U ovome mandatu župana Zlatka Komadine, a zaključno s krajem prošle godine, pokrenuto je u Primorsko-goranskoj županiji preko 60 projekata ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava više od 413 milijuna kuna, dok je u istome razdoblju realizirano 38 projekata ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava oko 70 milijuna kuna. Projekata ima na svim područjima, primjerice u obrazovanju, gdje se ide prema cilju jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama, velika sredstva uložila su se u Platak, niz je projekata u zdravstvu, socijalnoj skrbi, zaštiti prirode te zaštiti  kulturno-povijesne i pomorske baštine. Prije šest godina prepoznata je važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, pokrenuvši pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“. Županija ima i najveći investicijski ciklus u lučko područje i pomorsko dobro. Osnovan je Fond za Gorski kotar, a kroz četiri godine uloženo je 170 milijuna kuna sredstava iz proračuna županije kroz razne djelatnosti na područje Gorskog kotara.

Prema posljednjih podacima DZS-a Primorsko-goranska županija je druga županija, ne računa li Zagreb, po visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku u 2018. godini, za koju su i dostupni posljednji podaci. Županija je i među vodećima po broju aktivnih poduzetnika i zaposlenih u privatnom sektoru, rastu prihoda i neto dobiti poduzetnika. Županija ima i iznadprosječne plaće, a vodeća je i po visini stranih ulaganja. Svemu tome, kroz poticaje i ulaganja pridonosi i sama Županija.

Lani su zbog situacije s koronom znatno porasla sredstva za poticaje gospodarstvu, na visokih 11 milijuna kuna. Godinu ranije iznosila su 7,3 milijuna, 2018. godine 5,4 milijuna, a 2017. godine nešto manje, oko 5,38 milijuna kuna.

Prošli tjedan raspisan je Javni poziv poduzetnicima za dodjelu potpora na ruralnim područjima. U ovogodišnjem proračunu za tu mjeru osigurana su sredstva u iznosu od 2,1 milijun kuna od čega je milijun kuna predviđeno za poduzetnike iz Gorskog kotara.

Gorski kotar je inače u fokusu kada je riječ o demografskim mjerama, bez obzira što stavku tog imena Županija u svom proračunu nema.

 Osnovan je tako poseban Fond za Gorski kotar, gdje je kroz taj Fond kao i program ravnomjernog razvitka tijekom protekle 4 godine iz  Proračuna prema JLS-ima i njihovim trgovačkim društvima usmjereno 13,3 milijuna kuna, kao izravna podrška njihovim razvojnim projektima. Među njima je primjerice i projekt izgradnje Dječjeg vrtića u Fužinama, a ove godine s pola milijuna kuna Županija sufinancira i izgradnju prostora jaslica u Vrbovskom.

„Podaci govore da smo u četiri godine uložili 170 milijuna kuna sredstava iz proračuna županije kroz naše razne djelatnosti na područje Gorskog kotara. Vratili smo 4 puta više nego što Gorani uplaćuju u županijski proračun želeći napraviti jedinstven razvoj i kvalitetu života svakog građana županije, nevezano nalazi li se u Rijeci, na otocima ili u Gorskom kotaru. Možemo koliko možemo, naši najveći napori su u obrazovanju, školstvu, dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite, ali i svim drugim infrastrukturama – sportskoj prije svega, ali i turističkoj. Što se tiče ideje koja je potekla iz Čabra, a vezana je za mala skijališta i sanjkališta, župan Komadina istaknuo je kako je županija spremna pratiti svaku jedinicu JLS da doda još sadržaja za izletnički turizam. Želja nam je da Gorski kotar bude zeleno srce Hrvatske kao što ono i jest te sportski centar kako bazičnih priprema, tako i rekreacije mališana iz cijele zemlje“, rekao je nedavno župan Zlatko Komadina.

Isto tako župan ističe kako su radna mjesta, sigurna plaća, stanovanje kao i uvjeti za djecu – škole i vrtići, recept za demografiju. „Država mora stvoriti uvjete da ljudi u Gorskom kotaru ostanu i imaju od čega živjeti. Znao sam reći da tko u šumi živi od šume mora i živjeti. Tu je i turizam i sport te zato županija nastoji pomoći u tome da se Gorski kotar razvije jer ima idealne uvijete i za ljetni i za zimski turizam“, ističe župan.

Također je  Primorsko-goranska županija pokrenula  na razini Hrvatske inovativni projekt formiranja Ureda za mlade, kao platformu za učinkovitu provedbu politika za mlade. Projekt Ureda za mlade temelji se na mreži informativno-edukativnih punktova i društvenih domova kroz koje se osigurava veća dostupnost kvalitetnih projekata i programa usmjerenih na mlade. Infrastrukturna mreža Ureda za mlade sastoji se od informativno-edukativnih punktova na području Rijeke i Liburnije te društvenih domova na području Lovranske Drage i Općine Fužine. Osim navedenog, Županija je kroz Ured za mlade PGŽ sufinancirala uređenje i opremanje prostora za mlade na području  Grada Delnica i općina Klana, Lokve, Mrkopalj, Viškovo i Brod Moravice. Od 2015. godine Županija je za taj projekt osigurala oko 3,5 milijuna kuna.

Značajan su ulaganja i u dostupnost dostupnost zdravstvenih usluga na  otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije,  intenzivan je investicijski ciklus i u obnovu, dogradnju škola i izgradnju školskih sportskih dvorana…

Kapitalnih projekata realiziranih u mandatu 2017-2021 u odgoju i obrazovanju bilo je na području cijele Županije, bilo da je riječ o ulaganju u  energetsku obnovu škola, njihovu dogradnju ili rekonstrukciju. Lani je to bio iznos od 82,1 milijun kuna, u 2019. godini 89,8 milijuna, 2018. godine 105,5 milijuna, a 2017. godine 80,9 milijuna kuna.

Pojedinačno najveća kapitalna investicija u školstvu je projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Jelenje-Dražice vrijednosti 40 milijuna kuna, a koja je osim same škole uključila i izgradnju nove školske sportske dvorane, kao i uređenje okoliša. Dograđeno je 11 novih učionica, redefiniran kompletan prostor s novih 2800 m2 bruto površine. U OŠ  dr. Andrija Mohorovičić u Matuljima iznos od 12 milijuna kuna utrošen je u dogradnju 8 učionica i ostalih pripadajućih prostora ukupne površine 900 četvornih metara.

Županija je tijekom 2018. i 2019. godine realizirala najveću kapitalnu investiciju u osnovnom školstvu vrijednu ukupno 37,6 milijuna kuna, energetsku obnovu osam školskih zgrada i četiri školske dvorane. Projekt se realizirao uz sufinanciranje PGŽ (16,6 milijuna kn), Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja  (11,5 milijuna kuna), Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (7,2 milijuna kuna) i jedinica lokalne samouprave (2,3 milijuna kuna) .

Ove godine osigurano je 770 tisuća kuna za za uređenje krova i fasade školske sportske dvorane osnovne škole Klana u istoimenoj Općini.  Županija je u posljednje 4 godine financirala investicijske radove na sanaciji krova, unutrašnjih prostora i ulaza u zgradu škole u vrijednosti milijun kuna.

Uskoro će i počet izgradnja Sportske dvorane medicinske škole, što će biti prvi takav objekt izgrađen u gradu Rijeci od 1990.godine. Taj projekt vrijednosti je 12,6 milijuna kuna i u cijelosti će ga financirati Primorsko-goranska županija. S pola iznosa Županija će financirati gradnju nove osnovne škole u Marinićima.

Inače, dogradnjama OŠ Dr. Andrije Mohorovičić Matulji i OŠ Čavle  i Milan Brozović Kastav povećani su prostorni kapaciteti što je omogućilo rad u jednoj smjeni, ali zbog kontinuiranog povećanja broja učenika škola u Kastvu i dalje radi u dvije smjene.

Od 32 osnovne škole samo su tri u dvosmjenskom radu, ali s obzirom na to da je Županijska skupština nedavno  jednoglasno  podržala projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Ivana Rabljanina u Rabu, s tom investicijom ostaju još samo dvije osnovne škole, u Kastvu i Viškovu, s dvosmjenskim radom, iako i za te škole postoje planovi.

Ukupno će u ovoj godini PGŽ sa 1,6 milijuna kuna financirati programe iznad zakonskog standarda, a Prva riječka hrvatska gimnazija, kao treća u Hrvatskoj, započet će s programom međunarodne mature. Na taj će se način učenicima omogućiti stjecanje IB svjedodžbe koja im otvara izravan upis na fakultete diljem svijeta.

‘Naša upravna tijela, ustanove i trgovačka društva do sada su uspješno završili 83 europska projekta te povukli gotovo 300 milijuna kuna bespovratnog novca. U provedbi je 66 projekata s preko 450 milijuna kuna ukupnog iznosa bespovratnog novca, a još 11 projekata je u evaluaciji. Kada se promatraju i svi ostali projekti što se provode na teritoriju Primorsko-goranske županija iznos ugovorenih europskih sredstava prelazi 4,8 milijardi kuna. Kao najveće i najvidljivije županijske EU projekte koji su trenutno u provedbi, izdvaj se 280 milijuna kuna vrijedna ulaganja u projekte lučke infrastrukture, projekt Putovima Frankopana 47 milijuna kuna te 100 milijuna kuna za Regionalne centre kompetentnosti.’ – kaže župan Komadina.

Od zdravstvenih projekata izdvaja se projekt  revitalizacije  Lječilišta Veli Lošinj. Dovršena je 2. faza  rekonstrukcije, nadogradnje i dogradnje  objekta Medicinskog trakta s hidroterapijom „Magnolija“. Radovi su započeli  u listopadu 2017.- e godine te su završeni krajem 2018.-e godine. Iz proračunskih sredstava osigurana su sredstva u visini od 15.824.943,26 kuna Ukupna površina rekonstruiranog objekta Medicinski trakt s hidroterapijom je 1.763,18m². Novi objekt je u potpunosti je prilagođen osobama s invaliditetom i europskim standardima uređenja medicinskih prostora.  U zgradi su objedinjene ambulanta fizikalne medicine i rehabilitacije, ambulanta dermatologije i venerologije, ambulanta pedijatrije, ambulanta pulmologije, ambulanta dentalne medicine, medicinska kozmetologija, fizikalna terapija, inhalatorij, dvorana za kineziologiju i terapijski bazen. U tijeku je 3. faza projekta: rekonstrukcija i nadogradnja objekta Parka II i aneksa kuhinje. Radovi su započeli u ožujku 2020. godine, predviđen završetak radova je sredina 2021. godine. Projektom će se osigurati dovoljan kapacitet kuhinje i prostora za posluživanje, te je previđeno povezivanje toplom vezom sa objektom „Parka ll“ . Ukupna planirana vrijednost radova na objektu Parka ll i kuhinje, iznosi 22,5 milijuna kuna.

U novom objektu Doma zdravlja u Novom Vinodolskom veličine 762 četvorna metra, četiri su ordinacije obiteljske, dvije dentalne medicine, jedna pedijatrije, turistička ambulanta, dentalni laboratorij i patronažna soba sa popratnim prostorijama U sklopu objekta je i otvoreno parkiralište s 22 mjesta od čega su 4 namijenjena osoba s invaliditetom. Ukupna investicija iznosi 11,5 milijuna kuna.

Naupečatljivija su pak ulaganja na Platku, gdje Županija kroz Goranski sportski centar uspješno preoblikuje Platak u suvremeno odredište s raznovrsnom ponudom za aktivan boravak u prirodi. Po visini dosadašnjih i planiranih ulaganja, Platak predstavlja jedan od najvećih kapitalnih projekata Županije. U proteklih desetak godina uloženo je preko 70 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na velike infrastrukturne zahvate uređenja ceste, izgradnje parkirališta te akumulacijskog jezera sa sustavom zasnježenja i potrebnom opremom.

U posljednjih nekoliko godina Platak je dobio brojne nove sadržaje od kojih su u ljetnom periodu svakako najatraktivnije lokacije za druženja u prirodi na uređenim lokacijama za piknik s mogućnošću najma roštilja i novo akumulacijsko jezero sa sustavom zasnježenja. Uređeni su parkovi i osigurani dodatni sadržaji za najmlađe posjetitelje, uređeni sportski tereni i nabavljena različita sportska oprema, uređena su skijališta i sanjkališta, međutim sve su to tek manji zahvati u odnosu na transformaciju koja Platak očekuje u narednih nekoliko godina.

Primorsko-goranska županija izradila je izvedbene i glavne projekate za razvoj sustava vodoopskrbe te ishodila lokacijske i građevinske dozvole za razvoj zone Radeševo i proširenje sustava zasnježenja čime će jedinstveno skijalište s pogledom na more postati još atraktivnije.

Dovršen je i glavni projekt za novu žičaru. Četverosjedna žičara bit će kapaciteta 2400 osoba na sat, imat će 120 sjedala od kojih će 20 biti i za prihvat bicikla. Ukupna visinska razlika koja se savladava od donje do gornje stanice iznosi 244 m, dok je duljina trase žičare oko 870 m.  Prema projektantskoj procjeni ukupna vrijednost ove investicije iznosi 35 milijuna kuna, što bi se financiralo kroz tri proračunske godine.

Od ulaganja u zaštitu prirode izdvaja se Centar Beli na Cresu. Županijska JU „Priroda“ 2014., preuzela i ponovno uspostavila Centar u Belom gdje je na opremanje i uređenje do sada izdvojeno preko 5 milijuna kuna. Oporavilište, koje se nalazi u sklopu Centra, jedino je registrirano Oporavilište za bjeloglave supove u RH.

U cilju bolje valorizacije prirodne baštine te s ciljem uspostave sustavnog vrednovanja i korištenja zaštićenih vrsta u promidžbi i brendiranju Gorskog kotara, Javna ustanova „Priroda“ je, uz podršku svojega osnivača Primorsko-goranske županije, pokrenula i realizirala izgradnju u ovom dijelu Europe jedinstvenog  Centra za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici koji na inovativan i zanimljiv prezentira specifičnosti i vrijednosti očuvanog goranskog kraja u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris. Ukupna vrijednost projekta je 8.180.006,45 kuna, dok ukupni troškovi koji su odobreni za sufinanciranje sredstvima EU iznose 7.152.287,09 kuna, od čega su udio od 70% tj. 5.006.600,96 kuna bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Od projekata socijalne skrbi izdvaja se projekt Dom za starije u Voloskom – projekt Park seniora koji povezuje obje zgrade Doma s toplim hodnikom, zatim niži i viši plato s pristupnom rampom, izvode se i građevinski radovi za instalaciju lifta, a projekt obuhvaća i  hortikulturno uređenje okoliša. Korisnici Doma dobit će tako  jedinstveni okolišni za šetnju ali i provođenje radno terapijskih i rekreativnih aktivnosti na otvorenom. Prostorom će dominirati i „pametna“ arhitektonska rješenja kako bi se minimizirale i/ili potpuno uklonile postojeće građevinske prepreke koje su ograničavajuće za slabo pokretne korisnike. Za realizaciju projekta „Parka seniora“ Županija je osigurala iznos od 3.46 milijuna kuna.

Velik je broj projekata vezan za zaštitu  kulturno-povijesne i pomorske baštine, a najistaknutiji je projekt  Putovima Frankopana.

Projekt Putovima Frankopana vrijedan je 61 milijun kuna, od čega se sa 47,3 milijuna kuna financirana bespovratnim sredstvima iz strukturnih fondova Europske unije. Pokrenut je još  2005. godine s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine. Obuhvaća 17 kaštela i tri sakralna objekta na području od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara koji su bili u vlasništvu ili povezani s Frankopanima, krčkim knezovima koji su obilježili više od pet i pol stoljeća hrvatske povijesti.   Projekt objedinjuje prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu Županije te ukazuje na povezanost hrvatske srednjovjekovne povijesti s europskim krugom.

To je najveći  projekt na kojem SAFU trenutačno surađuje s Primorsko-goranskom županijom. Kako bi se građane potaknulo na obilazak rute Putovima Frankopana, izrađena je posebna aplikacija te izdan vodič Prijatelj po putu. Tiskana je i fotomonografija koja čitateljima daje temeljit uvid u život Frankopana – od ondašnjih običaja i mode preko kulture i arhitekture do prava.

Projekt Arca Adriatica i Mala barka 2, jedan je od aktivnosti prekograničnog projekta Arca Adriatica, u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020. je i obnova malih tradicijskih barki. Primorsko-goranska županija, kao vodeći partner na projektu osigurava obnovu 6 tradicijskih barki (od ukupno 19 projektom predviđenih) čiji je odabir izvršen putem javnog natječaja. Krajnji cilj aktivnosti obnove barki u projektu Arca Adriatica je iskoristiti obnovljene barke kao turističku infrastrukturu za stvaranje novog turističkog proizvoda čija je tema pomorska baština

Temeljem pozitivnih iskustava na provedbi projekta „Turistička valorizacija pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Sjevernog Jadrana kroz stvaranje novih turističkih proizvoda“, akronima „Mala Barka“, koji je proveden u okviru prethodnog Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007.-2013., u razdoblju od 1. veljače 2015. do 29. travnja 2016., Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj pripremio je projekt „Mala Barka 2: Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana“, kojeg je Primorsko-goranska županija kao vodeći partner kandidirala na Otvoreni poziv na dostavu projekata Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2014.-2020. U okviru projekta najatraktivniji je obnovljeni i uređeni loger Nerezinac kao ploveći muzej. Projekt Mala barka 2 proglašen je u našem izboru za najbolji EU projekt najuspješnijim EU projektom iz kategorije prekogranične suradnje na razini RH.

Ne nedostaju niti ulaganja u lučku infrastrukturu. Kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2017. godine raspisalo „Poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji linijskog pomorskog prometa“ po kojem se sufinanciraju projekti izgradnje i modernizacije infrastrukture u lukama od županijskog i lokalnog značaja,  lučke uprave PGŽ  imale su spremne projekte. Od 28 prihvaćenih projekata čak 6 se nalazi na području Primorsko-goranske županije. Kroz poziv su dodijeljena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 101,5 milijuna kuna za tri projekta: dogradnju luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica (ŽLU Crikvenica), rekonstrukciju i dogradnju zapadnog dijela luke Cres (ŽLU Cres) te sanaciju i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza (ŽLU Mali Lošinj).

“Primorsko-goranska županija ima 1000 km obale, sa 103 luke i lučice upravlja 8 županijskih lučkih uprava koje su na vrijeme pripremili projekte i spremno dočekali mogućnost povlačenja novca iz europskih i državnih fondova. U tom smo najuspješniji od svih jadranskih županija i imamo najveći investicijski ciklus u lučko područje i pomorsko dobro”, rekao je neki dan župan Komadina na  potpisivanju 17,5 milijuna kuna teških ugovora za sufinanciranje izgradnju i sanaciju objekata lučke i ribarske infrastrukture.

Među realiziranim projektima su Punat – rekonstrukcija i dogradnja luke, obale 2.1. s gatom K. Radi se o 1. fazi projekta koji rješava operativnu obalu za turističke brodove, te su na novom gatu postavljeni priključci/ormarići za struju te su zadržane i ponovno postavljene tradicionalne stare bitve, a nakon obnove, vraćen je i postojeći svjetionik. Ukupna vrijednost radova iznosi 12,3 milijuna kuna. Nadalje, Malinska – obnova i rekonstrukcija luke odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju obalnog zida luke s uređenjem šetališne površine i opločenje partera u suradnji sa Općinom Malinska-Dubašnica. Ukupna vrijednost radova iznosi 4,5 milijuna kuna. Pa  dogradnja luke Povile koja se odnosila na izgradnju lukobrana sa središnjim gatom u luci. Ukupna vrijednost radova iznosila je  19,3 milijuna kuna

Primorsko-goranska županija putem svog Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima još je 2015. godine prepoznala važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, pokrenuvši pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“ koji podrazumijeva razvijanje modela održivog i samodostatnog života na otoku koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Riječ je o pilot kojega koordinira REA Kvarner, obuhvaća niz aktivnosti  u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku. Regionalna energetska agencija Kvarner postala je sinonim za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije ne samo na području Primorsko-goranske županije, jer je dobar dio projekata prepoznat i na nacionalnoj razini te proširen na područje cijele Hrvatske.

Najveća sunčana elektrana u RH Orlec Trinket na otoku Cresu je projekt koji  je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, suradnjom nadležnog Upravnog odjela, Zavoda za prostorno uređenje PGŽ i REA-e Kvarner, a realizaciju te investicije, izgradnje najveće solarne elektrane u Hrvatskoj preuzeo je HEP. Vrijednost investicije je 41 milijun kuna.

Županijska uprava za ceste uz podršku proračuna PGŽ godišnje ulaže preko  80 milijuna kuna na održavanje, rekonstrukciju i izgradnju prometnica. U nadležnosti ŽUC-a gotovo je 1000 kilometara cesta županijskog i lokalnog značaja, koje su dobrim dijelom u ruralnim dijelovima Županije

-Izgrađena je dionice prometnice od Hrvatskog do Lošca koja je omogućila i konačno cestovno povezivanje stanovništva tog kraja unutar Hrvatskog teritorija. U realizaciji su  i posljednje dionice županijske ceste do Platak. Dovršena je i izgradnja kružnog toka na ulazu u Punat što se pokazalo kao iznimno kvalitetno rješenje kod pojačanog prometa u turističkoj sezoni. Pred dovršetkom je  i za općinu Viškovo značajna prometnica od Mladenića do Ronjgi, zatim cesta do Žegota na području Grada Kastva kao i prometnica između Permana i Brešca.

Od brojeva, spomenimo da je Županija i u samom vrhu po visini proračuna. Izvorni proračun u 2016. godini bio je  337.453.171,07 kuna, a izvršenje 321.574.402,54 kuna, 2017. godine  336.884.480,50, a izvršenje 315.503.388,02 kuna, 2018. godine 379.432.161,58 kuna, a izvršenje 361.098.353,49, 2019. godine 395.373.947,24 kuna, a izvršenje proračuna u iznosu od 365.871.618,47, dok je lani bio 418.973.304,15 s izvršenjem u visini od 386.875.545,63 kuna. (L.K.)