Splitsko-dalmatinska županija u izboru za najbolji EU projekt ima tri najbolje ocijenjena projekta, projekt PRONACUL Zagrebačke županije jedini je pobjednik u dvije kategorije, a po jedan najbolji projekt imaju Međimurska, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska, Istarska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska, Zadarska, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka (s projektom koji se je provodio i u Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji), Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija.
Ove godine do finala su došla 46 projekta u izboru koji šestu godinu zaredom zajednički provode Hanza Media, Hrvatska zajednica županija, portal župan.hr i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Nagrade su dodijeljene na Danima regionalnog razvoja i fondova EU u Šibeniku. Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu. Svojeg pobjednika i ove godine su odabrali čitatelji glasanjem na portalu jutarnji.hr.
U ovogodišnjem izboru za najbolji EU projekt Splitsko-dalmatinska županija ove godine slavi tri puta. Zajedno s Ličko- senjskom županijom pobjednica je u kategoriji Doprinos obrazovanju znanosti i inovacijama s projektom Jadranski RZC STEM. U istoj kategoriji druga je Vukovarsko-srijemska županija s projektom Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, dok je treća Međimurska županija s projektom Medea.
U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici najviše glasova žirija dobio je projekt Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku ispred Zadarske županije, susjedna joj Šibensko-kninska županija osvojila je drugo mjesto s projektom ŠKOLICE, a treće Istarska županija s projektom SEAHEaT.
U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji najbolji je projekt HyPoKraT ispred Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačka županija druga je s projektom PRONACUL, koji je ujedno dobio i najviše glasova čitatelja Jutarnjeg lista, a projekt DRAVA LIFE, treći je najbolji EU projekt, ispred Koprivničko-križevačke županije kojem su partneri Varaždinska i Virovitičko-podravska županija.
Osječko-baranjska županija s projektom Izgradnja RDC za voće i povrće pobjednica je u kategoriji Doprinos poduzetništvo. Drugi najbolji projekt u spomenutoj kategoriji je projekt Primorsko-goranske županije Vrt karijera, a treći je još jedan projekt Splitsko-dalmatinske županije – TEMPUS.
Spomenuti PRONACUL Zagrebačke županije najbolji je i po ocjeni čitatelja Jutarnjeg lista. Nakon čak dva projekta lani i ove godine čitateljima se svidio jedan projekt Sisačko-moslavačke županije – Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade nekadašnjeg zatvora, Rimska ulica 19, Sisak, koji je imao drugi najveći broj glasova, a treći najbolji po glasovima čitatelja je projekt Splitsko-dalmatinske županije RCK u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Stvaranje okruženja, sadržaja, alata, aktivnosti i mogućnosti za razvoj i jačanje STEM, IKT, poduzetničkih i građanskih kapaciteta, kompetencija, vještina i znanja učitelja, drugih odgojno-obrazovnih radnika te učenika osnovnih škola kao i drugih razvojnih i obrazovnih dionika i korisnika na prostoru Jadranske Hrvatske obuhvaćeno je u projektu .Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina u području STEM-a, IKT-a, poduzetništva i aktivnog građanstva – „Jadranski RZC STEM“. Nositelj projekta bila je Splitsko-dalmatinska županija, a jedan od partnera Ličko-senjska županija i pobjednici su, kako smo naveli, u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama.
Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. faza drugi je najbolji projekt u istoj kategoriji. Usmjeren na transformaciju tradicionalnog pristupa obrazovanju u poljoprivredi u suvremen, inovativan i tržišno orijentiran model koji je učenicima i odraslim polaznicima omogućio stjecanje praktičnih znanja i vještina potrebnih za konkurentnost na tržištu rada. Tijekom provedbe projekta razvijena je moderna i tržišno usklađena obrazovna ponuda u sektoru poljoprivrede. U nastavni proces uvedene su suvremene tehnologije i specijalizirana oprema, a proveli su se i brojni programi edukacije za učenike, odrasle polaznike te odgojno-obrazovne radnike. Nositelj projekta bila je Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci, a među partnerima bili su i Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije te Vukovarsko-srijemska županija.
Projekt MEDEA treći je u spomenutoj kategoriji. Projekt je razvio prototip sustava koji omogućuje višedimenzionalnu procjenu rizika od potresa, uzimajući u obzir i materijalne i psihološke aspekte. Stvorena je opsežna baza znanja s referentnim strukturama i obiteljima, razvijene su napredne analitičke metode i modeli umjetne inteligencije, te su testirane mogućnosti procjene rizika čak i u uvjetima ograničenih podataka. Međimurska županija bila je jedan od partnera na projektu. Projektom je provedeno pilot istraživanje usmjereno na izgradnju sustava za višedimenzionalnu procjenu seizmičkog rizika u prekograničnim područjima. Ovaj inovativni sustav istovremeno je obuhvatio procjenu šteta na građevinama i psiholoških posljedica za stanovništvo, koristeći bogatu bazu znanja s referentnim građevinama i obiteljima, analiziranim kroz tehničke i psihološke parametre. Iako aplikacija još nije dostupna za svakodnevnu upotrebu, ovaj projekt je postavio čvrste temelje za budući razvoj rješenja koja će u konačnici pomoći zajednicama i institucijama diljem Europe.
Povećanje sigurnosti pomorskog prometa u luci Sali, osiguranje usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolja povezanost Dugog otoka s kopnom ostvareno je projektom Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku. Zadarska županija ostvarila je mnogostruke koristi provedbom ovog projekta. Dogradnja luke osnažila je poziciju otoka u okviru županijskog prometnog sustava što utječe na ravnomjeran regionalni razvoj. Omogućena je sigurna i redovita linijska plovidba tijekom cijele godine što dodatno povećava kvalitetu života stanovnika, zbog lakšeg pristupa zdravstvenim, obrazovnim i administrativnim uslugama na kopnu, a također je poticaj za demografsku stabilizaciju Dugog otoka. Povećani kapaciteti i dostupnost luke potaknuli su veću gospodarsku aktivnost te dugoročno porast prihoda koji je temeljen na razvoju lokalnih djelatnosti. Projekt je, kako smo naveli, pobjednik u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Projekt Šibensko-Kninska Organizacija za Lokalne Izvore Čiste Energije – ŠKOLICE drugi je najbolji u istoj kategoriji. Njime je ostvaren značajan doprinos energetskoj tranziciji Šibensko-kninske županije, kojim je realizirano pet odvojenih pilot aktivnosti, a uključivale su instalaciju pet integriranih fotonaponskih elektrana ukupne instalirane snage 324,86 kWp s predviđenom godišnjom proizvodnjom električne energije od 386 443 kWh iz energije sunca. Nositelj projekta bila je Tehnička škola Šibenik, a partneri Dom za starije i nemoćne osobe – Cvjetni dom Šibenik te tri kninske škole – Osnovna škola Domovinske zahvalnosti, Srednja škola Lovre Montija, i Osnovna škola dr. Franje Tuđmana.
Promocija korištenja toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u projektima energetske obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra te provedba pilot projekta ugradnje dizalice topline u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” realizirane su projektom Sea for Heritage Energy Transition – SEAHEaT prijavljenog od strane Istarske Regionalne Energetske Agencije IRENA/AURORA. Ujedno je to i treći najbolji projekt u istoj kategoriji. Za potrebe provedbe pilot projekta odabrane su dvije zgrade Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” u Rovinju gdje su ugrađene četiri inverterske dizalice topline (25 – 100 kW nominalnog toplinskog učinka svaka). Sustavi ugradnje dizalice topline osiguravaju visoku energetsku učinkovitost i značajno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš sa smanjenjem emisija CO2 i potrošnje primarne energije od preko 80%, a ujedno omogućavaju ovakvim zgradama da se uključe u proces energetske tranzicije bez potrebe za ikakvim intervencijama u ovojnicu. Očekuje se godišnja proizvodnja energije iz mora od približno 1.500 MWh uz smanjenje emisija CO2 od 362,71 t.
Projektom HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica izrađena je sveobuhvatna tehnička dokumentacija za korištenje geotermalne energije na području Općine Krapinske Toplice, s naglaskom na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije CO₂ i povećanje sigurnosti energetske opskrbe. Kako smo naveli, projekt je vodeći u kategoriji Doprinos prekogranične suradnje. Projekt predstavlja ključni korak prema održivom i energetski neovisnom razvoju lokalne zajednice koristeći prirodni potencijal – geotermalnu vodu. Provedbom projekta HyPoKraT Krapinsko-zagorska županija je s općinom Krapinske Toplice uz pomoć i međusobnu suradnju domaćih te norveških stručnjaka te financijsku potporu Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora – 2014.-2021., opisala i kvantificirala geotermalni potencijal na području Općine te izradila projektne prijedloge i drugu relevantnu dokumentaciju za implementaciju geotermalnog potencijala u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja proizvodnje obnovljive energije.
Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima – PRONACUL, projekt zagrebačke županije unaprijedio je kapacitete dionika za upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom u svrhu održivog razvoja turizma na području ADRION regije (Jadransko-jonske regije). Drugi je najbolji u kategoriji Doprinos prekogranične suradnje.
Projekt PRONACUL ističe se kao izvrstan primjer transnacionalne suradnje koja na inovativan i održiv način povezuje prirodnu i kulturnu baštinu s razvojem turizma. U 15 pilot područja ADRION regije testirana je razvijena metodologija, što je rezultiralo zajedničkim prijedlogom Regionalne rute, čime je postavljen temelj za buduće integrirano pozicioniranje regije kao jedinstvene i prepoznatljive turističke destinacije. Projekt se dodatno istaknuo osnivanjem Virtualne komore – digitalne platforme koja danas djeluje kao savjetodavno tijelo za razvoj turizma.
Projekt DRAVA LIFE primijenio je inovativni pristup upravljanju rijekama i postao primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Usmjeren je na obnovu rijeke Drave kako bi se poboljšala i stvorila nova staništa, očuvale ugrožene vrste, povećala sposobnost zadržavanja vode tijekom visokih vodostaja i poboljšala dinamika rijeke te ponovno povezao glavni riječni tok s poplavnim područjem. Osim na području Koprivničko-križevačke županije, projekt se je provodio na područjima Varaždinske, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije. Provedene aktivnosti obnove uz rijeku Dravu bile su otvaranje bočnih rukavaca, stvaranje inicijalnih kanala, modificiranje obaloutvrda i regulacijskih pera te očuvanje prirodnih strmih obala, što direktno utječe na poboljšanje kapaciteta zadržavanja vode. Projekt je ujedno treći najbolji u spomenutoj kategoriji.
U osječkoj zoni Nemetin izgrađen je Regionalni distribucijski centar za voće i povrće kojim je uspostavljen održivi, tehnološki napredan i strateški usmjeren sustav distribucije poljoprivrednih proizvoda, s naglaskom na voće i povrće, koji će dugoročno doprinijeti razvoju lokalne poljoprivrede, jačanju prehrambene sigurnosti i uravnoteženom regionalnom razvoju. Ovaj sustav omogućuje malim i srednjim proizvođačima pristup modernoj infrastrukturi uključujući rashladne komore, sortirnice, pakirnice i laboratorije za kontrolu kvalitete čime im se pruža prilika da produže tržišni vijek svojih proizvoda, ostvare višu cijenu na tržištu te izađu iz pozicije ovisnosti o prekupcima i nelojalnoj konkurenciji. Kao što smo naveli projekt je najbolji u kategoriji Doprinos poduzetništvu.
Razvoj koncepta hibridnog održavanja praktične nastave u strukovnom obrazovanju, s naglaskom na područje razvoja inovativnih metoda održavanja strukovne praktične nastave, a kako bi se poslodavcima osigurali ljudski resursi usklađeni s aktualnim trendovima poslovanja postignuto je kroz projekt Career garden – Building bridges between educational institutions and companies via remote and hybrid internships (VRT KARIJERA – Gradnja mostova između obrazovnih institucija i poduzeća putem udaljene i hibridne prakse) drugi je najbolji u istoj kategoriji. Hibridna praktična nastava je ona koja kombinira praktičnu nastavu uživo s praktičnom nastavom putem digitalnih tehnologija. Provodio se uz Primorsko-goransku županiju i u Francuskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj i Austriji.
Potaknuti gospodarski razvoj kroz revalorizaciju i regeneraciju skrivene materijalne i nematerijalne lučke i pomorske baštine Jadrana uvažavajući običaje zajednice i potrebe suvremenog društva ostvareno je kroz projekt Splitsko-dalmatinske županije TEMPUS-Temporary uses as Start-up actions to enhance port (in)tangible heritage. Projekt je žiri ocijenio kao treći najbolji u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Kroz suradnju devet projektnih partnera iz Hrvatske i Italije, razvijen je inovativni model privremene upotrebe zapuštenih lučkih prostora u gradovima Ravenna, Rijeka i Solin. Projekt TEMPUS svrhovito povezuje baštinu, zajednicu i poduzetništvo na inovativan, održiv i inkluzivan način. Na svakoj pilot lokaciji provedene su privremene intervencije, izložbe, edukacije i testiranja inovativnih pristupa, a sve to ima multidimenzionalnu svrhu. Tako te aktivnosti stvaraju osnovu za proces oživljavanja zapuštenih lučkih zona, organiziranu promociju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, izgradnju zajednica prakse (Tempus mreža) i izradu strategija za urbanu revitalizaciju (PCUS).
Spomenuti projekt PRONACUL Zagrebačke županije osvojio je i najviše glasova od strane čitatelja Jutarnjeg lista.
Funkcionalna, tehnička, energetski učinkovita i sigurna obnova zgrade javne namjene oštećene u potresu koja ima važnu javnu, kulturnu i obrazovnu funkciju te predstavlja značajan element urbanog identiteta grada Siska temelj je projekta Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade nekadašnjeg zatvora, Rimska ulica 19, Sisak. Konkretno, zgrada ima tri nova sadržaja – glazbenu školu i kulturni centar te društveni centar uz dječji vrtić. Nositelj projekta bila je Sisačko-moslavačka županija. Projekt drugi najbolji po osvojenom broju glasova publike.
Uspostavom infrastrukture Regionalnog centra kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji treći je najbolji po ocjeni čitatelja Jutarnjeg lista.
Projektom je omogućeno da škola stekne potrebne prostorno-tehničke uvjete za adekvatno obavljanje svih aktivnosti i djelatnosti kao Regionalni centar kompetentnosti za područje turizma i ugostiteljstva. Kroz Regionalni centar kompetentnosti razvili su se i unaprijedili tržišno oblikovani programi redovitoga strukovnog obrazovanja, programa za obrazovanje odraslih i programa cjeloživotnog učenja. Povećana je kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i mentora zaposlenih kod poslodavaca te promoviran rad strukovnih zanimanja. Uspostavljena je suradnja s visokim učilištima i znanstvenim organizacijama, strukovnim komorama i udruženjima te relevantnim gospodarskim subjektima.
Na događanju je, uz domaćine – gradonačelnika Šibenika Željka Burića i župana Šibensko-kninske županije Paška Rakića – sudjelovala i Vladina delegacija na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpredsjednikom vlade i ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Mikuš-Žigman te ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković.
Premijer Andrej Plenković u svom je obraćanju istaknuo važnost regionalnog razvoja i korištenja europskih fondova, napominjući da te teme često nemaju dovoljno prostora u javnom diskursu. Govorio je o financijskim prilikama koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju u novom proračunskom razdoblju Europske unije te se osvrnuo na strateški značaj europskih sredstava za daljnji razvoj zemlje.
– Europska komisija izašla je s dosad najvećim financijskim okvirom od dvije tisuće milijardi eura za sljedeće razdoblje. Valjda će nešto od ta dva trilijuna eura ostati i za malog hrvatskog čovjeka – rekao je premijer, istaknuvši važnost učinkovitog korištenja dostupnih sredstava.
Upozorio je da je Hrvatska i dalje neto korisnica europskih fondova te da se očekuje rast nacionalnih uplata u proračun EU-a, što dodatno naglašava potrebu za kvalitetnim planiranjem i provedbom projekata. Najavio je i izmjene Zakona o regionalnom razvoju i Zakona o otocima, s naglaskom na ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske i smanjivanje regionalnih razlika.
U nastavku se sudionicima skupa obratila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman, ocijenivši proteklu godinu vrlo uspješnom, s više od 170 pokrenutih poziva i ukupno četiri milijarde eura ugovorenih projekata. U video poruci povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica najavila je da će novi europski financijski okvir još snažnije usmjeriti ulaganja na regionalni razvoj i međugraničnu suradnju.
Uz dodjelu priznanja za najbolje gradove, na skupu su proglašeni i najbolji županijski EU projekti te pobjednici natječaja „Od izvora do mora“, a kojeg organiziraju Jutarnji List, Coca-Cola, Konzum te Udruga gradova čije je predsjednik Željko Turk, ujedno i gradonačelnik Zaprešića. U svom je obraćanju istaknuo kontinuirani napredak lokalnih sredina u korištenju europskih sredstava:
– Nema općine, grada ili županije koja nije povukla novac iz EU fondova – rekao je, dodavši kako napredak koji je Hrvatska postigla u proteklom desetljeću nadmašuje očekivanja iz vremena prije ulaska u Europsku uniju. (L.K., JL, foto: CROPIX/ Nikša Stipaničev )
