Karlovačka, Šibensko-kninska, Međimurska, Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska najviše su u lanjskom proračunu izdvojile za zaštitu okoliša, prema udjelu i po stanovniku. U odnosu na 2023. godinu najviše su sredstva povećala, u apsolutnom i relativnom rastu, Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Požeško-slavonska županija. Pokazala je to naša analiza napravljena iz proračunskih izvješća županija.
Zeleno i održivo moto je Europske unije posljednjih godina, a upravo se s tim ciljem i financira niz projekata u našoj zemlji. Teži se tako postupnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, a vodeća inicijativa EU-a za klimatsku politiku, Europski zeleni plan postavlja cilj nulte neto emisije do 2050. Cilja se i na kružno gospodarstvo, zaštitu i obnovu biološke raznolikosti, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena… Sve veći potencijal uočava se kod geotermalnih izvora.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz poziv vrijedan 58.000.000 eura koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije za sufinanciranje ulaganja u učinkovitu upotrebu resursa i potporu prelaska na kružno gospodarstvo pristiglo je 133 zahtjeva, a sufinancirat će se projekti kojima će se povećati kapaciteti za recikliranje građevnog otpada, biootpada te otpadne plastike.
U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kroz 173 projekta zaštite okoliša i održivosti resursa ugovorena su gotovo 563 milijuna eura, od čega su 393 milijuna eura bespovratna sredstva.
Energetske obnove, pomoć građanima i poduzetnicima u prelasku na obnovljive izvore energije, povučena europska sredstva u cilju zaštite okoliša, mora… neki su od projekata županija posljednjih godina na području zaštite okoliša. Jadranske županije niz projekata imaju za očuvanje mora, na kontinentu se to odnosi na rijeke i jezera, a tu su i mjere poput osiguranja praćenja stanja (monitoring) sastavnica okoliša i objave podataka o kakvoći okoliša, povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena te na prirodne i antropogene rizike…
Informacije o stanju i gospodarenju otpadom se sada redovito objavljuju, a posljednje aktivnosti odnose se na u svibnju objavljen Javni poziv za neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš vrijednosti 6 milijuna eura. Krenut će se i u sanaciju 6 lokacija onečišćenih otpadom na područjima Gospića, Samobora, Poznanovca, Benkovca, Lovinca i Pazina. Radi se na sanaciji odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu, sanaciji jame Sovjak, uklanjanje otpadne troske na lokaciji Biljane Donje, sanacija bazena crvenog mulja i otpadne lužine u Obrovcu, sanacije tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura Dugi Rat…
U tijeku je Javni poziv za provedbu 10 milijuna eura vrijednog pilot projekta zamjene starih kućnih ložišta za energetski učinkovitija rješenja u gradovima u kojima je zabilježena druga kategorija kvalitete zraka i koji imaju važeći Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka, a to su Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Riječ je o gradovima u kojima je, kao posljedica dugogodišnje industrijske tradicije u petrokemiji, metalnoj industriji i energetici, zabilježena povišena koncentracija zagađivača.
Od aktualnih projekata, spomenimo, program ITP 2021.-2027. kroz koji je otvoren poziv za projekt uređenja područja Trolokvi, sanacija lokvi, čišćenje, hortikulturno uređenje i uređenje trim staze na području Grada Supetra na otoku Braču u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Karlovačka županija partner je na prekograničnom EU projektu u sklopu kojeg će biti obrađene dvije pilot lokacije – bivša vojarne Luščić i retencijsko područje na Jamadolu, za izradu dvaju ključnih dokumenata, a u cilju ublažavanje rizika od poplava. U pripremi je projekt restauracije vodenih ekosustava poplavnog područja PP Kopački rit vrijednom oko 11 milijuna eura. Na primjeru Tvrđave sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji najbolje se ogleda povezanost očuvanja prirodne i kulturne baštine, dok njezin položaj unutar prirodno zaštićenog područja, značajnog krajobraza ”Kanal-Luka”, omogućuje očuvanje Tvrđave u njezinom izvornom obliku.
U 2024. godini, pokazala je naša analiza, 14 županija je lani povećalo sredstva za zaštitu okoliša unutar svojih proračuna. Pet županija izdvojilo je više od 1 posto proračuna za zaštitu okoliša, a ostale do 1 posto.
Po stanovniku je najviše za zaštitu okoliša izdvojila Karlovačka županija (24 eura), koja je ujedno imala i najveći rast izdvojenih sredstava u apsolutnom iznosu na godišnjoj razini (za 1,6 milijuna eura). Najveći udjel izdvojenih sredstava iz prošlogodišnjeg proračuna za zaštitu okoliša imala je Šibensko-kninska županija (2,23%), dok je Međimurska imala najveći relativni rast izdvojenih sredstava u odnosu na 2023. godinu (za 207%).
Nakon Karlovačke, najviše su po stanovniku izdvojile Dubrovačko-neretvanska županija (23 eura), Šibensko-kninska (20 eura), Međimurska (19 eura) i Virovitičko-podravska (15 eura). Četiri sljedeće županije, nakon Šibensko-kninske, po udjelu izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša jesu: Karlovačka, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska s 2 posto te Virovitičko-podravska s 1 posto. U apsolutnom iznosu su najviše sredstva za zaštitu okoliša u odnosu na 2023. godinu, nakon Karlovačke županije, povećale: Međimurska županija za blizu 1,4 milijuna eura, Splitsko-dalmatinska za 472,1 tisuću eura, Osječko-baranjska za 444,3 tisuće i Šibensko-kninska za 346,1 tisuću eura. Po postotnom rastu, nakon Međimurske županije, najviše je sredstva povećala Karlovačka županija, za 151,5 posto, Osječko-baranjska za 53 posto, Krapinsko-zagorska za blizu 36 posto i Požeško-slavonska za blizu 34 posto. (L.K.)
