Potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2019. godini koristile su 8.723 osobe, kojima je isplaćeno 446 milijuna kuna. Podaci HZZ-a pokazuju da je najviše iskorištenih potpora za pokretanje posla, nakon Zagreba, isplaćeno u Osječko-baranjskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Broj osoba koje je lani koristilo potpore, gotovo je četiri puta veći nego 2016. godine, kada je bilo 2.333 korisnika. Godinu poslije broj korisnika je povećan na 3.583, a u 2018. zabilježen je najveći skok u jednoj godini, te je broj novih korisnika povećan na 6.485.
Gledano u iznosima, ukupna sredstva isplaćena korisnicima ovih potpora u četiri su godine narasla za osam puta – sa 56 milijuna 2016. na 446 milijuna kuna koliko je isplaćeno prošle godine. Lanjski je iznos ujedno trećina od ukupno isplaćenih poticaja od 2010. godine, ukupno 1,25 milijardi kuna potpora koje su iskoristile 32.793 osobe.
Potpore za samozapošljavanje financiraju se iz državnog proračuna, Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih te su dio mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a. Mogu se koristiti za otvaranje paušalnog ili običnog obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti, jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti te zadrugu.
Najčešće djelatnosti u kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje u 2019. godini su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, pa građevinarstvo, prerađivačka industrija, informacije i komunikacije, kao i ostale uslužne djelatnosti kao što su frizerski saloni i saloni za uljepšavanje, djelatnosti za njegu i održavanje tijela, popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo itd.
Najveći iznos potpora za samozapošljavanje koja su se lani mogla dobiti od HZZ-a iznosila su 70 tisuća kuna, uz mogućnost isplate dodatnih 15 tisuća kuna u slučaju korištenja mjere stručnog osposobljavanja ili osposobljavanja na radnom mjestu. U slučaju udruživanja, do maksimalno pet osoba, svaka je osoba mogla ostvariti potporu u iznosu do 55 tisuća kuna.
Ove godine iznos potpore je povećan na najviše 100 tisuća kuna, ovisno o području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt, a za korištenja mjere osposobljavanja na radnom mjestu, može se isplatiti dodatnih 10 tisuća kuna. Ako se više nezaposlenih udruži u isti poslovni subjekt, samo jednoj osobi se dodjeljuje maksimalni iznos potpore, a ostali mogu ostvariti potporu u najvišem iznosu do 55 tisuća kuna.
Najviše potpora za samozapošljavanje lani je dodijeljeno u Osječko-baranjskoj županiji – 843.
Osim mjera HZZ-a koji olakšava start novim malim poduzetnicima na tržištu, i sama Županija kroz niz mjera i aktivnosti poticanja poduzetništva omogućava da poduzetnici mogu raditi uz razne poticaje Županije ili jeftinije kredite.
Tako su primjerice ukupna sredstva za poticanje poduzetništva u proračunu Osječko-baranjske županije 2017. godine iznosila 4,2 milijuna kuna, u 2018. godini 6,2 milijuna kuna, lani 8,6 milijuna kuna, a ove je godine planirani iznos od 8,3 milijuna kuna.
U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak Županija sudjeluje u provedbi programa kreditiranja “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” i i programu “Investicije privatnog sektora”. Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz subvenciju kamata od Županije, ona iznosi nula, a za investicije privatnog sektora uz subvenciju Županije od 2%, kamata se kreće između nula i 0,8 posto.
‘Malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo pokretač je cjelokupnog rasta i razvoja gospodarstva, kao i generator novih radnih mjesta. Osječko-baranjska županija nastoji aktivno pridonijeti stvaranju pretpostavki i stimulativnog okruženja za razvoj poduzetništva, što provodi kroz 11 programskih aktivnosti i 30-ak projekata. Interes poduzetnika i obrtnika je velik’ – rekli su nam nedavno u Županiji.
Promatra li se ovogodišnji proračun, vidljivo je da je za pokretanje, razvoj i unapređenje poslovanja predviđen iznos od 2,9 milijuna, 250.000 za mlade i žene, 210.000 za startup-ove, te 900.000 za stambene kredite u svrhu poticanja gospodarstva.
Radi ublažavanja negativnih demografskih trendova, pada broja stanovnika i pojačane ekonomske emigracije, naročito na ruralnom području, kao i njihovog negativnog utjecaja na smanjenje broja i udjela radno aktivnog stanovništva, nedostatka potrebne radne snage te usporenog gospodarskog rasta i razvoja, Skupština Osječko-baranjske županije donijela je prije godinu dana odluku o pokretanju projekta „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“. U okviru Projekta Županija subvencionira kamatnu stopu od jednog postotnog poena na odobreni kredit poslovne banke s kojom Županija zaključi ugovor o poslovnoj suradnji u prvih 10 godina otplate kredita, a minimalni rok otplate kredita je 15 godina.
S dodijeljenih 673 potpora HZZ-a za samozapošljavanje Splitsko-dalmatinska županija je druga po broju isplaćenih potpora. A, kao i ostali, i sama podupire svoje poduzetnike.
‘Poduzetnicima s područja Splitsko dalmatinske županije dodjeljuju se potpore kroz kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva uz subvenciju kamate do dva posto za nove investicije te jedan posto za refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita i isto toliko za obrtna sredstva. Ovisno je li riječ o kupnji, izgradnji, uređenju ili proširenju gospodarskih objekata – kupnja nove opreme ili novog dijela opreme – refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita – obrtna sredstva, ovisi i visina potpore, a kreće se od 200.000 do pet milijuna kuna. Izdvojio bih programe potpore istraživanju i razvoju i primjeni inovacija u gospodarstvu i poljoprivredi te potpore osnivanju i razvoju poduzetništva. Financiranje poduzetnika putem subvencije kamata koja se za poduzetnike kreće od 0,7-1%, u 2018. i 2019. realizirano je oko 150 projekata u vrijednosti iznad 350 milijuna kuna’ – rekao nam je nedavno župan Blaženko Boban.
U Zagrebačkoj županiji lani je dodijeljeno 615 potpora HZZ-a, koliko je i novih mladih poduzetnika ili obrtnika pokrenulo neki svoj posao. No Zagrebačka županija je inače poznata po broju i rastu poduzetnika, jer i sama nudi niz mjera za poticanje gospodarstva.
Nedavno je tako potpisala ugovor o subvencioniranju kamate na kredite mikro, malim i srednjim poslovnim subjektima i to za tri kreditna programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak – „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“, „Investicije privatnog sektora“ i „Obrtna sredstva“. Ukupni kreditni potencijal Zagrebačke županije za kredite koje osigurava HBOR iznosi 30 milijuna kuna, a Županija će kamatu subvencionirati za cijelo vrijeme trajanja kredita.
Nedavno je i Razvojna agencije Zagrebačke županije potpisala ugovore o dodjeli potpore za samozapošljavanje u iznosu od po 35.000 kuna sa 19 nezaposlenih osoba s područja Zagrebačke županije koji su se koncem prošle godine javili na javni poziv Agencije.
Riječ je o javnom pozivu u sklopu projekta Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – faza III pod nazivom “Nova prilika – Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke županije” sufinanciranom iz Europskog socijalnog fonda kojeg Razvojna agencija provodi u suradnji s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Obrtničkom komorom Zagreb.
U ovogodišnjem proračunu za Upravni odjel za gospodarstvo osigurano je 29 milijuna kuna, a poduzetnicima će biti na raspolaganju 7 milijuna kuna bespovratnih potpora. Novost je dodatnih 7,3 milijuna kuna koje se planiraju za razvoj turizma.
Zagrebačka županija ima najveći broj OPG-ova u Hrvatskoj. Međutim, rečeno nam je nedavno u Županiji, na njima je odgovornost kao regionalnoj samoupravi da im olakšaju da njihovi kvalitetni proizvodi dođu do krajnjih kupaca. To i čine čitavim nizom mjera za razvoj konkurente poljoprivrede i unapređenje ruralnog prostora, a odjel za poljoprivredu u 2020. godini raspolagat će s više od 23 milijuna kuna.
Zagrebačka županija je inače po nizu gospodarskih pokazatelja u samom vrhu. Prema objavljenoj analizi FINA-e broj zaposlenih kod poduzetnika u Zagrebačkoj županiji od 2001. do 2018. godine porastao je za 106 posto tj. s 30 tisuća na preko 60 tisuća, što je svrstava na prvo mjesto u državi. Među vodećima su i po broju poduzetnika, prihoda…
U Primorsko-goranskoj županiji lani je bilo 514 korisnika potpora HZZ-a za samozapošljavanje. Ta je županija, kako se može iščitati iz proračuna, u ovoj godini za za poticanje malog i srednjeg poduzetništva planirala iznos od 4 milijuna kuna.
Kako pak piše u objašnjenju proračuna, plan je provesti niz edukacija od strane poduzetničkih potpornih institucija, zatim bolje bolje pozicionirati nezaposlene osobe i druge stručne kadrove u gospodarstvu Županije, olakšati i unaprijediti poslovanje poduzetnika, povećati broj novih tvrtki, mladih poduzetnika… Za Program edukacije planiran je iznos od 280.000 kuna, a provodi se unutar Programa provedbe mjera ruralnog razvoja PGŽ za razdobjle 2017.- 2020. kroz Mjeru 3.1.1. ,,Stjecanje znanja i vještina za nezaposlene osobe, poduzetnike početnike te ostale poduzetnike i stručne kadrove u gospodarstvu” u funkciji poticanja razvoja poduzetničkog potencijala. Za provedbu aktivnosti vezanih uz potpore inovatorima i udrugama inovatora planirana su sredstva u iznosu 167.000 kuna. Sredstvima planiranim u iznosu od 150.000 kuna sufinancira se razvoj inovacije, izrada potrebne dokumentacije, prototipa, nulta serija inovacije i dr. Odobravanjem financijskih sredstava omogućava se kreativnim pojedincima da realizirlu svoju ideju – inovaciju, prizna njihov rad na inovaciji, a u konačnici pokrene vlastita proizvodnja. Za Projekt Komercijalizacija inovacija planirana su sredstva u iznosu 120.000 kuna. Neke su to od stavaka u proračunu.
Kako nam je nedavno rekao župan Zlatko Komadina, mali i srednji poduzetnici te obrtnici najvitalniji su dio gospodarstva Županije te su upravo oni dobrim dijelom kompenzirali nestanak veliki proizvodnih tvrtki, iz metalskog, ali i drugih sektora, koji su svojevremeno „nosili“ gospodarstvo Županije. ‘Svjesni te činjenice, kao regionalna samouprava niz godina kreiramo i provodimo poticajne mjere i programe za potporu poduzetničkim. Ono čime možemo biti zadovoljni to je sve veći odaziv na naše natječaje, pogotovo kada su u pitanju mjere kojima pomažemo financiranju troškova opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva. Pored toga sufinanciramo i troškove pripreme dokumentacije za sufinanciranje investicijskih ulaganja iz EU fondova, dodjeljujemo i bespovratne poticaje za inovatore kao i besplatne edukacije koje provode poduzetničke potporne institucije.’ – rekao je lani Komadina.
Sa 463 odobrenih potpora HZZ-a za samozapošljavanje Istarska županija zauzima petu poziciju, bez Zagreba. Istarska županija je i godinama prepoznatljiva županija po svom gospodarstvu kojeg i sama podupire nizom mjera.
Jedan od zanimljivijih poticaja za samozapošljavanje unutar Županije je EU projekt REI, putem kojeg je osigurano 550.000 kuna.
„Osobe koje teško dolaze do posla, a imaju poduzetničkog duha, znanja i vještine za realizaciju svoje poslovne ideje, definitivno bi trebale razmisliti o samozapošljavanju – rekao je prilikom nedavnog predstavljanja javnog poziva župan Fabrizio Radin.
Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 01. kolovoza 2020. godine. Prijavitelj može ostvariti pravo na potporu u maksimalnom iznosu do 27.600 kuna.
Namijenjena je svim nezaposlenim osobama bez obzira na dužinu nezaposlenosti, radni staž, zanimanje i kvalifikaciju. Također, potporu za samozapošljavanje mogu koristiti sve nezaposlene osobe koje ne trebaju biti prijavljene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, već je dovoljno da ispune propisan obrazac gdje svojim potpisom potvrđuju da su nezaposleni. Zanimljivo je da potporu mogu dobiti i osobe koje namjeravaju koristiti potporu za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali pod uvjetom da se neće ostvariti financijska sredstva za iste stavke troškovnika koje će se financirati ovom potporom.
Da bi se ostvarila mogućnost dobivanja poticaja od Istarske županije, potrebno je, kao i u slučaju kada se traže sredstva od HZZ-a, sastaviti dobar poslovni plan i troškovnik.
„Poticaji za samozapošljavanje Istarske županije za otvaranje obrta ili poduzeća, nezaposlenim osobama zaista su dobar vjetar u leđa, a da je to doista tako mogu svjedočiti poduzetnici koju su ostvarili pravo na potporu proteklih godina. Stoga, još jednom apeliramo na nezaposlene osobe da se jave i iskoriste mjeru koja im je na raspolaganju“, kaže župan Radin.
Ukupna vrijednost projekta REI II gotovo 2 milijuna kuna, te je u sto postotnom iznosu financiran iz EU fondova. Osnovni mu je cilj razvoj politika zapošljavanja na regionalnoj razini sukladno potrebama gospodarstva, socijalno uključivanje ranjivih skupina te suradnja javnog i privatnog sektora u upravljanju ljudskim potencijalima. Projekt predviđa i besplatne tečajeva engleskog, njemačkog i talijanskog jezika, odnosno radionica za nezaposlene osobe koje se namjeravaju zaposliti u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Inače, lani se je i Istarska županija uključila u kreditni program HBOR-a Poduzetništvo mladih, žena i početnika kojim se kreditiraju istarski mali i srednji poduzetnici, obrtnici i zadruge. Županija s jednim postotnim bodom subvencionira kamatu.
Kamatna stopa bez subvencije iznosi 2%, a može biti dodatno snižena za 0,2 postotna boda ako se zapošljava osoba mlađa od 30 godina, odnosno za 0,572 postotna boda ako se radi o inovativnom malom ili srednjem poduzeću. Koristeći subvenciju, trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zadruge i ustanove, koji su mladi poduzetnici ili žene svoje projekte mogu kreditirati po kamatnoj stopi od 1% ili nižoj (poduzetnici početnici ne mogu koristiti sredstva subvencije). (Lidija Kiseljak)
Broj novouključenih osoba kroz mjeru HZZ-a za potpore samozapošljavanja u 2019. godini
Županija Broj novouključenih osoba
Osječko-baranjska županija 843
Splitsko-dalmatinska županija 673
Zagrebačka županija 615
Primorsko-goranska županija 514
Istarska županija 463
