Program ruralnog razvoja: Od županija najviše ugovoreno u Osječko-baranjskoj, JLS-ovi najviše povukli u Ličko-senjskoj

Više od dvije milijarde eura, odnosno više od 17 milijardi kuna sredstava Europske unije na raspolaganju je hrvatskim korisnicima u Programu regionalnog razvoja u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Do kraja siječnja ove godine, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) ugovoreni su projekti u visini od 10,37 milijardi kuna, a isplaćeno je 5,66 milijardi kuna.

Riječ je o programu koji kroz 20 mjera omogućava raznim korisnicima, među kojima su i jedinice lokalne samouprave, županije, gradovi i općine, ulaganja, u nekim slučajevima i do 100 posto financirana sredstvima EU, u fizički imovinu, prenošenje znanja, razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, razvoj šuma, ekološki uzgoj i još mnogo toga. Mjera sedam, primjerice, pod nazivom Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, osigurava i do 100 posto sredstava za gradnju javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, cesta te projekti razvoja društvene infrastrukture – od vatrogasnih, planinarskih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih i rekreativnih objekata, turističko-informativnih punktova, pa do tržnica i groblja.

Razminiranje Like

Po financijskoj težini ugovorenih projekata, ali i po isplatama, prednjači Osječko-baranjska županija, u kojoj je ugovoreno 1,3 milijarde kuna projekata, dok je isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna. Gledano, međutim, po novcu koji su povukle jedinice lokalne samouprave, županije, gradovi i općine, prednjači Ličko-senjska županija, u kojoj su JLS-ovi povukli 233 milijuna kuna, odnosno čak 4.591 kunu po glavi stanovnika te, po populaciji najmanje, hrvatske županije. Riječ je najvećim dijelom o samo jednome, ali zato izuzetno važnom projektu, pojasnili su za naš portal iz Ličko-senjske županije – o projektu razminiranja poljoprivrednog zemljišta.

„Tijekom 2016. i 2017. godine na području Ličko-senjske županije korištenjem navedenih sredstava PRR razminirano je ukupno oko 18,7 km2 poljoprivrednog zemljišta na području Ličko-senjske županije, a ukupna vrijednost izvršenih radova iznosila je 134,2 milijuna kuna. Projekt je nastavljen i u 2018. godini kada je ugovoreno razminiranje ukupno 8,43 km2 poljoprivrednih površina. Ukupna vrijednost radova razminiranja u tijeku iznosi 87,4 milijuna kuna (s PDV-om), od čega je 90,57% osigurala APPRRR iz Programa ruralnog razvoja, a 9,43% je osigurao HCR iz sredstava državnog proračuna. To znači da će se do kraja 2019. godine na području Ličko-senjske županije razminirati ukupno oko 26,5 km m2 poljoprivrednih površina, za što je osigurano ukupno 215 milijuna kuna iz sredstava Programa ruralnog razvoja RH“, pojasnili su nam iz Ličko-senjske županije.

Na drugome je mjestu Sisačko-moslavačka županija, s 1.132 kune po glavi stanovnika ( ukupno su jedinice lokalne samouprave povukle 195 milijuna kuna).

„Revitalizacija unutrašnjosti Istre, kao i ostanak mladih na selu“

Na trećem je mjestu Virovitičko-podravska županija (993 kune po glavi stanovnika), na četvrtom Požeško-slavonska županija (714 kuna po glavi stanovnika), a na petom Istarska županija, s 580 kuna po glavi stanovnika. U Istarskoj županiji kažu nam kako je većina od 46,7 milijun eura odobrenih iz Programa za ruralni razvoj išla kroz već spomenutu mjeru 7, Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima (32,7 milijuna eura). Ta su sredstva iskorištena za pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, te za rekonstrukciju, izgradnju ili adaptaciju ukupno 16 predškolskih ustanova.

„Također smo dobro iskoristili podmjeru 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije za koju nam je odobreno 10,39 milijuna eura za ulaganje u sustave javne odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u naseljima diljem Istre, te iznos od 5,4 milijuna eura za rekonstrukciju, sanaciju i asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području 16 lokalnih jedinica samouprave“, kazali su nam iz kabineta župana Valtera Flege.

Iz Istarske županije napominju kako je mladim i malim poljoprivrednicima (njih ukupno 26) s područja te županije odobreno 670 tisuća eura za razvoj i unaprjeđenje njihovog poslovanja, te stvaranje preduvjeta za obnovu ruralnog područja. Za ta su sredstva ti poljoprivrednici morali osigurati vlastito sufinanciranje, u čemu im je bila presudna pomoć Istarske županije, koja je putem Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, za predfinanciranje EU projekata do sada odobrila 23 zajma u ukupnom iznosu od 18,8 milijuna kuna.

„Iznimno smo ponosni zbog velikog uspjeha Istarske županije, naših gradova i općina, kao i svih naših poljoprivrednika u iskorištavanju dostupnih EU sredstava iz Programa za ruralni razvoj. Riječ je o projektima kojima se potiče revitalizacija unutrašnjosti Istre, kao i ostanak mladih na selu te doprinosi ukupnom gospodarskom razvoju Županije“ odgovorio nam je župan Valter Flego.

Koje su županije ukupno najviše povukle sredstava?

Kad se, pak, gledaju ukupni iznosi, nakon Ličko-senjske najviše su povukli JLS-ovi iz Sisačko-moslavačke, potom Istarske, te Virovitičko-podravske i Zadarske županije.

Inače, kao što smo već rekli, po ugovorenim i isplaćenim sredstvima svim korisnicima, ne samo jedinicama lokalne samouprave, prednjači Osječko-baranjska županija, s 1,317 milijardi kuna ugovorenih potpora, odnosno 797 milijuna isplaćenih, dok je na drugom mjestu po isplatama Sisačko-moslavačka županija, sa 488 milijuna, uz ugovorenih ukupno 675 milijuna potpora. Na trećem mjestu po isplatama je Ličko-senjska županija, 437,8 milijuna kuna (ugovoreno je 556 milijuna), na četvrtom je Grad Zagreb sa 437 milijuna (ugovoreno je 786 milijuna), a na petom je Virovitičko-podravska županija s 388 milijuna isplaćenih, odnosno 639 milijuna ugovorenih kuna potpora.Inače, zanimljivo je napomenuti da je od 5,66 milijardi kuna potpora koje su isplaćene, najviše, čak 1,34 milijarde išlo za mjeru 4, ulaganja za fizički imovinu, za plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (mjera 13), 1,08 milijardi, za ekološki uzgoj 578 milijuna kuna, a za mjeru 7, „temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ isplaćeno je 390 milijuna kuna. (župan.hr/Dalibor Dobrić)