Predstavljamo projekte koji su ušli u finale izbora za najbolji EU projekt koji šestu godinu zaredom provodimo uz Jutarnji list, Hrvatsku zajednicu županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Stručni žiri izabrat će pobjednike u kategorijama – Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama; Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; Doprinos prekograničnoj suradnji, te Doprinos poduzetništvu, a svog pobjednika birat će glasanjem i javnost nakon što predstavimo sljedećih dana 46 projekata.
Osiguravanje pristupne širokopojasne mreže sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima općina Crnac, Čačinci, Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje, Voćin i Zdenci omogućio je u tim općinama Virovitičko-podravske županije daljnji društveni i gospodarski razvoj.
Razvoj širokopojasnog interneta na području 8 JLS-a projekt je prijavljen unutar kategorije Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt je predložen od strane regionalnog koordinatora Razvojna agencija Vidra.
Provodio se je od sredine 2018. godine do kraja 2024. godine. Nositelj projekta bila je Virovitičko-podravska županija. Ukupna vrijednost projekta bila je 6.709.467,45 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 4.743.515,20 eura, dok su vlastita iznosila 1.965.952,25 eura.
Izgrađena je nepokretna pristupna širokopojasna mreža sljedeće generacije (NGA) koja predstavlja osnovni infrastrukturni preduvjet za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama kod privatnih korisnika (kućanstava), poslovnih korisnika i javnih korisnika. Projektom se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski razvoj navedenih JLS-ova.
Kroz projekt je 5.613 stambenih jedinica s područja osam općina Virovitičko-podravske županije dobilo na raspolaganje širokopojasni internet brzine do 100 Mbps, Izgrađeno je 300 kilometara nadzemne i još 240 kilometara podzemne mreže.
Digitalizacija društva u cjelini, te posebno digitalizacija i široka primjena IKT-a u svim sektorima gospodarstva, stavljaju dodatne zahtjeve za širokopojasni pristup, kako u pogledu podržanih brzina, tako i u pogledu kvalitete i pouzdanosti širokopojasnog pristupa. Povećanje konzumacije različitih digitalnih sadržaja te njihova prilagodba potrebama pojedinačnog korisnika, uz sve veći broj uređaja putem kojih se pristupa takvim sadržajima, generira dodatne kapacitivne zahtjeve za širokopojasni pristup u kućanstvima. Isto tako, potrebe elektronički orijentiranog poslovanja i stalne umreženosti, povećava zahtjeve za širokopojasni pristup u segmentu mikro, malih i srednjih poduzeća. Daljnja digitalizacija sustava javne uprave (e-uprava), obrazovanja (e-obrazovanje) i zdravstva (e-zdravstvo), uz primjenu telemedicine, također nije moguća bez osiguranja kvalitetnog i pouzdanog širokopojasnog pristupa na svim lokacijama na kojima se nalaze javni korisnici. (L.K., Foto: Kristijan Toplak)
