Brodsko-posavska županija izdvojila je najviše za subvencije poljoprivrednicima po stanovniku i prema udjelu iz proračuna u 2024. godini. U top pet su još prema spomenuta dva kriterija Ličko-senjska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska županija. Po rastu izdvojenih sredstava za subvencije, u odnosu na 2023. godinu, predvode opet Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija, a tu su još Virovitičko-podravska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija. Pokazala je to naša nova proračunska analiza napravljena iz podataka o prihodima i rashodima te primicima i izdacima županija za 2024. godinu.
Europska komisija je u veljači predstavila Viziju za poljoprivredu i hranu Europske unije, kojom se postavljaju temelji za privlačan, konkurentan, otporan i pravedan poljoprivredno-prehrambeni sustav. Daljnje pojednostavnjenje politika i povećanje primjene inovacija i digitalizacije preduvjeti su za sve mjere navedene u Viziji.
Buduća zajednička poljoprivredna politika, kao dio predstojećeg prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira, bit će jednostavnija i usmjerenija, a potpore će biti usmjerenije na poljoprivrednike koji se aktivno bave proizvodnjom hrane, s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike i one koji se bave poljoprivredom u područjima s prirodnim ograničenjima.
Prije neki dan većina eurozastupnika pozdravila je namjeru da se u idućem proračunskom razdoblju za poljoprivrednike pojednostave procedure pristupa europskim sredstvima te ponovili stav da programe poljoprivredne politike EU treba zadržati kao zaseban dio proračuna.
“Želimo ZPP koji će se temeljiti više na poticajima nego na obvezama za poljoprivrednike. Poljoprivreda nije trošak, nego strateška investicija u održivu budućnost Europe. Hrana, tlo i voda postaju geopolitika. Vrijeme je da se prema njima tako i odnosimo”, poručila je u raspravi naša eurozastupnica Sunčana Glavak, protiveći se ideji spajanja izdvajanja za poljoprivredu s drugim politikama u jedinstveni fond.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je gotovo 505 milijuna eura potpora za 2024. godinu. Najveći dio, 366 milijuna eura, odnosi se na izravne potpore, uključujući osnovnu potporu dohotku za održivost, dodatne potpore za mlade poljoprivrednike, eko sheme i proizvodno vezana plaćanja. Za mjere ruralnog razvoja kroz IAKS odobreno je 124 milijuna eura, dok je za osjetljive sektore izdvojeno 14 milijuna eura.
Kako bi se unaprijedila prilagodba poljoprivrednih sustava klimatskim i okolišnim uvjetima te osigurala stabilna poljoprivredna proizvodnja, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. predviđa potporu za nove sustave javnog navodnjavanja. Nedavno je ugovoreno novih 62,8 milijuna eura za izgradnju novih sustava javnog navodnjavanja, u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županija. Za pet ugovorenih projekata predviđa se priključenje 146 krajnjih korisnika na sustave javnog navodnjavanja. Sustavi će obuhvatiti ukupnu poljoprivrednu površinu od 1.331 hektara.
Ova investicijska intervencija nastavak je uspješne inicijative iz prethodnog razdoblja – Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za 2014. – 2020. godinu, kojim su već omogućena značajna ulaganja u sustave javnog navodnjavanja. Ugovoreni sustavi obuhvaćaju poljoprivrednu površinu od 7.418,70 hektara. Ukupno, svi ugovoreni sustavi javnog navodnjavanja obuhvatit će površinu od 8.749,70 hektara.
Europska komisija krajem 2024 godine omogućila je povećanje ukupnih subvencija, pa maksimalan iznos potpora koje jedno obiteljsko gospodarstvo može ostvariti u razdoblju od tri fiskalne godine je povećan s dosadašnjih 20.000 na 50.000 eura. Upravo je to rezultiralo znatnom povećanju potpora u ovoj godini, a koje županije najviše znat će se nakon proračunskih izvješća za ovu godinu.
Mi smo napravili poredak najboljih za 2024. godinu. Podaci pokazuju da su županije izdvojile do jedan posto proračuna za subvencije poljoprivrednicima, odnosno njih 19 do pola posto. U odnosu na 2023. godinu 10 županija je povećalo sredstva.
Brodsko-posavska županija izdvojila je najviše za subvencije poljoprivrednicima po stanovniku u 2024. godini, 4,76 eura, Ličko-senjska 4,60 eura, Varaždinska 4 eura, Koprivničko-križevačka 3,81 euro i Bjelovarsko-bilogorska 3,79 eura. Brodsko-posavska vodeća je i po udjelu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima iz proračuna (0,65 posto), slijedi Koprivničko-križevačka s izdvojenih 0,46 posto, Bjelovarsko-bilogorska s 0,38 posto udjela, Varaždinska s 0,35 posto i Vukovarsko-srijemska s 0,34 posto.
Najveći porast izdvojenih proračunskih sredstava za subvencije imala je na godišnjoj razini u apsolutnom i relativnom iznosu Vukovarsko-srijemska županija, za 283,1 tisuću eura, odnosno za 127,5 posto. Brodsko-posavska kao druga, povećala je sredstva za 181,1 tisuću eura, odnosno za 41 posto u postotnom rastu, što ju se svrstalo na četvrto mjesto. Virovitičko-podravska je za 80,3 tisuće u godinu dana povećala izdvajanja, ali je po relativnom povećanju druga, s rastom od 60 posto. Splitsko-dalmatinska kao četvrta sredstva je povećala za 67,6 tisuća i Sisačko-moslavačka kao peta za 66,7 tisuća eura, odnosno za 33,2 posto. U postocima, treća je Požeško-slavonska županija s rastom od 55 posto.
Brodsko-posavska županija prva je po udjelu izdvojenih proračunskih sredstava u 2024. za subvencije poljoprivrednicima, s 0,65 posto, kao i po izdvojenih 4,76 eura po stanovniku Županije. Druga je po apsolutnom rastu izdvojenih sredstava u godinu dana, za 181,1 tisuću eura, odnosno u postotnom rastu četvrta, za 41,3 tisuće eura.
Vukovarsko-srijemska županija prva je po rastu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima, u odnosu na 2023. godinu sredstva je povećala za 283,1 tisuću eura, odnosno za 127,5 posto. S 0,34 posto udjela iz proračuna za subvencije je peta.
Za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog područja za 2025. godinu, poljoprivrednicima Vukovarsko-srijemske županije uručeno je ovih dana gotovo 200 tisuća eura potpora, najviše u sektoru stočarstva – 116.600 eura. Pozitivna je to vijest s obzirom na mnogobrojne izazove u strateški važnom sektoru gospodarstva – od pojavnosti Afričke svinjske kuge, suše, poskupljenja repromaterijala, smanjenja stočnog fonda i drugih.
Ukupno je bilo raspisano 5 Mjera i 8 podmjera, a potpore su dodijeljene i za bušenje zdenaca/bunara, nabavu opreme za navodnjavanje, ulaganje u preradu te projektiranje i postavljanje solara na OPG-ovima.
Ličko-senjska županija izdvojila je 4,60 eura za subvencije poljoprivrednicima po stanovniku u 2024. godini, što ju je svrstalo na drugu poziciju gledajući per capita kriterij.
Sredstva za potpore u poljoprivredi osigurana su u lanjskom proračunu u ukupnom iznosu od 210 tisuća eura, a dio sredstava u visini od 55,2 tisuće osiguralo je i Ministarstvo poljoprivrede.
Uz potporu osnaživanju konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava Županija je lani putem javnih poziva sufinancirala i programe potpore održanju proizvodnje mlijeka na području Županije i potpore za manifestacije, a nastavila isto i ove godine.
Početkom godine potpisani su 15.000 eura vrijedni ugovori s tri mini mljekare o dodjeli potpora razvoju mini mljekara na području Ličko-senjske županije. Uz potpore razvoju mini mljekara, županija također sufinancira troškove sakupljanja i prijevoza mlijeka, osnažujući tako konkurentnost malih poljoprivrednih gospodarstava.
Kreće se i u projektiranje navodnjavanja područja Lovinca, Udbine i Krbavskog polja.
Studijom za sustav navodnjavanja “Krbava”, predviđen je obuhvat od 366 ha, a radi se o okrupnjenim poljoprivrednim površinama koje se uglavnom koriste za proizvodnju krmnog bilja, ratarskih kultura (pšenica ozima i zob) te kupusa. Vodni resurs koji bi se koristio za navodnjavanje je vodotok rijeke Krbava, dok će se konačna površina obuhvata odredit nakon provedbe pedoloških istražnih radova. Studijom za sustav navodnjavanja “Lovinac”, predviđa se obuhvat od 182 ha, a radi se o okrupnjenim poljoprivrednim površinama koje se uglavnom koriste za proizvodnju krumpira. Vodni resursi koji bi se koristili za navodnjavanje su otvoreni vodotoci na tom području i izvorišne zone uz akumuliranje vode u malu akumulaciju do 1.000.000 m3 vode.
Jedan od važnijih projekata na području poljoprivrede je Centar za razvoj poljoprivrede i stočarstva na brdsko-planinskom području, koji će imati regionalni značaj i dodatno podržati lokalne proizvođače. Projekt će biti ključna infrastruktura za razvoj stočarstva i poljoprivrede na ovome području te pozicionirati Liku kao važno središte za poljoprivredni razvoj i proizvodnju hrane u široj regiji.
Razvojni centar Ličko-senjske županije od ove godine raspolaže s novom linijom za preradu sokova koji dodatno pomaže OPG-ovima da dodatno unaprijede svoje poslovanje.
‘Nastavit ćemo i u sljedećoj proračunskoj godini podržavati potrebe Razvojnog centra, lokalnih proizvođača i njihove projekte, kao i nabavu novih strojeva i uređaja u cilju poticanja proizvodnje visokokvalitetnih domaćih proizvoda koji doprinose razvoju našeg kraja.’ poručio je nedavno župan Ernest Petry.
Koprivničko-križevačka županija druga je najbolja po udjelu izdvojenih sredstava za subvencije poljoprivrednicima (0,46 posto) i četvrta po izdvojenim sredstvima per capita (3,81 euro).
Koprivničko-križevačka županija i ove je godine u Proračunu osigurala značajna sredstva za potpore u sektoru poljoprivrede. Javni pozivima ukupne vrijednosti 408 tisuća eura obuhvaćene su potpore koje su namijenjene za ulaganja u materijalnu imovinu na poljoprivrednom gospodarstvu, pčelarsku proizvodnju, višegodišnje nasade, proizvodnju povrća, povećanje poljoprivrednog gospodarstva, certifikaciju ekološke proizvodnje, dezinsekciju i osiguranja u poljoprivredi.
Varaždinska županija treća je po izdvojenim sredstvima za poljoprivrednike po stanovniku s 4 eura, odnosno četvrta po udjelu izdvojenih sredstava od 0,35 posto.
U travnju je Županija predstavila Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi za 2025. godinu, a osigurano je 900.000 eura. Potpore su povećane od 30 do 100 posto što su omogućila nova pravila Europske komisije iz prosinca prošle godine. Na području Varaždinske županije registrirano je oko osam tisuća OPG-ova, zadruga, obrta, koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Javnim pozivom poljoprivrednicima je na raspolaganju 12 mjera. U Varaždinskoj županiji je još na početku prošlog mandata ukinut “najbrži prst” te je omogućeno poljoprivrednicima da se za 12 mjera javljaju tijekom cijele godine. U protekle četiri godine odobreno je gotovo 4.000 zahtjeva i dodijeljeno 3,2 milijuna eura.
Jedna od važnih za poljoprivredu tvrtki je Fanon, koju su ovih dana obišli župan i resorni ministar. Riječ je o tvrtki koja je u zemlji vodeća po komercijalnoj proizvodnji stočne hrane i koji su u Knegincu pokrenuli ulaganja vrijedna više od 30 milijuna eura, među kojima su skladišni kapaciteti, tvornica proteina i ulja i prva hrvatska tvornica hrane za marikulturu.
Virovitičko-podravska županija druga je po relativnom rastu potpora, za 60,15 posto, odnosno treća po apsolutnom rastu od 80,3 tisuće eura.
Za poljoprivrednike i pčelare, njih ukupno 288 korisnika, Virovitičko-podravska županija namijenila je 276.892,88 eura. Za 163 poljoprivrednika 2469 tisuća eura, a za 125 pčelara, dodatnih 30.000 eura.
Tom prigodom virovitičko-podravski župan Igor Andrović, naglasio je kako je mjeri koja se već godinama provodi na području županije, a koja se pokazala izuzetno učinkovitom i korisnom za lokalne proizvođače.
Maksimalna potpora iznosila je 50 posto ukupne investicije, odnosno ne više od dvije tisuće eura. Iako iznosi nisu veliki kao oni iz fondova Europske unije, ovakva pomoć puno znači našim poljoprivrednicima i pčelarima. Virovitičko-podravska županija već tradicionalno snažno ulaže u poljoprivredu – imamo najviše obradive zemlje po glavi stanovnika u Hrvatskoj i najveće poljoprivredne površine. Ta ulaganja ne staju – upravo nam je odobreno dodatnih 18 do 19 milijuna bespovratnih eura koje ćemo uložiti u sustave navodnjavanja, u čemu smo također hrvatski lideri – istaknuo je tom prigodom župan Igor Andrović.
Sustavi navodnjavanja su potreba zbog vremenski neprilika. U županiji su dosad izgrađena četiri sustava navodnjavanja: Kapinci – Vaška I. i II. faza, Đolta i Novi Gradac – Detkovac. Uskoro kreću radovi na Đolti II. faza, Lukaču I. faza, a to je put prema željenih 10.000 hektara, koliko žele navodnjavati na području Virovitičko-podravske županije.
‘Za sustav navodnjavanja Lukač od 450 hektara i za sustav navodnjavanja Đolta II. faza od 240 hektara ishođena je građevinska dozvola te je odobreno oko 19 milijuna eura bespovratnih sredstava. Planirani početak radova je prva polovica 2026. godine, a u planu je u sljedećih 10-ak godina izgraditi još četiri sustava navodnjavanja – Čađavica, Zdenci i Čačinci – Crnac i Lukač II. faza, koji će pokrivati oko 7.000 hektara. Broj zainteresiranih korisnika raste iz godine u godinu. Naši sustavi navodnjavanja, na kojima, kako se može vidjeti, imamo sve više korisnika, doprinijet će većim prinosima našim poljoprivrednicima, ali i stopiranju katastrofalnih šteta od suša na ovom području, kada se radi o godini s manje padalina, ali i poljoprivrednicima omogućiti kvalitetan kontinuitet stabilnih prinosa u godinama kada ima dosta padalina. Budući da imamo idealne uvjete uz rijeku Dravu, zašto ne natapati polja kako za trenutačne, tako i za buduće generacije, posebno ako se pritom dobiju bespovratna sredstva’ ,rekao je nedavno pročelnik Bojan Mijok.
Ako se bavite poljoprivredom u Virovitičko-podravskoj županiji i treba vam kredit za proljetnu ili jesensku sjetvu, zahvaljujući županijskog potpori, kamata na ove kreditne linije iznosit će nula posto ili biti iznimno mala, ovisno o banci. Ove je godine osigurano 60.000 eura. (Lidija Kiseljak)
