Naše zaključne proračunske analize za 2021. godinu pokazale su da je Primorsko-goranska županija jedna od onih s najvećim brojem pobjeda. Tako je je 6 puta bila u top pet županija po udjelu proračunskih izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u sport), 3 puta treća (ulaganja u kulturu, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zajednice), jedanput četvrta (civilna zaštita) i jedanput peta (vatrogastvo).
U Županiji je niz projekata usmjerenih za kvalitetnije zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, sport…, a sve više mjera izdvaja se i za ravnomjerniji razvoj Županije, usmjerene prije svega na otoke i Gorski kotar. Plan je u sljedeće tri godine kroz Fond za Gorski kotar osigurati gotovo tri milijuna eura. Nastoji se zadovoljiti sve potrebe i interese gradova i općina te osigurati realizaciju kapitalnih projekata. Od posebnog je interesa sufinancirati objekte koji bi potaknuli demografsku obnovu, primjerice izgradnju dječjih vrtića. Kroz Fond je tijekom razdoblja od 2019. do 2022. godine sufinancirano ukupno 46 projekata u iznosu od 1,2 milijuna eura, a riječ je samo o jednom od pet natječaja dostupnih Goranima. Financijski se potiču i projekti razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara.
„PGŽ je formirala Fond za Gorski kotar i puno napravila s ulaganjima, od cestovne i gospodarske infrastrukture, do turističkih atrakcija poput Muzeja u Brodu na Kupi i Centra Velike zvijeri do Centra za poljoprivredu u Staroj Sušici, no zajednički ćemo napraviti još i više“, poručio je nedavno župan Zlatko Komadina.
Značajna su ulaganja i u dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije. Cilj je imati u svim školama jednosmjensku nastavu.
Županija pokriva trošak prijevoza vlakom za svoje studente. Po kriteriju deficitarnosti dodjeljuju se studentske stipendije – u ovoj školskoj godini za 37 stipendista koji će primati 132,72 eura mjesečno tijekom deset mjeseci.
Tijekom 2022 .godine objavljen je prvi Javni poziv za sufinanciranje demografske mjere – poticajno stanovanje u 2022. godini, a rezultirao je uređenjem pet stanova, i to u Čabru, Vrbovskom, Mrkoplju i Cresu, koje će JLS prema zadanim kriterijima dati u dugoročni najam. Do 6. studenoga ove godine može se javiti na Javni poziv za 2023. godinu, a vrijedan je oko 132 tisuće eura. Cilj demografske mjere poticajnog stanovanja jest stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stambenih jedinica u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u dugoročni, društveno dostupan najam. Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje od strane PGŽ su troškovi adaptacije/sanacije stambene jedinice koji podrazumijevaju obavljanje građevinsko-obrtničkih radova do razine unutarnje uređenosti ‘ključ u ruke“.
Do 13. studenoga je pak otvoren Javni poziv za sufinanciranje stambenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja, mahom žena s djecom, kako bi im se olakšala integraciju u zajednici po prestanku usluge smještaja u sigurnoj kući/skloništu. PGŽ je jedini u RH koji provodi ovu mjeru. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva. Za provedbu je osigurano 15 tisuća eura, a sufinancirat će se do polovice iznosa najma stana.
PGŽ je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Svrha E-Qualin standarda je da korisnici usluga žive u malim kućanskim zajednicama koje se ne razlikuju previše od načina života i standarda na koji su navikli. Inače, svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač uključeni su u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.
Za edukaciju stručnog kadra iz sustava kvalitete E- Qalin Primorsko-goranska županija u 2023. godini osigurala je gotovo 17 tisuća eura. Do sada je E-Qalina edukaciju prošlo skoro 100 stručnih radnika, većinom za procesne vođe i vođe kvalitete i razvoja, što je doprinijelo većoj kvaliteti usluga i otpornosti sustava na krizne situacije.
Primorsko-goranska županija osnivač je četiri doma za starije osobe – Doma za starije osobe „Kantrida“ Rijeka, „Volosko“ Opatija, „Marko A, Stuparić“ Veli Lošinj i „Mali Kartec“ Krk, a u prethodnom razdoblju uspjela je osigurati i dostupnost institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga za starije osobe na svim kvarnerskim otocima. Tako Dom za starije osobe „Marko A. Stuparić“ osim matične kuće na Velom Lošinju ima dislociranu jedinicu na Cresu, dok Dom za starije osobe „Mali Kartec“ upravlja sa dislociranom jedinicom na otoku Rabu. U domovima za starije osobe na smještaju se nalazi oko 800 stanara. Kako bi se na brdsko-planinskom području proširio smještajni kapacitet za starije osobe Županija je odlučila pokrenuti projekt izgradnje Doma za starije osobe „Prsten“ koji je planiran na području Općine Klana te projekt pokretanja dislocirane jedinice Doma za starije osobe „Kantrida“ koja će se nalaziti u Delnicama.
Početkom godine raspisan je javni poziv za sufinanciranje programa pomoći u kući u jedinicama lokalne samouprave s područja Županije u 2023. godini. Usluga pomoći u kući uglavnom se odnosi na dostavu lijekova, manje kućanske poslove i održavanje osobne higijene, većinom na brdsko-planinskom i otočnom području. Tako na području Gorskog kotara uslugu prima preko 450 osoba, uglavnom samačkih kućanstava. Program se provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje, uz sufinanciranje Primorsko-goransku županije, osiguravaju polovicu iznosa usluge gerontodomaćice. Ukupno je raspoređeno 39.300,00 eura i to po 8.000,00 eura Gradovima Delnice i Vrbovsko, po 2.300,00 eura Općinama Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice, po 3.000,00 eura Gradu Novi Vinodolski i Općini Matulji te 2.600,00 eura Općini Fužine. Mjera obuhvaća između 450 i 490 korisnika na području Gorskog kotara te brdsko-planinskom i otočnom dijelu županije koji ne ostvaruju ovu socijalnu uslugu putem cenzusa. Također, osigurano je i 5.500,00 eura proračunskih sredstava za provedbu programa izvaninstitucijske skrbi na području Grada Bakra kojom se osigurava skrb i ostanak djeteta u obitelji u kojoj su oba roditelja slijepa. Mjeru zajednički sufinanciraju resorno ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.
Županija je prepoznala ulogu sporta kao čimbenika svekolikog društvenog razvoja te kontinuirano ulaže znatna sredstva u razvoj sporta i sportske infrastrukture, po čemu je u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj (osim Grada Zagreba) i dalje na vodećem mjestu po visini uloženih sredstava.
Neke od aktivnosti Županije vezane za sport je provođenje programa javnih potreba u sportu, realizacijom iznimno značajnog i zahtjevnog projekta Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku koji se kontinuirano provodi već desetak godina, održavanjem sportskih objekata Centra za bazične sportske pripreme u Delnicama (multifunkcionalna dvorana/klizalište, košarkaško, nogometna i tenis igrališta, bazen, kuglana) kao i pružanjem podrške jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji pojedinačnih projekata izgradnje ili uređenja objekata sportske infrastrukture.
Programom javnih potreba u sportu u razdoblju od 2017.- 2023. godine kroz aktivnost Zajednice sportova Primorsko–goranske županije u više programskih područje sporta uloženo je oko 5 milijuna eura što na godišnjoj razini prosječno iznosi oko 700.000 eura. Sredstva se iz godine u godinu povećavaju tako da je za 2023. godinu osigurano 863,15 tisuća eura.
Projekt razvoja Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku, koji se u ovom trenutku prvenstveno odnosi na projekt izradnje nove žičare Radeševo i sustava za zasnježenje ali i prateće sportske infrastrukture, u završnoj je fazi realizacije. U navedeni projekt kroz djelovanje trgovačkog društva Goranski sportski centar d.o.o. Delnice u većinskom vlasništvu Županije u posljednjih je desetak godina uloženo je više od 13,5 milijuna eura.
Primorsko-goranska županije za ustanove u kulturi u 2023. godini osigurala je 2,2 milijuna eura i to 1,48 milijuna eura za PPMHP, 680 tisuća eura za Prirodoslovni muzej Rijeka i 146 tisuća eura za Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov.
Zasigurno najznačajniji kulturno-turistički projekt je Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, koja je lani u našem izboru za najbolji EU projekt odnijela najviše glasova publike. Kroz projekt je obuhvaćeno 17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje). (L.K.)
