoj proizvodnji s manje resursa i niskim udjelom ugljičnih emisija.
Prijavljen je u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji od strane AURORA – Regionalnog koordinatora Istarske županije za europske programe i fondove – Coordinatore regionale della Regione Istriana per i programmi e fondi europei
Projekt se je provodio na području Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Grčke od ožujka 2020. do veljače 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 1.939.505,59 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 1.648.579,75 eura, dok su vlastita iznosila 290.925,84 eura.
Vodeći partner na projektu bio je LAG istočne Venecije iz Italije, a partneri: AZRRI – Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin, Udruga za promicanje zapošljavanja – INFORMO (Hrvatska), Autonomna pokrajina Trento (Italija), Institut poljoprivrede i šumarstva Nove Gorice i Istraživački centar Akademije znanosti i umjetnosti (Slovenija), Centar za razvoj poslovanja Kragujevac (Srbija), Start-up centar Bar i Općina Bar (Crna Gora) te Mediteranski agronomski institut Chania (Grčka).
Projekt ECOVINEGOALS uspješno je pokrenuo tranziciju vinogradarskih sustava u ADRION regiji prema agroekološkim modelima, kombinirajući inovativne alate, transnacionalnu suradnju i participativni pristup.
U partnerstvu deset institucija iz šest zemalja razvijene su tri zajedničke strategije – za agroekološku proizvodnju, zaštitu krajolika i participativno upravljanje – kao i lokalni akcijski planovi prilagođeni specifičnim potrebama pilot-područja. Kroz digitalnu platformu dostupno je 29 najboljih praksi (npr. zelena gnojidba, smanjena uporaba pesticida, mehaničko uklanjanje korova), čime se potiče šira primjena i prijenos znanja među vinogradarima i dionicima.
ECOVINEGOALS se izdvaja po snažnoj integraciji znanosti, politike i prakse te po aktivnoj uključenosti lokalnih zajednica, javnog i privatnog sektora. Organizirani su brojni participativni procesi – radionice, backcasting sesije i zajedničke vizije – što je omogućilo donošenje odluka “odozdo prema gore” i jačanje kapaciteta lokalnih aktera. Projekt je u potpunosti usklađen s europskim zelenim politikama (EUSAIR, Zajednička poljoprivredna politika, EU Green Deal), a njegovi rezultati predstavljeni su na međunarodnim skupovima i prepoznati kao primjer dobre prakse u održivom upravljanju ruralnim krajolikom.
ECOVINEGOALS donosi mjerljive koristi za okoliš, bioraznolikost i lokalnu ekonomiju te je primjer modela koji je skalabilan i repliciran u drugim regijama.
AZRRI je unutar projekta posebnu pažnju posvetio povećanju kapaciteta za participativno upravljanje teritorijem, s fokusom na ranjiva vinogradarska područja Jadrana. U tu svrhu je u Istarskoj županiji proveo pilot-projekt u dva ogledna vinograda – Grimalda (općina Cerovlje) i Santa Lucia (Momjan) – na različitim površinama. Tamo su provedene višekriterijske analize agroekoloških, proizvodnih i ekonomskih performansi, uz primjenu suvremenih tehnologija i metoda. Na temelju suradnje sa svim dionicima vinogradarskog sektora u Istarskoj županiji, u sklopu projekta izrađeni su transnacionalni dokumenti kao glavni outputi usmjereni na poticanje agroekološke tranzicije vinogradarskih područja prema održivoj proizvodnji s manjom potrošnjom resursa i smanjenim ugljičnim emisijama.
Dobiveni rezultati korišteni su za usporedbu sa stvarnim stanjem u istarskom vinogradarskom sektoru i poslužili su kao osnova za usmjeravanje tranzicije prema održivijim praksama. (L.K.)
