Najveći broj brakova na 1.000 stanovnika sklopljen je u 2022. godini u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najveći udjel vjerskih brakova imala je Ličko-senjska županija. Najmanje razvoda na 1.000 stanovnika imala je Šibensko-kninska županija, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Svjetski dan braka obilježava samo četiri dana prije Valentinova, 10. veljače, a oba dva razloga bili su povod da DZS analizira podatke o stanovništvu i kakve su bračne odluke donosili stanovnici Hrvatske.
Posljednja raspoloživa godina za koju su dostupni podaci je 2022. U 2022. ukupno su sklopljena 18 074 braka, a za 87,7% ženika i 87,8% nevjesta to je bio prvi brak. Kako se već godinama ističe, parovi se sve kasnije odlučuju na brak, što potvrđuju i podaci za 2022., kad je prosječna starost ženika pri sklapanju prvog braka bila 31,7, a nevjeste 29,3 godine.
Stopa sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika na razini RH bila je 4,7, najviša u Vukovarsko-srijemskoj (6,0), a najniža u Istarskoj županiji (3,4).
Nakon Vukovarsko-srijemske na 1.000 stanovnika je najveći broj sklopljenih brakova bio u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Na razini Hrvatske 50,6% sklopljenih brakova u 2022. bili su vjerski, a 49,4% građanski. Najveći udio vjerskih brakova bio je u Ličko-senjskoj (63,0%), a najmanji u Istarskoj županiji (38,1%).
Najveći broj sklopljenih vjerskih brakova imala je Ličko-senjska županija, 63 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s 58,3 posto, Požeško-slavonska 56,4 posto, Zadarska s 56,3 posto i Krapinsko-zagorska s 55,5 posto. Najmanji udjel vjerskih brakova imale su Istarska i Primorsko-goranska županija.
Nažalost, ne tako rijetko, bračna zajednica ima rok trajanja. U 2022. zabilježeno je 4 808 razvoda. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno ih je 266. Najmanje razvoda na 1 000 sklopljenih brakova imala je Šibensko-kninska (103,3), a najviše Karlovačka županija (455,8). (L.K.)
