U Hrvatskoj je prošle godine provedena 133.997 kupoprodaja nekretnina. Najviše je stanova prodano u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najveći rast cijena po m2 su imale Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija.  Istovremeno, zabilježeno je 28.911 transakcija koje se odnose na najam, a najviše uz Zagreb u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok su najveće cijene najma uz Zagreb u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji.  Lani je bilo i 53.639 transakcija koja se odnosi na zakup, a najviše uz Zagreb u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Najviše godišnje prosječne vrijednosti zakupnina poslovnog (uredskog) prostora u eurima po m2 u 2021. godini ostvarene su u šest obalnih županija i Gradu Zagrebu. Najveći rast medijalne cijene obiteljske kuće zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Najveće međugodišnje povećanje medijalne cijene građevinskog zemljišta zabilježila je u 2021. godini Sisačko-moslavačka županija, a poljoprivrednog Šibensko-kninska. Pokazuju to novi podaci publikacije Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2021., koju u suradnji s Ekonomskim institutom, Zagreb objavljuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske.

U usporedbi s 2020. godinom ukupan broj kupoprodaja u 2021. godini bilježi međugodišnji rast od 30 posto, broj transakcija vezanih uz najam povećao se za 8,8 posto, a broj transakcija zakupa za 15,4 posto.

Grad Zagreb se izdvaja s daleko najvećim brojem kupoprodaja stanova/apartmana, njih 10.722 ili 36,2 posto ukupnog broja kupoprodaja tržišta stanova/apartmana u Hrvatskoj 2021. godine. Zatim slijede Primorsko-goranska županija sa 3.297, Splitsko-dalmatinska sa 3.100, Istarska sa 2.552 te Zadarska županija s ostvarene 2.183 kupoprodaje. Više od tisuću kupoprodaja stanova/apartmana zabilježeno je i u Osječko-baranjskoj (1.308) i Zagrebačkoj županiji (1.217). U spomenutih sedam županija uključujući i Grad Zagreb ostvareno je čak 82,3 posto svih kupoprodaja stanova/apartmana 2021. godine.

Najveći međugodišnji rast broja kupoprodaja stanova/apartmana pritom bilježe Primorsko-goranska (52,1 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (51,5 posto), iza kojih slijede preostale obalne županije, i to redom Šibensko-kninska (47,6 posto), Ličko-senjska (46,6 posto), Zadarska (43,6 posto), Istarska (42,9 posto) i Dubrovačko-neretvanska (34,4 posto). Kupoprodaja stanova/apartmana 2021. godine bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta i u
Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu, Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. S druge strane, svega pet županija u 2021. godini ostvaruje manji broj kupoprodaja stanova/apartmana nego godinu dana ranije. To su Međimurska (-19,6 posto), Virovitičko-podravska (-17,8 posto), Brodsko-posavska (-11,4 posto), Koprivničko-križevačka (-5,9 posto) te Sisačko-moslavačka županija (-1,4 posto).

Broj kupoprodajnih transakcija stanova/apartmana po županijama u 2021. godini

Medijalna cijena stanova/apartmana po m2 u 2021. godini ostvarila je rast od 13,2 posto u odnosu na godinu ranije.

Najviša medijalna cijena stana/apartmana zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 15.104 kune po m2, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija s medijalnom cijenom od 13.655 kuna te Grad Zagreb s cijenom od 12.032 kune po m2. Medijalne cijene stanova/apartmana iznad 11.000 kuna po m2 zabilježene su i u Primorsko-goranskoj (11.620 kuna po m2 ), Zadarskoj (11.378 kuna po m2) i Istarskoj županiji (11.047 kuna po m2 ). Preostale dvije obalne županije bilježe medijalne cijene stanova/apartmana u rasponu od 9.000 do 10.000 kuna po m2, i to Šibensko-kninska od 9.974 kune po m2
i Ličko-senjska od 9.341 kunom po m2.

Među kontinentalnim županijama prednjače Zagrebačka županija s medijalnom cijenom od 9.152 kune, Varaždinska s medijalnom cijenom od 8.284 kune te Osječko-baranjska županija s medijalnom cijenom od 7.231 kune po m2. U preostalim se županijama medijalna cijena stana/apartmana kretala u rasponu od 3.766 kuna po m2 u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 6.608 kuna po m2 u Karlovačkoj županiji. Za razliku od 2020. godine kada je razlika u medijalnoj cijeni stanova/apartmana po m2 između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije iznosila 10.644 kune, u 2021. godini ta se razlika povećala na 11.339 kuna. Drugim riječima dok se u 2020. godini za jedan m2 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 m2, u 2021. godini se za jedan m2 stana/apartmana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 4 m2 stana apartmana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Medijalna cijena stana/apartmana po m2 u HRK po županijama u 2021. godini

Promotri li se međugodišnje kretanje medijalnih cijena prodanih stanova/apartmana po županijama, vidljivo je da izuzev Krapinsko-zagorske županije, sve županije bilježe rast medijalne cijene stanova/apartmana u 2021. godini. Pritom predvodi Koprivničko-križevačka županija s rastom od 92,2 posto, a nakon nje slijede Varaždinska županija s rastom od 23,7 posto, Šibensko-kninska s rastom od 22 posto, Zagrebačka s rastom od 19,7 posto te Sisačko-moslavačka županija s rastom od 14,9 posto. Ovdje je važno napomenuti kako su usprkos snažnom rastu medijalne cijene stanova/apartmana zabilježenom u spomenutih pet županija, razine ostvarenih medijalnih cijena stanova/apartmana ispod nacionalnog medijana. U odnosu na nacionalni medijan od 10.975 kuna po m2 medijalna cijena stana/apartmana u Koprivničko-križevačkoj županiji niža je za 41 posto, u Varaždinskoj županiji za 25 posto, Šibensko-kninskoj za 9 posto, Zagrebačkoj za 17 posto, a u Sisačko-moslavačkoj županiji za 56 posto.
Dvoznamenkasti međugodišnji rast medijalne cijene stanova/apartmana zabilježen je i u Istarskoj (13,5 posto), Primorsko-goranskoj (12,7 posto), Vukovarsko-srijemskoj (12,3 posto) i Zadarskoj županiji (10,2 posto). U preostalih se dvanaest županija godišnje stope rasta medijalne cijene kreću u rasponu od 0,9 posto u Virovitičko-podravskoj županiji do 8,9 posto u Gradu Zagrebu. Istovremeno, pad medijalne cijene prodanih stanova i apartmana zabilježen je jedino u Krapinsko-zagorskoj županiji (-0,4 posto).

Broj prodanih stanova/apartmana i medijalna cijena stana/apartmana po m2 u HRK po županijama u 2020. i 2021. godini

Razlike između JLS-ova s obzirom na vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje ujedno odražavaju i razlike u stupnju razvijenosti i strukturi gospodarstva određenog prostora.

Kupoprodaje stanova/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Rijeke, Zagreba, Splita i Pule. U ovu skupinu pored većih gradova, ulaze i njihova susjedna područja poput Općine Viškovo u blizini Rijeke, te Grada Solina i Općine Klis u blizini Splita. Riječ je o lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina. Zanimljivo je da su Solin i Viškovo lokalne jedinice koje se nalaze pri samom vrhu popisa JLS-ova prema visini prirodnog prirasta. Kupoprodaje građevinskog zemljišta prevladavaju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja, na otocima te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije. U šest JLS-ova u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Zagvozd, Zmijavci, Brela, Dicmo, Otok i Runovići), te u općinama Polača (Zadarska županija), Mrkopalj (Primorsko-goranska županija) i Ljubešćica (Varaždinska županija) u 2021. godini trgovalo se isključivo građevinskim zemljištem. U devetnaest JLS-ova najčešće se trgovalo obiteljskim kućama: Delnicama, Kravarskom, Orlima, Pokupsku, Kloštru
Ivaniću, Ernestinovu, Dardi, Krašiću, Belom Manastiru, Petlovcu, Atunovcu, Čepinu, Glini, Erdutu, Hrvatskoj Kostajnici, Našicama, Petrinji, Vinkovcima i Novoj Gradiški. Kupoprodaje šumskog zemljišta dominiraju u svega dvije općine, u Bosiljevu i Majuru. U ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.

Grad Zagreb se izdvaja s 14.764 kupoprodajne transakcije. Zatim slijede urbana središta poput Zadra s 2.429 kupoprodaja, Splita s 2.114, Rijeke s 1.994 i Osijeka sa 1.874 kupoprodaje. Na spomenutih pet gradova odnosi se 17 posto svih kupoprodajnih transakcija nekretnina ostvarenih 2021. godine. Više od 1.000 kupoprodaja nekretnina ostvareno je i u Križevcima, Bjelovaru, Šibeniku, Poreču i Puli. Nadalje, najveći broj JLS-ova, njih 252 nalazi se u kategoriji od 101 do 500 kupoprodajnih transakcija, 122 lokalne jedinice zabilježile su od 10 do 50, dok se u rasponu od 51 do 100 kupoprodaja nalazi 110 JLS-ova. Tek 29 JLS-ova bilježi od 501 do 1.000 kupoprodaja. Da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju JLS-ova ukazuje i podatak prema kojem se u 2021. godini 50 posto svih kupoprodaja (bez Grada Zagreba) odvijalo u 21 posto gradova i općina.

Medijan cijena obiteljskih kuća po m2 u Hrvatskoj je 2021. godine iznosio 792 kune, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja rast od 46,7 posto. Kod obiteljskih kuća, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po m2, izdvajaju se Vrsar (14.709 kuna), Vis (12.503 kune) i Tisno (11.124 kune). Medijalna cijena kuća iznad 10.000 kuna po m2
postignuta je i u Tar-Vabrigi (10.843 kune), Svetom Lovreču (10.401 kuna) i Dubrovniku (10.186 kuna). Medijalna cijena obiteljskih kuća u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna po m2 zabilježena je u 37 JLS-ova, 23 priobalne i 14 otočnih jedinica.  Nadalje, od ukupno 76 gradova i općina koliko ih se nalazi u razredu medijalne cijene kuća od 1.001 do 5.000 kuna po m2, svega se njih sedam nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje (Grad Zagreb, Osijek, Našice, Varaždin, Karlovac, Daruvar i Čakovec).
Cijene od 101 do 1.000 kuna po m2 postižu se u 119 JLS-ova i tu se najvećim dijelom radi o JLS-ovima smještenim u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje. U kategoriju medijalne cijene kuća po m2 od 51 do 100 kuna ulazi 36 JLS-a, dok u kategoriju medijalne cijene od 50 kuna i manje ulazi 62 grada i općine.
Gledano na razini županija, međugodišnji rast medijalnih cijena obiteljskih kuća u 2021. godini zabilježen je u 14 županija, dok sedam županija bilježi pad cijena. Najveći rast medijalne cijene obiteljske kuće zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, od 189,3 posto, iza koje slijede Varaždinska županija s rastom cijene od 132,8 posto i Požeško-slavonska županija s rastom od 54,8 posto. U ostalim su se županijama međugodišnje stope rasta medijalne cijene obiteljske kuće kretale od 4,1 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 47,1 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji. Među županijama koje 2021. godine bilježe međugodišnji pad medijalne cijene obiteljske kuće, predvodi Sisačko-moslavačka županija sa stopom pada od 40 posto, a nakon nje slijede Karlovačka županija s padom medijalne cijene 18,8 posto te Virovitičko-podravska s padom od 17,1 posto.

Po broju kupoprodaja građevinskog zemljišta prednjače Zadarska županija sa 3.811, Istarska županija sa 3.338, Splitsko-dalmatinska županija sa 3.161 te Primorsko-goranska županija sa 2.828 kupoprodaja. Na ove četiri županije odnosi se gotovo dvije trećine (64,5 posto) svih kupoprodaja građevinskog zemljišta ostvarenih u Hrvatskoj 2021. godine. Najveće međugodišnje povećanje medijalne cijene građevinskog zemljišta, zabilježila je u 2021. godini Sisačko-moslavačka županija gdje je zabilježen godišnji rast od 113,6 posto. Osim u Sisačko-moslavačkoj županiji, međugodišnji rast cijena zabilježile su
još Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Zagrebačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska, Istarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija.

Značajan broj kupoprodaja građevinskog zemljišta u 2021. godini zabilježen je i u Zagrebačkoj županiji, 2.105, Šibensko-kninskoj županiji, 1.387 te Gradu Zagrebu, 1.085 kupoprodaja.

Istovremeno, poljoprivrednim se zemljištem najviše trgovalo u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je ostvareno 6.052 i 4.938 kupoprodaja (25 posto svih kupoprodaja ove vrste nekretnine). Medijalnu cijenu poljoprivrednog zemljišta veću od 200 kuna po m2 zabilježile su dva JLS-a, oba u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dugi Rat u iznosu od 270,3 kune po m2 te Okrug od 249,9 kuna po m2. Medijalnu cijenu poljoprivrednog zemljišta u kategoriji između 101 i 200 kuna po m2 u 2021. godini ostvarilo je svega 11 JLS-ova i to najvećim dijelom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te po jedan JLS u Zadarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji. U 2021. godini 12 županija ostvaruje međugodišnji porast medijalne cijene poljoprivrednog zemljišta. Najveći međugodišnji rast medijalne cijene poljoprivrednog zemljišta zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji (45,2 posto), iza koje slijede Ličko-senjska (38,7 posto), Splitsko-dalmatinska (26,3 posto), Sisačko-moslavačka (20 posto) i Požeško-slavonska županija (18,7 posto). Najveće međugodišnje smanjenje medijalne cijene zabilježeno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje se medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta smanjila za 49,3 posto u 2021. godini.

Ukupno 12 županija imalo je međugodišnji porast medijalne cijene poslovnih prostora, dok njih devet je imalo pad. Na najvećem tržištu poslovnih prostora, onom zagrebačkom, medijalna cijena poslovnih prostora je smanjena za 4,2 posto te je u 2021. iznosila već spomenutih 8.180 kuna po m2. U Splitsko – dalmatinskoj županiji medijalna cijena poslovnih prostora u 2021. povećala se za 17,8 posto, no primjetno je da je za taj porast odgovorno tržište
poslovnih prostora u Splitu gdje se odvijalo 70 posto svih kupoprodaja i gdje je medijalna cijena poslovnih prostora u 2021. porasla za 30,6 posto. Na trećem po broju transakcija najvećem županijskom tržištu poslovnih prostora u Primorsko – goranskoj županiji, primjeran je rast medijalnih cijena poslovnih prostora i u Rijeci, i u čitavoj županiji bez i sa uključenom Rijekom. Medijalna cijena poslovnih prostora je tako u Rijeci iznosila 7.777 kuna po m2, i bila je za 12,3 posto veća u odnosu na 2020. Obrnuta je pak situacija na četvrtom najvećem županijskom tržištu poslovnih prostora – onom u Zadarskoj županiji. Administrativno središte te županije – Zadar – tako bilježi smanjenje medijalne cijene poslovnog prostora od 4,9 posto, koje se onda prenosi i na županijski prosjek, dok Zadarska županija bez Zadra bilježi povećanje medijalne cijene od 45,4 posto, pri čemu je bitno napomenuti da je u čitavoj županiji bez Zadra
u 2021. ostvareno svega 23 kupoprodajne transakcije poslovnim prostorima u 2021. godini. Na petom najvećem županijskom tržištu poslovnim prostorima, onom u Osječko – baranjskoj županiji zabilježen je pad medijalne cijene poslovnog prostora od 2,7 posto, a pad medijalne cijene su zabilježili i Osijek kao administrativno središte i ostatak te županije. Na šestom najvećem županijskom tržištu poslovnim prostorima u Republici Hrvatskoj, onom istarskom, zabilježen je pad medijalne cijene poslovnog prostora od 2,4 posto, dok je Istarska županija bez Pazina ostvarila blagi rast medijalne cijene poslovnog prostora u 2021. u iznosu od 0,2 posto.

Na razini 20 županija u 2021. godini evidentirano je ukupno 9.282 ugovora o najmu i 31.249 ugovora o zakupu. Od ukupnog broja ugovora o najmu, svega 24,2 posto (2.247) ugovora evidentirano je u ZKC-u, dok kod ugovora o zakupu taj udio čini 32 posto (9.990 ugovora). U istoj je godini u 24 velika grada zabilježen ukupno 13.901 ugovor o najmu te je zabilježeno 15.912 ugovora o zakupu. Od ukupnog broja ugovora o najmu na razini 24 velika grada, svega 9,3 posto ugovora evidentirano u ZKC-u, dok u ukupnom broju ugovora o zakupu ugovori evidentirani u ZKC-u sudjeluju sa 10,1 posto. U Gradu Zagrebu u 2021. godini evidentirano je ukupno 9.014 ugovora o najmu i 7.274 ugovora o zakupu. Od ukupnog broja ugovora o najmu, 57,6 posto (5.188) ugovora evidentirano je u ZKC-u, dok kod ugovora o zakupu taj udio čini 43,6 posto (3.169 ugovora).

Najveći broj ugovora o najmu zabilježen je u Gradu Zagrebu (9.014), zatim u Istarskoj (1.723), Primorsko-goranskoj (1.190) i Zagrebačkoj županiji
(1.128). Značajan broj ugovora o najmu ostvaren je i u Osječko-baranjskoj županiji, njih 1.035. Manje od 100 ugovora o najmu bilježe tri županije, i to redom Virovitičko-podravska, Međimurska i Šibensko-kninska županija.

Ugovori o zakupu i ugovori o najmu po županijama u 2021. godini

Izuzev Požeško-slavonske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije u kojima prevladava najam obiteljske kuće, u preostalim županijama prevladavaju ugovori o najmu stana/apartmana. Najveći broj ugovora o najmu stana/apartmana ostvaren je u Gradu Zagrebu, njih 5.109. Zatim slijede Osječko-baranjska županija sa 518, Splitsko-dalmatinska sa 342, Zagrebačka sa 241 te Istarska županija sa 208 evidentiranih ugovora o najmu stana/apartmana. Promotre li se prosječne mjesečne cijene najma stana/apartmana u kunama po m2, vidljivo je kako se najviša prosječna mjesečna
cijena postiže u Gradu Zagrebu, od 58,29 kuna po m2, zatim u Zagrebačkoj županiji, u visini od 41,92 kune na po m2, u Istarskoj od 38,58 kuna na po m2, te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 33,09 kuna po m2.

Najčešća vrsta nekretnine u ugovorima o najmu, broj ugovora o najmu i prosječna mjesečna najamnina u HRK po m2 najčešće vrste nekretnine koja je predmet najma u 2021. godini po županijama

S najvećim brojem ugovora o najmu ističu se Rijeka sa 2.857 ugovora o najmu te Pula sa 2.372 ugovora. U kategoriju od 1.000 do 2.000 ugovora o najmu
ulaze Dubrovnik s 1.385 i Split s 1.194 ugovora. U preostalim velikim gradovima broj ugovora o najmu kretao se od 115 koliko je zabilježeno u Gospiću do 785 ugovora u Osijeku. Promotri li se udio koji u ukupnom broju ugovora o najmu čine ugovori evidentirani u ZKC-u, uočava se kako najveći postotak takvih ugovora bilježe Velika Gorica (80,7 posto), Pazin (71,7 posto), Osijek, (69,4 posto), Slavonski Brod (67,6 posto) i Vinkovci (59,7 posto). U osam gradova u ZKC-u nema evidentiranih ugovora o najmu, dok za osam gradova podatak o postotku ugovora iz ZKC-a nije moguće prikazati zbog nedovoljnog broja evidentiranih transakcija za pojedinu vrstu nekretnine (manje od 25 transakcija).

Najveći broj ugovora o zakupu bilježi Grad Zagreb, 7.274 ugovora. Nakon Grada Zagreba, s najvećim brojem ugovora o zakupu ističe se Osječko-baranjska županija (4.095), te zatim slijede Vukovarsko-srijemska (3.116), Zagrebačka (2.518), Istarska (2.226), Koprivničko-križevačka (2.137) te Brodsko-posavska županija (2.162). U kategoriju od 1.000 do 2.000 ugovora o zakupu ulazi sedam županija: Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Od ostalih županija najmanji broj ugovora o zakupu nekretnine evidentiran je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, njih 393, a najveći u Zadarskoj županiji, 848 ugovora. Kod ugovora o zakupu uočava se nešto veći udio ugovora koji su evidentirani u ZKC-u. Najveći postotak takvih ugovora zabilježen je u Zadarskoj županiji (89,6 posto), iza koje slijede Vukovarsko-srijemska (87 posto), Šibensko-kninska (81,1 posto). U čak osam županija taj udio je ispod 10 posto. Kada je riječ o zakupu, najčešća vrsta nekretnine koja je predmet zakupa u većini županija je poslovni prostor. Iznimka su Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska, Međimurska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija u kojoj prevladava zakup poljoprivrednog zemljišta.

Najčešća vrsta nekretnine u ugovorima o zakupu, broj ugovora o zakupu i prosječna mjesečna zakupnina u HRK po m2 najčešće vrste nekretnine koja je predmet zakupa u 2021. godini po županijama

Najveći broj ugovora o zakupu poslovnog prostora u 2021. godini zabilježen je u Gradu Zagrebu, 2.714 ugovora. Zatim slijede Splitsko-dalmatinska županija s 493 ugovora, Istarska s 465, Zadarska s 411 te Šibensko-kninska županija s 361 ugovorom o zakupu poslovnog prostora. Prema visini prosječne mjesečne cijene zakupa poslovnog prostora izražene u kunama po m2 u 2021. godini, predvodi Istarska županija sa cijenom od 90,21 kunu po m2 na mjesec, a nakon nje s prosječnom mjesečnom cijenom zakupa iznad 80 kuna po m2 slijede Zagrebačka (87,43 kune), Zadarska (83,52 kune) i
Splitsko-dalmatinska županija (82,77 kuna). Istovremeno, prosječna mjesečna cijena zakupa poslovnog prostora u Gradu Zagrebu iznosila je 49,28 kuna po m2. Najveći broj ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta zabilježen je u Osječko-baranjskoj (2.659) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (2.524). Prosječne mjesečne cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta po m2 značajno su niže i kreću se u rasponu od svega 0,005 kuna po m2 u Međimurskoj do 0,014 kune po m2 u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Najveći broj ugovora o zakupu zabilježen je u velikim gradovima poput Splita (2.819) i Rijeke (1.525). Više od tisuću ugovora o zakupu evidentirano je u Dubrovniku, 1.342. U kategoriju od 501 do 1.000 ugovora o zakupu ulazi deset velikih gradova, dok devet velikih gradova bilježi od 100 do 500 takvih ugovora.

Prosječne vrijednosti zakupnina za poslovne (uredske) prostore na području županija iskazane u EUR po m2 na mjesečnoj i godišnjoj razini u 2021. godini

Najviše godišnje prosječne vrijednosti zakupnina poslovnog (uredskog) prostora u eurima po m2 u 2021. godini ostvarene su u šest obalnih županija i Gradu Zagrebu. Pritom s prosječnom godišnjom vrijednosti zakupnine poslovnog (uredskog) prostora od 143,88 eura po m2 predvodi Istarska županija, iza koje slijede Grad Zagreb s 139,44 eura po m2, Zadarska županija s 133,20 eura po m2, Splitsko-dalmatinska županija sa 132 eura po m2 te Dubrovačko-neretvanska županija s 105,98 eura po m2. Prosječne godišnje vrijednosti zakupnina poslovnog (uredskog prostora) neznatno niže od 100
eura po m2 zabilježene su u Primorsko-goranskoj, 99,48 eura i Šibensko-kninskoj županiji (99,12 eura). S druge strane, najniže prosječne godišnje vrijednosti zakupnina poslovnog (uredskog) prostora u eurima po m2 zabilježene su Karlovačkoj županiji, od 39,63 eura, te zatim u Vukovarsko-srijemskoj (47,64 eura), Brodsko-posavskoj (48,3 eura) i Koprivničko-križevačkoj županiji (49,8 eura). U ostalim su se županijama prosječne godišnje vrijednosti zakupnina poslovnog (uredskog prostora) izražene u eurima po m2 kretale u rasponu od 56,28 u Požeško-slavonskoj do 92,66 eura u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Najveća vrijednost mjesečne zakupnine poslovnog (uredskog prostora) u eurima po m2 u 2021. godini zabilježena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, od 35,02 eura po m2, nakon koje slijedi Grad Zagreb s najvećom postignutom vrijednosti mjesečne zakupnine poslovnog (uredskog) prostora od 28,66 eura po m2. U Istarskoj županiji je najveća vrijednost mjesečne zakupnine poslovnog prostora iznosila 26,41 eura, u Šibensko-kninskoj županiji 24,61 eura, a u Zadarskoj 19,98 eura po m2. Najniže maksimalne vrijednosti mjesečne zakupnine poslovnog (uredskog prostora) u eurima po m2, niže od 7 eura po m2, zabilježene su u Karlovačkoj (5,32 eura), Požeško-slavonskoj (6,66 eura), Brodsko-posavskoj (6,78 eura) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (6,96 eura).
Promotri li se raspon vrijednosti mjesečnih zakupnina u eurima po m2 (razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti), vidljivo je kako je najveći raspon ostvaren u Splitsko-dalmatinskoj županiji (25,85 eura), te zatim u Istarskoj (17,86 eura) te Šibensko-kninskoj županiji (17,32 eura). Najniža razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti mjesečne zakupnine zabilježena je u Karlovačkoj županiji od 2,52 eura po m2 te u Požeško-slavonskoj županiji od 2,63 eura po m2.
Na razini velikih gradova najveću prosječnu vrijednost godišnjih zakupnina poslovnog (uredskog) prostora u eurima po m2 u 2021. godini ostvaruje Dubrovnik, u visini od 528,95 eura po m2. Zatim slijede priobalni gradovi Split (203,64 eura po m2 ), Zadar (182,4 eura po m2 ), Pula (179,04 eura po m2) i Šibenik (142,32 eura po m2 ).
Među velikim gradovima na kontinentu predvodi Zagreb s prosječnom vrijednosti godišnjih zakupnina poslovnog (uredskog) prostora od 139,44 eura po m2, te nakon njega Velika Gorica (121,44 eura po m2 ), Čakovec (110,85 eura po m2 ) i Samobor (110,64 eura po m2 ). (L.K.)