Predstavljamo projekte koji su ušli u finale izbora za najbolji EU projekt koji sedmu godinu zaredom provodimo uz Jutarnji list, Hrvatsku zajednicu županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u kategorijama – Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će glasanjem i javnost nakon što predstavimo sljedećih dana 36 projekata.
Projekt GENPROCURE – Rodna ravnopravnost u javnoj nabavi je načela rodne ravnopravnosti, socijalne uključenosti i održivosti pretvorio u konkretne i trajne promjene u sustavu javne nabave Grada Zagreba. Kroz edukaciju, međuresornu suradnju, institucionalizaciju novih praksi i prijenos iskustava na druge gradove, projekt je ostvario dugoročne učinke koji nadilaze trajanje samog projekta.
Prijavljen je od strane regionalnog koordinatora u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Provodio se je na području Grada Zagreba od svibnja 2023. do kraja 2025. godine.
Grad Zagreb je bio jedan od devet partnera iz devet zemalja na Projektu, dok je vodeći partner bila općina Vila Nova de Famalicão iz Portugala. Ukupna vrijednost projekta bila je 847.160 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 669.873 eura, a vlastita 177.286 eura.
GENPROCURE je unaprijedio rodno osjetljivu javnu nabavu razvojem i provedbom akcijskih planova koji su omogućili sustavno uključivanje načela ravnopravnosti spolova u postupke javne nabave te je doprinio uključivijem i održivijem lokalnom razvoju. Odnosno, stavio je poseban naglasak na interese i potrebe muškaraca i žena u javnoj nabavi.
Projekt je započeo edukacijom zaposlenika ključnih gradskih ureda o uključivanju rodnih kriterija u javnu nabavu. Stečena znanja primijenjena su u suradnji s Uredom za javnu nabavu, koja danas u natječajnu dokumentaciju uključuje rodno osjetljive, socijalne i zelene kriterije, ovisno o predmetu nabave. Razvijena je i aplikacija za prikupljanje povratnih informacija od gospodarskih subjekata kako bi se postupci javne nabave bolje uskladili s potrebama tržišta. Istodobno su prakse ugrađene u gradske politike, kontinuirano se prate i unapređuju.
Tako je projekt omogućio edukaciju zaposlenika gradskih tijela, razvoj novih znanja i alata za uključivanje rodnih, socijalnih i zelenih kriterija u postupke javne nabave te jačanje suradnje između različitih gradskih službi.
Kao dugoročni rezultat projekta ističu stvaranje održivog sustava javne nabave koji ne uzima u obzir samo ekonomsku vrijednost ponude, nego i širi društveni, okolišni i rodni učinak, uz mogućnost prijenosa iskustava na druge gradove i institucije.
Od svih partnerskih gradova moglo se je nešto naučiti no Švedska se u ovom kontekstu izdvaja kao primjer dobre prakse. Tijekom posjeta partnerskom gradu Umeå, imali su priliku upoznati brojne zanimljive inicijative usmjerene na sigurnost građanki u javnom prijevozu, kao i primjere projektiranja i izgradnje javnih pothodnika osmišljenih tako da se pripadnice nježnijeg spola u njima osjećaju sigurno.
Sljedeći taj primjer, Grad Zagreb je prilikom projekta krajobraznog uređenja javnog parka Marije Ružičke na Savici, u dokumentaciju o nabavi uveo rodno ravnopravne, zelene i socijalne kriterije. Rodno ravnopravni kriterij odnosio se na osiguravanje većeg broja pristupnih i izlaznih puteva iz parka te bolje osvjetljenje, kako bi se žene osjećale sigurnije. Socijalni kriterij uključivao je postavljanje klupice za dojenje na nešto izdvojenom mjestu uz blago osvjetljenje.
Osim toga, projektom se utjecalo na tržište rada. Prilikom nabave usluga čišćenja, veći broj bodova dodjeljivao se gospodarskom subjektu koji zapošljava osobe starije životne dobi, niže razine obrazovanja, koje su teže zapošljive. Dodatno se bodovalo osigurava li gospodarski subjekt svojim zaposlenicima topli obrok te prijevoz od kuće do radnog mjesta i natrag. Pri nabavi usluga čišćenja poslužili su se primjerom grada Manchestera, za koji smo saznali na jednom od transnacionalnih sastanaka u sklopu projekta. (L.K.)
