Novi statistički podaci iz matice rođenih koje je objavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, pokazuje da je u RH u drugom tromjesečju rođeno 8.459 djece, što je za oko 350 djece manje nego u prvom tromjesečju, ali i 19 manje nego u istom tromjesečju lani. Ipak, gleda li se šest mjeseci zajedno, tada je broj rođene djece za 233 veći nego u istom razdoblju lani. Od početka travnja do kraja lipnja više je mališana nego u prvom tromjesečju rođeno u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji. Međimurska županija i jedina ima pozitivan prirodni prirast, više je bilo rođenih nego umrlih.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2019. zabilježen je pad broja rođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,2%, tj. rođeno je čak 810 djece manje nego u 2018. godini, a istodobno su i sve županije imale negativan prirodni prirast. Prema podacima iz matice rođenih u šest mjeseci ove godine rođeno je 233 mališana više nego u istom razdoblju 2019. godine, što daje barem mali optimizam u nadoknadu velikih minusa prethodnih godina. Smanjenje broja rođene djece povezano je i s iseljavanjem stanovništva. Ipak, uz niz mjera i županije provode svoje kojima se odupiru trendovima – ulaganje u veće standarde obrazovanja, pomoć učenicima kroz stipendije i naknade, financijske potpore za gradnju kuća u ruralnim područjima, naknade za rođene bebe… a prije svega svi naglašavaju i neophodan razvoj gospodarstva i otvaranje radnih mjesta.
Broj rođene djece i upisane u maticu rođenih u drugom tromjesečju 2020. godine
Izvor: Matica rođenih
Napomena: Zagrebačka županija nema rodilište i podaci se vode pod Grad Zagreb
U drugom tromjesečju ove godine rođeno je 8.459 beba. Više je to nego u prvom tromjesečju u Međimurskoj (+32), Bjelovarsko-bilogorskoj (+15), Vukovarsko-srijemskoj (+49) i Ličko-senjskoj županiji (+4). U odnosu na isto razdoblje lani više je rođenih beba u gotovo svim županijama, čak 49 više u Brodsko-posavskoj, 39 više u Istarskoj županiji, Bjelovarsko- bilogorskoj 26 beba više, isto kao i u Vukovarsko-srijemskoj, 25 više u Međimurskoj županiji, 24 više u Virovitičko-podravskoj, 16 više u Splitsko-dalmatinskoj i Koprivničko-križevačkoj, tri više u Šibensko-kninskoj, devet beba više na godišnjoj razini u Osječko-baranjskoj, 12 više u Zadarskoj, 7 više u Sisačko-moslavačkoj i jedna beba više u Primorsko-goranskoj županiji.
Treba napomenuti da Zagrebačka županija nema rodilište, pa se podaci za tu Županiju vode pod Grad Zagreb.
I dok je rođeno u drugom tromjesečju 8.459 beba, istodobno je umrlo, odnosno upisano u maticu umrlih 12.655 osoba, što je još jedna potvrda nastavka negativnog prirodnog kretanja stanovništva po županijama. Ipak, lani je u istom razdoblju umrlo 13.082 osoba, pa je u stvari broj umrlih više porastao, nego što se je smanjio broj rođenih. Pri tome je u Međimurskoj županiji od početka travnja do kraja lipnja više djece rođeno, nego što je osoba umrlo, a najmanja razlika bila je u Požeško-slavonskoj županiji, 22 više umrlih nego rođenih, što je izvrstan podatak u odnosu na druge županije gdje je taj odnos negdje gotovo i dvostruko veći.
Gleda li se ovogodišnjih šest mjeseci, podatak o prirodnom prirastu, odnosu umrlih i rođenih, je bolji nego u istom razdoblju lani. U šest ovogodišnjih mjeseci rođeno je 17.268 beba, a umrlo 26.915 osoba, dok je u istom razdoblju lani rođeno 17.035 beba, tj. 233 manje nego ove godine, a umrlo 27.973 osoba, što je 1.058 osoba više nego ove godine.
Više je od travnja do kraja lipnja rođeno dječaka, 4.298 a djevojčica 4.161. Najčešća muška imena su bila Luka, Ivan, Jakov, David i Petar, a ženska Mia, Sara, Ema, Lucija i Marta, podaci su iz matice rođenih.
Od nekih mjera o kojima smo pisali, spomenimo da Međimurska županija, u kojoj je porastao broj rođene djece u odnosu na lani i na prvo tromjesečje, ali i koja ima pozitivan prirodni prirast u drugom tromjesečju (287 rođenih i 276 umrlih), među vodećim je županijama po gospodarskoj snazi, ali i ulaganju u obrazovanje.
Ovih dana županija će isplatiti srednjoškolcima koji se školuju izvan Županije jednokratnu pomoć od 300 kuna, za što je u Županiji osiguran iznos od 1,2 milijuna kuna. Stipendije se dodjeljuju redovnim studentima i učenicima kroz zakladu za obrazovanje dr.Vinko Žganec. Od 2012. godine do danas dodijeljeno je ukupno 435.000 kuna pomoći. Riječ je o 531 učeniku srednjoškolcu i studentu koji su obuhvaćeni ovakvim vidom ulaganja u sustav obrazovanja, ali samim time i ostanka obrazovnog kadra u Međimurju. Što se tiče dodjele potpora po socijalnom kriteriju te kriteriju izvrsnosti, Zaklada je dodijelila ukupno 372.000 kuna, a iz dijela interventne pomoći, koja se dodjeljuje temeljem pristiglih zamolbi Zaklada je pozitivno riješila 34 molbe u iznosu od 63.000,00 kuna. Za djecu hrvatskih branitelja stipendija iznosi 3.000 kuna na godinu.
U Međimurskoj županiji u 2019. godini sjedište je imalo 3.498 poduzetnika, kod kojih je bilo 28.549 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 634 ili 2,3%, pokazuju podaci FINA-e. U 2019. godini poduzetnici Međimurske županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 16,3 milijardi kuna te neto dobit od 688,1 milijun kuna (rast 8,0%). Uvoz je povećan za 3,1%, a izvoz za 3,3% s tim da je trgovinski saldo pozitivan i iznosio je 2,6 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto obračunana plaća iznosila je 5.092 kuna što je 5,6% više u odnosu na 2018. godinu.
Više nego u prvom tromjesečju i u odnosu na isto razdoblje lani više je rođenih beba bilo i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U toj županiji osigurana su nedavno dodatna sredstva za prijevoz učenika, Županija trenutno ima ugovorenih europskih projekata vrijednih 700 milijuna kuna, uključila se je u projekt Zaželi, gradi novu bolnicu, Glazbenu školu, energetski je obnovljeno na početku ove školske godine 12 škola…
Jedan od značajnih programa kojeg je Županija prva uvela u Hrvatskoj bile su trajne mjere za zadržavanje postojećih, ali i privlačenje novih liječnika za rad u zdravstvenim ustanovama na području županije. Riječ je o mjerama sufinanciranja troškova stanovanja, sufinanciranja kamata na stambene kredite te sufinanciranja troškova stručnog usavršavanja putem kojih korisnik može ostvariti do 20 tisuća kuna godišnje.
Do sada je potpisano 122 ugovora s liječnicima i medicinskim osobljem, a ukupno je do sada iz županijskog proračuna za te mjere izdvojeno 1,8 milijuna kuna sredstava.
Prema podacima konsolidiranog proračuna, a i prema aplikaciji Otvoreni proračun Županija je među vodećih pet po izdvajanju za obrazovanje.
Stipendija za županijske stipendiste iznosi 1000 mjesečno i isplaćuje se 10 mjeseci u godini. U županijskom proračunu za ovu godinu za tu namjenu osigurano je 1.050.000 kuna. Krajem prošle godine potpisani su ugovori sa 20 novih čime je broj studenata kojima BBŽ pomaže da lakše podnesu troškove studiranja popeo na 69. Od 1996. godine do danas Županija je stipendirala 500 studenata.
U realizaciji je i projekt regionalnog centra kompetentnosti pri Medicinskoj školi u Bjelovaru, koji obuhvaća nadogradnju i opremanje škole te uspostavu centra u koji će se uložiti preko 62 milijuna kuna, za što su u potpunosti osigurana sredstva. Nakon što je za projekt Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole osigurano 33,5 milijuna kuna za dogradnju škole i opremu, nedavno je potpisan novi ugovor vrijedan 29 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava namijenjenih za uspostavu rada Regionalnog centra kompetentnosti, razvoj novih zanimanja i programa, usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika i mentora te promociju strukovnih zanimanja.
Kreće se i u razvoj novih zanimanja koja do sada ne postoje u Hrvatskoj poput njegovateljica za palijativnu skrb, medicinskih sestara za palijativnu skrb te dentalnog specijalista koji će na zanimanje dentalnog tehničara ujedno pružiti mogućnost za nastavak obrazovanja.
Uz to razvijat će se i programi za djecu s teškoćama, osobe s invaliditetom kao i programe obrazovanja odraslih, jer naglasak je stavljen na cjeloživotno obrazovanje. Kako bi učenici i odrasli polaznici centra imali dostupna najnovija znanja i metode u struci, na najnovijoj opremi odgojno-obrazovni djelatnici i mentori kroz projekt će se usavršavati u strukovnim digitalnim kompetencijama.
Županija je i među vodećih pet po povučenim sredstvima za gradnju vrtića iz programa ruralnog razvoja.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji je čak 49 mališana više rođenih nego u prvom tromjesečju, a i 26 više nego u istom razdoblju lani. Osim lijepih podataka o više rođene djece, dobri podaci tu Županiju već nekoliko mjeseci prate i s evidencije HZZ-a, gdje se bilježi smanjenje broja nezaposlenih. Velika pomoć u zapošljavanju kroz niz projekata omogućava se i kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, gdje je osigurano financiranje i za dodatnih 10 za Županiju strateških projekata. A veliki aduti su poljoprivreda i drvna industrija, gdje i sama Županija daje velike potpore.
Naša je nedavna analiza pokazala, temeljena na podacima DZS-a, da u odnosu na 2017. godinu Vukovarsko-srijemska županija lani bila vodeća po trendu migracijskog salda, odnosno pozitivne razlike doseljenih u odnosu na iseljene osobe na dvogodišnjoj razini. Razlika doseljenih i iseljenih u dvije godine bila je 3.560, od čega se na razliku inozemnog migracijskog salda odnosilo 3.298 osoba. U odnosu na preklani bila je treća županija u razlici ukupnog migracijskog salda, odnosno 996 osoba više je doselilo nego se je odselilo na godišnjoj razini, a peta po trendu inozemnih migracija, jer je 835 osoba više došlo iz inozemstva nego se je izvan granice odselilo. Iako je sam migracijski saldo još uvijek negativan trendovi smanjenja razlike doseljenih i iseljenih u korist onih koji dolaze, pokazuje dobru sliku u našoj najistočnijoj županiji.
Za prijevoz učenika srednjih škola godišnje se osigurava 25 milijuna kuna, a za učenike osnovnih škola 6,4 milijuna kuna. Za osiguranje pomoćnika u nastavi godišnje je osigurano oko 2 milijuna kuna, za stipendije i potpore za školovanje pola milijuna kuna, za provedbu projekta Sigurna škola – 50.000 kuna, za natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola 350.000 kuna, za izradu projektne dokumentacije za izradu energetskih obnova 6 OŠ osigurano je 32 milijuna kuna, za Shemu školskog voća i mlijeka, te Školski medni dan 550.000 kn i besplatnu školsku prehranu u osnovnim školama 2,4 milijuna kuna.
Od ove jeseni odvija se u Vinkovcima Preddiplomski stručni studij Drvne tehnologija Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od demografskih mjera namijenjenih majkama, tu je primjerice sufinanciranje rada „Savjetovališta za djecu – prijatelj dojenja“ pri domovima zdravlja. Organizirane su i grupe za potporu dojenja u gotovo svim naseljima VSŽ, te je uvedena cjelodnevna dostupnost patronažne službe.
‘Nema dvojbe da vrijeme koje je pred nama pruža mogućnosti našoj županiji da snažeći poljoprivredu snaži svoju gospodarsku poziciju. Baš zbog toga radimo na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, pomažemo im kod kandidiranja na EU izvore, radimo na projektima navodnjavanja jer su oni preduvjeti za nove investicije, za nova zapošljavanja, za veće i sigurnije prinose.’ – rekao je u nekoliko navrata župan Galić.
Vukovarsko-srijemska županija je među pet vodećih županija po ugovorenim EU sredstvima od 2017. do 2019. po stanovniku. Također je i među vodećima po relativnom iznosu ugovorenih sredstava u odnosu na njen BDP iz 2017. godine. Ukupan iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Vukovarsko-srijemskoj županiji od listopada 2016. do 29. veljače 2020. godine iznosi 2.941.245.484,00 kuna.
Županija je krenula u realizaciju strateških projekata poput gradnje Agrotehnološkog centra vrijednoga 30 milijuna kuna pa Drvno-tehnološkog centra vrijednog 25 milijuna kuna, projektei navodnjavanja Sopot i Blato… U suradnji s Poljoprivrednim fakultetom osnovan je Agro Klaster u koji se mogu učlaniti svi zainteresirani poljoprivredni proizvođači.
Od važnih projekata tu je i Centar za preradu GMO free soje koji će biti prvi takav u RH, pa izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačama, Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi… (L.K.)
