Vlada je utvrdila popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu, od kojih država u budućnosti očekuje ostvarivanje značajne financijske koristi, a nalaze se u deset županija i Gradu Zagrebu.
Najviše ih je u Istarskoj županiji – 8, Zadarskoj – 6, Primorsko-goranskoj – 4, Dubrovačko-neretvanskoj – 3, a po dvije nekretnine su u Krapinsko-zagorskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibenskog kninskoj županiji i Gradu Zagrebu, dok je po jedna nekretnina u Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
U Istarskoj županiji država će ulagati u Stanciju Grande, Turističko razvojno područje Sv. Mikula, Rakalj, Marčana, Campanož, Medulin, Turistička zona Peroj, Vodnjan, kao i u Savudriju, Hidrobazu, Muzil, Saccorgianu, Tvrđavu Valmarin Bradamonte u Puli.
Na području Istarske županije, kako piše u vladinom dokumentu, je Stancija Grande u Savudriji, zemljište površine 60 hektara, namjene R – predviđena izgradanja igrališta za golf s hotelom ukupnog kapaciteta 200 kreveta. Na Hidrobazi se radi se o zemljištu površine 24 hektara, namjene T1,2,3 i R – predviđena izgradnja turističkih kapaciteta visoke kategorije, ukupnog kapacitete 2.200 kreveta. U obuhvatu projekta su i 4 hektara u vlasništvu Grada Pule. Na poluotoku Muzil riječ je o površini od 170 hektara, na kojoj se nalaze objekti vojne namjene, utvrde iz austrougarskog doba te objekti za smještaj vojnika iz sredine prošlog stoljeća. Obuhvat projekta ugrubo je podijeljen na šest cjelina različitih namjena: golf igralište s pratećom infrastrukturom, hotel, turističke vile, društvena namjena, stambena namjena i luka nautičkog turizma (cca 400 vezova). Treći projekt na području Pule je Saccorgiana gdje država ima zemljište površine 14,3 hektara, namjene T1 – hotel, T3 – kamp, Z – zaštitno zelenilo – predviđena izgradnja turističkih kapaciteta visoke kategorije. U obuhvatu projekta je i 11,7 hektara u vlasništvu Grada Pule. Tu je i Turističko razvojno područje Sveti Mikula u kamenolomu pokraj Raklja gdje država ima zemljište površine 20 hektara, namjene T1 – hotel – predviđena izgradnja hotela visoke kategorije. U strateške projekte uvrštena je i tvrđava Valmarin Bradamante kraj Pule, bivša vojna nekretnina, površine 8,1 hektara, predviđena za namjensku proizvodnju.
“Što se tiče nekretnina koje su predviđene za namjensku proizvodnju, radi se o nekretninama na kojima se proizvodi streljivo i druga vojna oprema te je logično da država upravlja takvim zemljištem”, piše u vladinom dokumentu. Među projektima je Campanož između Medulina i Pula, a riječ je o zemljištu površine 24 hektara, ugostiteljsko-turističke namjene TZ- zabavni centar, predviđeno za izgradnju zabavnog parka s dodatnim sadržajima, rekreacija, retail i sl., bez smještajnih kapaciteta.
Na listi je i turistička zona u Peroju, zemljište površine 5 hektara, ugostiteljsko-turističke namjene T1,2,3 – hotel, turističko naselje, kamp, predviđeno za izgradnju turističkih kapaciteta 500 kreveta. Riječ je o zemljištu u lučici Portić.
Turistička zona Privlaka, Golf Ladina u Novigradu, Kamp Peruštine Diklo, Šepurine Nin, Vrata Zadra te Mačjak – Šumljak u Lukoranu na otoku Preko nekretnine su od strateškog značaja u Zadarskoj županiji. Turistička zona Privlaka je zemljište površine 9,8 ha, namjene T1 – hotel i T2 – hotelsko naselje, predviđeno za izgradnju hotela i/ili hotelskog naselja, kapaciteta 500 kreveta. Golf Ladina, Novigrad je zemljište površine 100 ha, sportsko-rekreacijske namjene R1 – golf, predviđeno za izgradnju igrališta za golf (18 rupa), s pratećim sadržajima te smještajnim kapacitetima (hoteli i vile). Kamp Peruštine Diklo u Zadru je zemljište površine 6,4 ha, ugostiteljsko-turističke namjene T3 – kamp, predviđeno za izgradnju kampa maksimalnog kapaciteta 500 kreveta. Šepurine u Ninu je bivša vojna baza površine 175 ha, zemljište s devastiranim objektima, prostornoplanski podijeljeno u tri zone: ugostiteljsko-turistička zona T2 – turističko naselje, maksimalne površine 20 ha i kapaciteta 1.000 kreveta; sportsko-rekreacijska zona R1 – igralište za golf površine 70 ha i sportsko-rekreacijska zona R7 – sportski aerodrom s pratećim sadržajima, površine 85 ha. Mačjak – Šumljak, Lukoran na otoku Preko je zemljište površine 30 ha, ugostiteljsko-turističke namjene T1 – hotel i T2 – turističko naselje, predviđeno za izgradnju hotela i/ili turističkog naselja maksimalnog kapaciteta 2.200 kreveta. Vrata Zadra je zemljište površine 2,5 ha, na kojem se planira reurbanizacija do sada zapuštenog područja u blizini uže jezgre Grada, na području bivše vojarne Ravnice.
U Primorsko-goranskoj županiji su to Vila Svežanj, Kostrena, HŽ neboder u Rijeci, Poslovna zona Kukuljanovo u Bakru te bivši vojni kompleksi Velebit V2 i Velebit V3 u Delnicama. Vila Svežanj je vila s pomoćnim objektima i dvorištem površine 1,4 ha, na atraktivnoj lokaciji, na obali mora, u području gdje je utvrđena granica pomorskog dobra. Prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji nekretnina se nalazi unutar zaštićenog pojasa mora u izgrađenom građevinskom području sportsko-rekreacijske namjene R-2 i prostoru za prateće građevine u funkciji građevinskog područja sportsko rekreacijske namjene – rekonstrukcija, oznake SR, što znači da nije dozvoljena nova gradnja nego samo rekonstrukcija postojećih objekata. HŽ neboder u Rijeci je neboder od 15 katova, s prizemnim aneksom, površine objekta 7.453,26 m², površine parcele 2.641 m², namjene S – stambena i manjim dijelom D3 – zdravstvena. Poslovna zona Kukuljanovo, Bakar, zemljište je površine 100 ha, gospodarske namjene I – proizvodne i K – poslovne, predviđeno za izgradnju poduzetničke zone. Bivši vojni kompleks Velebit V2 i Velebit V3, Delnice, je bivša vojna nekretnina, površine 28 ha, predviđena za namjensku proizvodnju.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od strateškog značaja su nekretnine Jurjeva luka, Lastovo, Perna na Orebiću te Krmača na otoku Korčula. Projekt Perna u Orebiću je zemljište površine 8 ha, ugostiteljsko-turističke namjene T1 – hotel, predviđeno za izgradnju hotela maksimalnog kapaciteta 900 kreveta. Krmača na otoku Korčula je zemljište ugostiteljsko-turističke namjene T2 – turističko naselje, maksimalnog kapaciteta 1500 ležajeva, površine 15 ha, nalazi se na istoimenom poluotoku na otoku Korčuli, pokraj mjesta Lumbarde, u naravi je zatvoreni kamenolom.
U Krapinsko-zagorskoj županiji riječ je o dva projekta Spomen dom Kumrovec i Bivša vojna nekretnina Rezervni položaj Kanjiža, Stubica. Spomen dom Kumrovec je kompleks koji se sastoji od više povezanih zgrada i okolnog zemljišta, nekada služio kao kongresni centar, površine 8 ha, namjene T1 – hotel, predviđen za rekonstrukciju i gradnju novog hotela, ili više njih. Bivša vojna nekretnina Rezervni položaj Kanjiža, Stubica, je bivša vojna nekretnina, površine 9 ha, predviđena za namjensku proizvodnju.
U Zagrebu su to zgrada Vjesnika i Kamp Jarun, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji Dječje selo Promajna te Hotel Krvavica u Baškoj Vodi. U Brodsko-posavskoj županiji je to Gospodarska proizvodno-poslovna zona Zapad u Slavonskom Brodu, a u Šibensko-kninskoj Poslovna zona Podi u Šibeniku te Otok Smokvica, Rogoznica. U Sisačko-moslavačkoj županiji je to zemljište nekadašnje Valjaonice cijevi Sisak, a u Virovitičko-podravskoj Poduzetnička mega zona Virovitica.
Zgrada Vjesnika u Zagrebu je kompleks koji se sastoji od nebodera sa 16 katova, press centra i dva manja objekta, površine objekata 44.675,80 m², površine čestice 33.245 m², namjene K1 – gospodarska, poslovna, predviđeno za smještaj državnih tijela; moguća izgradnja novih objekata. Kako je Republika Hrvatska vlasnik cca 6/10, predviđa se otkup ostatka. Kamp Jarun je zemljište površine 11 ha, na kojem se prema GUP-a Grada Zagreba, na 50 % površine može urediti kamp maksimalnog kapaciteta 1.000 posjetitelja, a na drugih 50% tematski park.
Dječje selo Promajna, Baška Voda u Splitsko-dalmatinskoj županiji je zemljište površine 6,8 ha, ugostiteljsko-turističke namjene T1 – hotel, predviđeno za izgradnju hotela visoke kategorije maksimalnog kapaciteta 800 kreveta. Hotel Krvavica, Baška Voda, devastirani je hotel s okolnim zemljištem, površine 3 ha, ugostiteljsko-turističke namjene T1– hotel, predviđeno za rekonstrukciju u hotel kapaciteta 350 kreveta.
U Šibensko-kninskoj županiji je Poslovna zona Podi, Šibenik, zemljište površine 199,9 ha, gospodarske namjene I – gospodarsko proizvodna, K – gospodarsko poslovna i SN – specijalna namjena, predviđeno za uređenje poduzetničke zone. SN – specijalna namjena je po UPU-u predviđena za izgradnju kaznionice i zatvora, međutim Ministarstvo pravosuđa je odustalo od gradnje kaznenopravne ustanove na području Šibenika. Otok Smokvica, Rogoznica, je otok površine 14,5 ha, sa smještajnim objektima, bez utvrđene namjene, predviđeno za turističku preobrazbu.
U Brodsko-posavskoj županiji je Gospodarska proizvodno-poslovna zona Zapad, Slavonski Brod, zemljište površine 89 ha, namjene I – I1, gospodarska namjena – industrijska ili I2, gospodarska namjena – industrijska i zanatska i dijelom u zoni K – poslovna namjena, K1 – pretežito uslužna i K2 – pretežito trgovačka, predviđeno za uređenje poduzetničke zone.
Odluku o osnivanju mega zone u Virovitici unutar Virovitičko-podravske županije, s ciljem privlačenja investicija i gospodarskog rasta regije, gradski vijećnici donijeli su prije nešto više od godinu dana, u studenom 2023. U prvoj fazi ona će pokrivati 360 hektara, dok je planirano širenje na ukupno 1200 hektara i kao takva bit će jedna od najvećih u Europi, izvijestili su iz Grada. Smještena zapadno od virovitičke obilaznice, uz naselje Korija, zona se nalazi na ključnom prometnom čvorištu koje spaja državne i buduće brze ceste D2, D5 i D12. Izgradnja brze ceste, koja je u realizaciji i koja će Viroviticu spojiti sa Zagrebom, dodatno će povećati atraktivnost zone. Grad Virovitica već sada ima dosta upita te je velik interes gospodarskih subjekata. Njena lokacija povoljna je za gradnju velikih objekata i predviđena je za smještaj investitora kojima je potrebna veća površina za izgradnju poslovnih objekata.
Za sada je na prostoru buduće poslovne zone rezervirana parcela za gradnju Sušionice povrća, projektu koji je pokrenula Virovitičko-podravska županija i koji sa sobom povlači i gradnju 900 metara duge ceste do zone. Ostatak komunalne infrastrukture gradit će se postepeno, sukladno zahtjevima ulagača. Virovitica i danas nudi niz olakšica ulagačima koji ulaze u poduzetničke zone grada, osobito onima koji se bave proizvodnjom, a isto tako će biti i s mega zonom. Grad prodaje zemljište po vrlo poticajnim uvjetima, odnosno potpuni poticaj ovisi o djelatnosti i broju zaposlenih te iznosi od 0,13 eura/m2. Također, investitori nisu dužni plaćati komunalnu naknadu sve dok ne počne proizvodnja.
Za potencijalne investitore vrlo je važna i činjenica da je zemljište u poduzetničkoj zoni isključivo gradsko i državno, a izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola u nadležnosti Grada Virovitice. Time je cijela procedura vezana uz administraciju znatno olakšana i brža. Investitorima u poduzetničkim zonama nudi se građevinsko zemljište opremljeno infrastrukturom te svakog investitora Grad prati od ideje do realizacije projekta. Na raspolaganju je i Razvojna agencija VTA koja za sve poduzetnike u virovitičkim poduzetničkim zonama piše i prijavljuje projekte na aktualne natječaje, a sve kako bi se investitorima što više pomoglo i olakšalo. Završetkom brze ceste Zagreb–Virovitica, očekuje se značajno povećanje interesa za ulaganja. Osim brže povezanosti sa središtem Hrvatske, cesta bi trebala privući visokoobrazovane stručnjake koji će doprinijeti razvoju regije. Poduzetnička mega zona pokazuje da Virovitica ima jasnu viziju gospodarskog razvoja – postati logistički, industrijski i tehnološki centar ovog dijela Europe.
Zemljište nekadašnje Valjaonice cijevi Sisak u Sisačko-moslavačkoj županiji je zemljište s devastiranim objektima za urede i skladišta, površine 2,5 ha, gospodarske I1 – proizvodne pretežito industrijske i ZI – javne zelene površine – perivoj industrije, predviđeno za gospodarsku preobrazbu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da su to nekretnine od čije se uporabe, korištenja i raspolaganja očekuje značajna financijska, gospodarska, razvojna i društvena korist. “Jedan od temeljnih kriterija zašto smo upravo u ovom prvom odlukom odabrali ove nekretnine svakako je bio njihov veliki potencijal za aktivaciju”, rekao je, dodavši da su za sve te nekretnine gotovo u cijelosti riješeni imovinsko pravni odnosi.
Odlukom se u prvom naletu, provom koraku, kako je istaknuo, utvrđuju 32 lokacije, a za raspolaganje svakom od njih bit će potrebna odluka Vlade. Uz potencijal za aktivaciju, kazao je Bačić, kod određivanja popisa vodili smo se i drugim kriterijima, poput regionalne distribucije pojedinih projekata a time su htjeli, objasnio je, obuhvatiti područje čitave Hrvatske.
Jedan od kriterija bio je i raznolikost korištenja tih lokacija u budućoj namjeni, a ti projekti predstavljati svojevrsnu urbanu regeneraciju tih jedinica lokalne samouprave, istaknuo je potpredsjednik Vlade. (L.K.)
