U drugom krugu izbora Blaženko Boban dobio je gotovo 59 posto glasova birača te će i sljedeće četiri godine biti župan Splitsko-dalmatinske županije. Nastavlja u istom ritmu, fokus je i dalje na demografiji, od izravnih potpora do svih projekata koji utječu na demografsku sliku – od boljih prometnih rješenja koja ubrzavaju promet iz zaleđa do gradova na obali, ulaganja u škole do potpora za otvaranjem novih radnih mjesta.
Županija dodjeljuje potpore za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i za očuvanje tradicijskih djelatnosti. Također i subvencionira kamatne stope za korisnike kredita sukladno “Programu kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamate kredita u SDŽ”, a putem kojega Županija subvencionira kamatnu stopu do 2 postotna boda za nove investicije te s 1 postotnim bodom za obrtna sredstva. Kroz kreditne programe HBOR-a subvencionira se kamata po kreditiranju programa, „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, u visini do 2 postotna boda za cijelo vrijeme trajanja kredita.
‘Imamo poseban potprogram za žene poduzetnice pa financiramo boravak u dječjim vrtićima ženama koja otvore OPG ili tvrtku.’, izdvaja župan Boban. Smatra da je i to jedna od demografskih mjera, osim onih izravnih po kojima je Županija prepoznatljiva.
Ali ne samo da brine o poduzetnicima, nego je Županija i sama poduzetnik. Ono po čemu je specifična je tvornica u Dugopolju. Županija je otkupila i susjednu parcelu i izradila projekt, a vrlo brzo će se dobiti i sve dozvole zbog nadogradnje postojećeg Galenskog laboratorija.
‘Jer smo prvi izvoznik, prva farmaceutska tvrtka u sustavu javnog zdravstva kao izvoznik!’ , kaže župan Boban.
‘Kroz program ‘Tu je tvoj dom’ imamo 421 potpisani ugovor s toliko mladih obitelji koje su našle svoj dom u dalmatinskoj Zagori, a ti ugovori i te obitelji obuhvaćaju i tisuću djece. Taj smo projekt nadogradili s projektom ‘Budi tu’, gdje svaki mjesec dajemo obiteljima s troje ili više djece na školovanju određena sredstva, a na kraju godine i jednokratnu novčanu pomoć svakoj od tih obitelji. Važno je nastaviti ulaganje u poboljšanje uvjeta života, infrastrukture i tržišta rada, jer ti faktori često igraju ključnu ulogu u odlukama obitelji o mjestu boravka.’, kaže.
Dodatno, isplaćuju se naknada za rođene bebe, pomaže se studentima s pet i više djece u obitelji, sufinancira se smještaj studenata koji nisu dobili smještaj u studentskom domu…
A ono što nadalje pospješuje demografsku sliku Splitsko-dalmatinske županije jesu prometna rješenja.
‘Oduvijek smo govorili da su nam u županiji najbitnije četiri vertikale. Prva je Vučevica, druga brza cesta od Dugopolja do Sinja pa do granice s BiH, treća vertikala Zagvozd – Imotski – granica s BiH te četvrta iz Drvenika preko tunela Ravča do autoceste. Te četiri vertikale Županiju čine jednim tijelom u prometnom smislu, fluktuirajućim, dnevnim migracijama, kako ljudi iz dalmatinske Zagore tako i u obrnutom smjeru.
Najbolji primjer nam je tunel Sv. Ilija kroz Biokovo. Danas je Imotska krajina u svim segmentima procvjetala, gospodarski, ali i turistički.
Kao što je tunel Sv Ilija donio benefite, to isto će se dogoditi za zapadni dio Županije. Što će mladom čovjeku iz Lećevice, Primorskog Doca, Prgometa trebati više kad će za 15-20 minuta stići u centar grada, u centar Kaštela, Solina ili Splita? Tunel će mlade vratiti u Zagoru’, zaključuje Boban.
Radovi na tunelu Kozjak napreduju jako dobro. Čeka se spajanje na D8, na Jadransku magistralu. Raspisan je i natječaj za idejno rješenje za most Sveti Duje.
Nedavno je otvorena luka u Omišu koja će brzo postati luka za brzobrodsku liniju Omiš – Postira na Braču. To isto će se dogoditi i po dovršetku luke u Krilu Jesenice koja će biti trajektna luka. Projektna dokumentacija je gotova, a čeka se raspisivanje javnog natječaja iz EU fondova kako bi se osigurala sredstva jer je zaista zahtjevna financijski. Ulaže se i u luke u Kaštel Starom, Sućurju, Supetru, Starom Gradu… Od iznimnog geopolitičkog i geogospodarskog značaja je ribarska luka u Komiži, jer omogućava ribarima da brzo djeluju na obali i na Jadranu i da na Komiži istovare ribu te se vraćaju na ribarske pozicije.
Najavljuje da će fokus biti na zdravstvenom kadru.
‘Moramo tijesno surađivati s lokalnim zajednicama, pogotovo u priobalju i na otocima jer određene brojke nisu dobre… Očigledno turizam ima i drugi stranu medalje. Ljudi sve manje upisuju Medicinski fakultet ili školu, pa je i na nama da uz potporu lokalne zajednice brinemo o tim ljudima.’, kaže župan.
Od ulaganja u zdravstvo izdvaja širenje broja ljekarni, a nakon jedne od prvih robotiziranih ljekarni u Hrvatskoj uopće koja je otvorena u Solinu, ista takva radi se u Kaštel Gomilici, a otvaraju se i nove ljekarne u Hvaru, Jelsi, Imotskom’, najavljuje župan.
Splitsko-dalmatinska županija jedina ima četiri CT-a (Imotski, Makarska, Hvar i Split), od ulaganja u zdravstvo treba spomenuti uvođenje teleradiologije pa na CT uređajima, a i drugim radiološkim uređajima, tehničar može očitati pacijentu nalaz iz splitske bolnice iako je pretraga obavljena na primjerice Hvaru.
Svake godine se je osiguravalo preko 20 vozila za sanitetski ili hitni prijevoz i danas Županija najmlađi vozni park. Osigurana je i brza brodica, a plan je da do kraja godine stigne još jedan gliser za otoke. Tu je i ugovor za helikoptersku službu.
U mandatu B. Bobana otvorena su dva doma za starije – u Starigradu na Hvaru i ispostavu u Runovićima, a treći se radi u Dragljanima pored Vrgorca, kapaciteta s preko sto kreveta.
Gotovi su projekti za domove Aržano, Vrlika i Šolta.
‘Za sve imamo pripremljenu dokumentaciju, definirane lokacije u suradnji s lokalnom zajednicom. No, nitko ne brani lokalnoj zajednici da rade i grade svoje domove! Za ovaj dom u Dragljanima mi smo osigurali sredstva i projekt, no Vrgorac je nositelj projekta.’, podsjeća župan Boban.
U posljednje vrijeme otvoreno je nekoliko važnih objekata, a s njima sve prepoznatljivija postaje Ulica Ruđera Boškovića.
Otvoreni su Regionalni centri kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole na Spinutu te RCK Obrtno-tehničke škole.
Nadograđena je i Zdravstvena škola s jednom etažom jer nedostaje medicinskih sestara, a u protekle dvije godine su upisana dva dodatna razreda medicinskih sestara, jedan u Sinju jedan u Splitu, a u idućoj školskoj godini će se formirati još jedan razred.
‘Ulicu Ruđera Boškovića možemo nazvati ulicom znanosti i mladeži.’, kaže župan Boban, i dodaje da se tu nalazi i Digitalna Dalmacija, iznimno prepoznatljiva s nizom programa, aktivnosti i projekata, pa tu je na gotovo dvije tisuće ‘kvadrata’ Centar izvrsnosti koji danas okuplja preko tri tisuće djece. Uskoro kreću radovi na gradnji Centra za rehabilitaciju, u prostoru bivše zadruge Domaćin. (L.K.)
