Briga za starije i nemoćne nizom projekata koji utječu na socijalnu uključenost ili financijska pomoć gradovima i općinama u gradnji domova za starije dio je izdvojenih proračunskih sredstava županija za socijalnu zaštitu. Ukupno su lani županije povećala izdvajanja za socijalnu zaštitu za 22 posto u odnosu na 2023. godinu, a najviše Istarska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska županija… Po stanovniku je za socijalnu zaštitu najviše izdvojila Ličko-senjska, Istarska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska i Šibensko-kninska županija. Pokazala je to naša proračunska analiza gradova napravljena iz proračunskih izvješća za zadnje dostupnu 2024. godinu.
Ovaj mjesec obilježen je Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…
U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. godine. Naknada za ugroženog kupca energenata nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.
Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.
Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.
Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.
Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.
U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, čijom će se izgradnjom povećati kapaciteti, ali i poboljšati skrb za najstarije građane. Među njima su, primjerice, centar u Grubišnom Polju, Dubrovniku, Dugoj Resi, Đurđevcu, Senju, Našicama, Pleternici, Vrgorcu, Drnišu, Velikoj Gorici… Sljedeće godine objavljen će biti novi natječaj i nova šansa za povlačenje europskog novca za domove za starije.
Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda.
Upravo niz mjera, ali i projekata domova za starije rezultiralo je time da je lani čak 17 županija povećalo sredstva za u proračunu za socijalnu zaštitu. Ukupno su županije, uključujući i Grad Zagreb, lani, u odnosu na 2023 godinu povećala izdvajanja za 9 posto, a bez Zagreba za čak 22 posto. Također ih je 17 izdvojilo više od 2 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu, a dvije i više od 7 posto.
Po stanovniku su za socijalnu zaštitu najviše izdvojila Ličko-senjska županija (105 eura), Istarska županija (76 eura), Sisačko-moslavačka (73 eura), Vukovarsko-srijemska (61 euro) i Šibensko-kninska županija (59 eura). Prema udjelu izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu iz proračuna predvodi Istarska županija (7,61 posto), Ličko-senjska županija (7,27 posto), Šibensko-kninska (6,64 posto), Vukovarsko-srijemska (5,95 posto) i Primorsko-goranska županija (5,40 posto).
U apsolutnom iznosu proračunska sredstva za socijalnu zaštitu su u 2024. godini u odnosu na 2023. povećana su najviše u Istarskoj županiji, za gotovo 6,3 milijuna eura, u proračunu Vukovarsko-srijemske županije za 5 milijuna eura, Splitsko-dalmatinske za 4,3 milijuna, Primorsko-goranske za 3,7 milijuna i Osječko-baranjske za 1,66 milijuna eura. Prema relativnom pokazatelju, najviše je, za preko 130 posto sredstva povećala Vukovarsko-srijemska županija, Istarska za 74 posto, Virovitičko-podravska za 65 posto, Primorsko-goranska za 34 posto i Splitsko-dalmatinska za 28 posto. (L.K.)
