Prošle su godine za zaštitu okoliša najviše, gledano po udjelu u proračunu, izdvojile Varaždinska, Međimurska, Šibensko-kninska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija, a po rastu izdvojenih sredstava na godišnjoj razini pridružuju se Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija.
Analiza je napravljena na temelju podataka s konta zaštita okoliša županijskih proračuna, odnosno njihovih konsolidiranih izvještaja o rashodima prema funkciji (RAS) za 2025. godinu.
U posljednje vrijeme zaštita okoliša nije najpopularnija tema jer se povezuje samo s otpadom, a nakon pronalaska zakopanog opasnog otpada na više lokacija, a najviše u Ličko-senjskoj županiji, gdje je sanacija ovaj tjedan i krenula. Jučer je u Saboru predstavljen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadu. Uz snažniji nadzor i sprječavanje nezakonitog postupanja, učinkovitije uklanjanje te veće odgovornosti dionika, cilj izmjena Zakona je uspostaviti i potpunu sljedivost otpada od mjesta nastanka do konačne obrade, pravodobno djelovanje nadležnih tijela te proširene mehanizme naplate nezakonitih postupanja od strane onečišćivača. Nakon usvajanja u prvom čitanju, zakon ulazi u fazu prikupljanja amandmana i pripreme konačnog teksta za drugo saborsko čitanje.
Od 11 planiranih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, izgrađena su i u funkciji pet centara (Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje te od nedavno i Babina Gora), a u izgradnji su ili čekaju zatvaranje financijske konstrukcije još 6 centra (Lećevica, Lučino Razdolje, Piškornica, Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).
No, stavi li se otpad na stranu, ima i puno drugih tema koje doprinose zelenijim županijama. Primjerice, veliki planovi postoje za revitalizaciju rijeke Gacke u Ličko-senjskoj županiji. Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije uspješno provodi projekt sanacije speleološkog objekta – jame Rastovača. Varaždinska županija, koju također nije mimoišao problem ilegalnog otpada, proglašena je ove godine Green Destinations regijom te joj je dodijeljena srebrna oznaka Green Destinations, koju je prije tri godine dobila i Međimurska županija. Varaždinska županija je usvojila ove godine projekt za trajno očuvanja prapovijesnog lokaliteta spilje Vindije uz istovremeno stvaranje uvjeta za kontrolirano znanstveno, edukativno i turističko korištenje. Ljetos su dodijeljeni ugovori za projekte razvoja zelene infrastrukture. Varaždinskoj županiji dano je na korištenje zemljište te pripadajuća nekretnina radi uređenja parkirališta i biciklističke infrastrukture uz Arboretum Opeka. Za urbano područje Zagrebačke županije dodijeljeno je ukupno 19,1 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok su Međimurskoj županiji, Gradu Murskom Središću i Općini Nedelišće uručeni ugovori za projekte razvoja zelene infrastrukture, a najveći među njima je Zelena oaza Čakovca, projekt koji obuhvaća uređenje više od 15 hektara parkovno-rekreacijske zone u blizini Centra znanja Međimurja. Na području Sisačko-moslavačke županije za izgradnju zelenih površina, sadnju stabala, razvoj pješačkih i biciklističkih staza… sredstva su dobili Sisak, Kutina, Novska i Lekenik. Nedavno je predstavljena stručno-analitička podloga i daljnjih aktivnosti za izradu Prostornog plana Parka prirode Dinara, pripremaju se i aktivnosti za novi 13. PP Zagorske gore, koji se diči bogatom bioraznolikosti te vrijednim geološkim, geomorfološkim i paleontološkim lokalitetima i bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem.
Uz to, puno je projekata vezanih za energetsku učinkovitost, a potporama za postavljanje solara na kućama pridružile su se i pojedine županije.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je ovih dana Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz Modernizacijskog fonda za ulaganja u zelenu tranziciju javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Republici Hrvatskoj. Za provedbu Poziva osigurano je ukupno 18 milijuna eura, za, primjerice, izgradnju sustava za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe, izgradnju sustava za proizvodnju toplinske ili rashladne energije korištenjem obnovljivih izvora energije, za aktivnost energetske učinkovitost u prometu (električna mobilnost), izgradnje sustava skladištenja električne energije i punjenja električnih vozila, modernizacije elektroenergetske mreže…
Mi smo, pak, provjerili koliko su županije izdvojile za proračunsku stavku zaštite okoliša. Ukupno su županije s Gradom Zagrebom lani za zaštitu okoliša izdvojile 114,1 milijun eura, pokazuje naša analiza, a godinu ranije 336,4 milijuna. No, ne računa li se Grad Zagreb koji je za 74 posto smanjio sredstva, ukupno gledajući ostalih 20 županija je u plusu, pri čemu je 15 imalo plus, a 5 sredstva smanjila. Lani su izdvojile nešto više od 30,5 milijuna eura, a godinu prije 24 milijuna.
Gledano u apsolutnim iznosima, najviše su za zaštitu okoliša u 2025. godini izdvojile Varaždinska županija s 4,92 milijuna eura, Splitsko-dalmatinska s 3,58 milijuna te Međimurska s 3,19 milijuna eura. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 2,78 milijuna i Šibensko-kninska s 2,45 milijuna eura.
Varaždinska županija izdvojila je najviše i gledaju li se izdvajanja per capita – 31 euro po stanovniku. Međimurska je blizu sa 30,5 eura, Šibensko-kninska 25,5 eura, Dubrovačko-neretvanska blizu 24 eura i Ličko-senjska 22 eura. Ujedno je to i jedinih pet kojima je izdvajanje veće od 20 eura po stanovniku.
Prema udjelu izdvojenih proračunskih sredstava za zaštitu okoliša vodeća je Međimurska županija, koja je lani za tu svrhu usmjerila 2,63 posto, Šibensko-kninska 2,39 posto, Varaždinska 2,14 posto, Dubrovačko-neretvanska 1,68 posto i Ličko-senjska 1,30 posto. Ukupno su tri županije imale izdvajanja veća od 2 posto, isti broj između jedan i dva posto, a ostale do 1 posto.
Ukupno je 15 županija povećalo sredstva u 2025. u odnosu na 2024. za zaštitu okoliša. Predvodi Varaždinska županija s povećanjem od gotovo 4,1 milijun, Međimurska za blizu 1,2 milijuna, Sisačko-moslavačka za 647,7 tisuća eura, Ličko-senjska za 540,4 tisuće i Šibensko-kninska za 539,3 tisuće eura. U postocima najveći rast bilježi također Varaždinska županija, za 483 posto, Ličko-senjska za 129,5 posto, Zagrebačka za 113 posto, Sisačko-moslavačka za 72 posto i Požeško-slavonska za 59 posto. (L.K.)
