Državni zavod za statistiku objavio je podatke o investicijama u prošloj godini, između ostaloga i po županijama, iz čega je vidljivo da je najveća vrijednost investicija, gleda li se sjedište investitora, bila nakon Zagreba, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Slijede Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija. Prema lokaciji investicijskih objekata predvodi nakon Zagreba, Primorsko-goranska županija, pa Istarska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka te Dubrovačko-neretvanska županija.

BRUTO INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU PREMA SJEDIŠTU INVESTITORA I LOKACIJI INVESTICIJSKIH OBJEKATA U 2019.

Kako objašnjavaju u DZS, ‘zbog primjene metode namjernog uzorka, promjena vezanih za izbor elemenata osnovnog skupa za uzorak i metodoloških uskladbi podaci nisu potpuno usporedivi s podacima iz prethodne godine. Podaci u odnosu na prethodnu godinu mogu služiti samo za praćenje trenda te za određene analitičke svrhe.’

Vrijednost istraživanjem obuhvaćenog dijela bruto investicija u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu u 2019. pokazuje nominalni pozitivan trend od 15,55%. Nominalni pozitivan trend bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu iznosi 15,19%.

Najveći udio u financiranju/stjecanju investicija u dugotrajnu imovinu imaju vlastita sredstva i zajednička ulaganja, 48,30%.

Prema djelatnosti investitora, najveći udio u bruto investicijama u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu imaju područja  Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, 14,80%, i  Prerađivačka industrija, 14,38%, dok se prema skupinama vrsta imovine najveći dio ovih investicija, 48,13%, odnosi na građevinske objekte, prostore i građevine. Od ukupnih investicija, 90,84% jesu investicije u novu dugotrajnu imovinu.

Prema djelatnosti namjene investicija, s najvećim udjelom u bruto investicijama u novu dugotrajnu imovinu sudjeluju Prerađivačka industrija, 13,65%, Građevinarstvo, 9,74% i Prijevoz i skladištenje, 9,66%. (DZS,L.K.)