U 2021. godini bilježi se porast količina nastalog komunalnog otpada za 4 posto u odnosu na  2020. godinu, što je u odnosu na referentnu 2015. godinu  povećanje od 12 posto. Stopa odvojenog sakupljanja iznosila je 43%, 2 postotna boda više nego godinu prije, a svega još 7 % JLS-ova još  nije uvelo odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Najbolje je i lani stajala po odvojeno sakupljenom otpadu Međimurska županija, a slijede je Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Istarska  županija, a isti je poredak i kada se gleda stopa oporabe. Pokazuju to konačni podaci iz Izvješća o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2021. godinu.

U 2021. godini nastalo je 1.766.560 t komunalnog otpada, čime se ukupna količina vratila na vrijednost iz 2018. godine. Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, iznosila je 454 kg što je najveća vrijednost u razdoblju od 1995. do 2021. godine. Kako tumače u Ministarstvu, to povećanje može se pripisati korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine koji je rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika koje su se koristile u prethodnim godinama.
Jedan od značajnih čimbenika koji su utjecali na povećanje ukupnih količina nastalog komunalnog otpada je i veća aktivnost uslužnog sektora (ugostiteljskih objekata, povećan broj turističkih noćenja itd.) nakon usporenog rada/zatvaranja tijekom 2020. godine uslijed pandemije COVID-19.

U odnosu na broj stanovnika, najveće količine otpada imale su Istarska i Zadarska županija (672 kg po stanovniku), Primorsko-goranska (645 kg po stanovniku), Ličko-senjska (612 kg po stanovniku) i Dubrovačko-neretvanska županija (595 kg po stanovniku).

Količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku

Broj JLS-ova u odvojenom sakupljanju povećan je sa 514 na 519 i povećan je udjel odvojenog sakupljanja za 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Time je udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosio 43 posto, odnosno 761.683 t, a udio miješanog komunalnog otpada bio je  57 % odnosno 1.004.877 t.

Komunalni otpad sakupljenih u okviru javne usluge u 2021., po županijama

Nastale količine komunalnog otpada sa iskazanim dodatno utvrđenim i procijenjenim količinama u 2021.

Gleda li se odvojeno sakupljeni otpad u okviru javne usluge najbolje stoji Međimurska županija sa stopom od 51 posto, Koprivničko-križevačka sa stopom od 44 posto, Varaždinska sa stopom od 38 posto, Osječko-baranjska 31 posto i Zagrebačka županija sa stopom od 28 posto. 

Prema podacima nastalih količina komunalnog otpada s iskazanim dodatno utvrđenim i procijenjenim količinama u 2021. godini, odvojeno je sakupljeno 43 posto na razini RH, a najbolje stoji Međimurska županija sa stopom od 61 posto, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija sa stopom od 48 posto, Osječko-baranjska sa stopom od 36 posto, koju ujedno ima i Grad Zagreb, te Istarska sa stopom od 33 posto.

I dok je u nekim županijama prosjek stope odvojeno sakupljenog otpada dignuo tek po koji grad ili općina, u Međimurskoj županiji čak 13 JLS-ova je imalo stopu iznad 50 posto. Najveća je bila u Belici (80,9 posto), pa iznad 60 posto u općinama Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Goričan, Podturen, Šenkovec, Sveta Marija i Strahoninec te Gradu Prelogu. Iznad 50 posto odvojenog sakupljenog otpada imali su Kotoriba, Donji Vidovec i Donji Kraljevec. Sa stopom od 49,7 posto vrlo blizu je i Grad Čakovec.

U Varaždinskoj županiji općina Martijanec ima stopu od 61,6 posto, u Koprivničko-križevačkoj grad Koprivnica ima stopu od 55,4 posto, Općina Radoboj u Krapinsko-zagorskoj 55,1 posto, Osijek 51,9 posto u Osječko-baranjskoj županiji, a u Primorsko-goranskoj Mali Lošinj stopu odvojenog sakupljenog otpada od 50,3 posto.

U nekim JLS-ovima došlo je i do pada stope odvojenog sakupljenog otpada, a sukladno rastu količina komunalnog otpada u 2021. godini.

U 2021. godini također se bilježi porast broja JLS u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada, u njih 39 %, odnosno  215 JLS-ova što je za 23 JLS-a više nego u prethodnoj godini. Odvojeno je sakupljeno 122.175 t biootpada iz komunalnog otpada odnosno 25 % procijenjene ukupne količine (494.583 t) što je porast za 1 postotni bod u odnosu na 2020. godinu.

Od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada  oporabljeno je 560.129 t, dok je količina stvarno recikliranog otpada iznosila 555.320 t (uklonjene nečistoće i neciljani materijali). Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini iznosila 32 %, a stopa recikliranja 31 % što je za 2 postotna boda više nego u 2020. godini kada je stopa recikliranja iznosila 29 %, čime još uvijek nije dostignut cilj.

-Što se tiče odvajanja i recikliranja, imali smo jedan cilj od 50 posto do 2020.  Istina je da se svake godine taj postotak povećava, idemo krupnim koracima zadnjih dvije-tri godine, ali još uvijek smo prilično udaljeni od cilja. Naredni ciljevi su nam 55 posto do 2025., pa 60 posto do 2030. te 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora, a čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku – istaknula je na našem ove godine održanom webinaru načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom  u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Sanja Radović.

Kada se razmatra stopa oporabe komunalnog otpada koji potječe od sakupljanja u okviru javne usluge, na nacionalnoj razini iznosi 16 % dok stopa recikliranja iznosi 15 %. Županije s najboljim rezultatima su Međimurska županija (40 %), Koprivničko – križevačka županija (33 %) i Varaždinska županija (31 %).
Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina i procjena (otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  te količina koje su prijavili trgovci na malo, najveće procijenjene stope oporabe i dalje se bilježe za Međimursku županiju (55%), Varaždinsku županiju (48%), Koprivničko-križevačku županiju (45 %), Grad Zagreb (41 %), Osječko-baranjsku (38%) i Istarsku (36%).

Lani je i povećan broj aktivnih reciklažnih dvorišta sa 186 na 201. Također se bilježi porast količina sakupljenog komunalnog otpada putem reciklažnih dvorišta za 5 % u odnosu na prethodnu godinu. Reciklažna dvorišta su u 2021. godini preuzela ukupno 63.173t komunalnog otpada.

Od 80 odlagališta na koja se u 2021. godini odlagao komunalni otpad pripremu sanacije prijavilo je 15 odlagališta, sanacija je bila u tijeku na 28 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 37 odlagališta. (Lidija Kiseljak)