Podaci sustava eVisitor pokazuju da je tijekom prosinca najviše noćenja i dolazaka turista ostvareno nakon Zagreba, na Kvarneru te u Istri, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. U cijeloj prošloj godini najposjećenije turističko mjesto bila je Istra, potom Splitsko-dalmatinska županija, Kvarner, Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija. U kontinentalnom dijelu zemlje u prosincu predvode Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Varaždinska i Međimurska po broju ostvarenih noćenja, dok se po broju dolazaka u top pet svrstala i Karlovačka županija. U cijeloj prošloj godini Karlovačka županija imala je najveći broj ostvarenih noćenja, a potom Krapinsko-zagorska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Varaždinska županija. Najveći rast dolazaka lani je imala Bjelovarsko-bilogorska, a noćenja Koprivničko-križevačka županija, koja je pak i predvodnik po broju dolazaka turista u prosincu.

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom prosinca 2023. zabilježena su 231.772 dolaska stranih turista, 16 posto više na godišnjoj razini te 162.328 dolazaka domaćih turista, što je 18 posto više nego u lanjskom prosincu. Broj noćenja stranih turista u prosincu je iznosio 621.197, 6 posto više nego lani, dok su domaći turisti ostvarili 316.387 noćenja, što je 16 posto više nego u lanjskom prosincu. Ukupan turistički promet (strani i domaći turisti) u prosincu je bio 394.100 dolazaka, 17 posto više i 937.584 noćenja, što je 10 posto više nego lanjskog prosinca.

Nakon Zagreba, po broju dolazaka i noćenja turista predvode Kvarner, Istra, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija i Zadarska županija. Gleda li se samo kontinentalni dio zemlje, vodeća je po broju dolazaka bila Krapinsko-zagorska županija, a slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska, Karlovačka i Varaždinska županija. U noćenjima na kontinentu predvodila je u prosincu također Krapinsko-zagorska županija, zatim Zagrebačka, Osječko-baranjska, Varaždinska i Međimurska županija.

U odnosu na prosinac 2022. godine, najveći rast dolazaka zabilježila je Koprivničko-križevačka županija, koju je posjetilo čak 39 posto više turista, rast od 27 posto imala je Istra, za 25 posto više turista bilo je u Varaždinskoj i Karlovačkoj županiji te 23 posto više u Šibensko-kninskoj. Za više od 36 posto noćenja imala je u prosincu Varaždinska županija, 31 posto Koprivničko-križevačka,  Zagrebačka 25 posto više, Karlovačka i Krapinsko-zagorska 22 posto više, Požeško-slavonska 18 posto više…

DOLASCI

NOĆENJA

Najviše ukupnih komercijalnih noćenja ostvareno je u hotelima (60%) i obiteljskom smještaju (25%), dok 4% noćenja otpada na kampove, 11% na ostale vrste smještaja.

Tijekom cijele prošle godine  broj dolazaka stranih turista iznosio je 17.789.895, 10 posto više nego godinu prije,  dok je broj dolazaka domaćih turista istovremeno iznosio 2.823.602, što je 7 posto više nego u 2022. godini.  U istom vremenskom razdoblju ostvareno je 94.689.026 noćenja stranih turista, 3 posto više nego godinu prije, kao i 13.063.619 noćenja domaćih turista, 4 posto više na godišnjoj razini. Sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka u razdoblju siječanj-prosinac iznosio je 20.613.497, 9 posto više na godišnjoj razini, a istovremeno je zabilježeno 107.752.645 sveukupnih noćenja, 3 posto više u odnosu na 2022. godinu.

Predvode, po broju noćenja i dolazaka, Istra, Splitsko-dalmatinska županija, Kvarner, Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija. Gleda li se samo kontinentalni dio zemlje, nakon Zagreba, najviše dolazaka imala je Karlovačka županija, pa Krapinsko- zagorska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Varaždinska županija. Po broju noćenja predvode također Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, a slijede Osječko-baranjska, Zagrebačka i Varaždinska županija. Iza njih odmah slijede Međimurska i Vukovarsko-srijemska županija.

Tijekom razdoblja siječanj-prosinac, većina noćenja zabilježena je u komercijalnim smještajnim objektima (87%), nekomercijalni smještajni objekti u ukupnim noćenjima sudjeluju s udjelom od 10%, dok je promet u nautičkom charteru na razini udjela od 3%. U komercijalnom segmentu, hotelski je smještaj ostvario je 26% prometa, dok je obiteljski smještaj ostvario 43%, a kamping segment 23% prometa.

Usporede li se ostvarena noćenja s prethodnom godinom, najveći porast ostvaren je u Koprivničko-križevačkoj županiji (+34 posto), Brodsko-posavskoj županiji (+22 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (+21 posto), Vukovarsko-srijemskoj (+20 posto) i Varaždinskoj županiji (+19 posto).

Kod dolazaka predvodi s rastom Bjelovarsko-bilogorska županija, a slijede Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Dubrovačko-neretvanska i Zagrebačka županija.

Izvor: HTZ

Najveći udjel prometa domaćih i stranih turista imala je lani Istra, a slijede Splitsko-dalmatinska, Kvarner, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. (L.K.)