Novi podaci iz Popisa stanovništva 2021. godine pokazuju da je od ukupno 3,3 milijuna stanovnika starih 15 godina i više u Republici Hrvatskoj njih 1,7 milijuna, odnosno 51,7%, aktivnih, a njih 1,6 milijuna ili 48,3% neaktivnih. Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu iznosi 94,8%, a nezaposlenih 5,2%.
Analiziraju se tablice, vidi se da su u top pet po udjelu zaposlenih u aktivnom stanovništvu Varaždinska i Istarska županija, s udjelom od 96,8 posto, a slijede Krapinsko-zagorska s udjelom od 96,7 posto, Zagrebačka s udjelom od 96,3 posto, Međimurska s udjelom od 96,2 posto i Primorsko-goranska županija s udjelom od 96 posto.
Prema spolnoj strukturi, udio žena u aktivnom stanovništvu nešto je manji od udjela muškaraca i iznosi 48%, dok je njihov udio u zaposlenom stanovništvu 47,9%. Broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj osoba starih 15 i više godina za Republiku Hrvatsku iznosi 48,9%. U ukupnom broju neaktivnih osoba starih 15 i više godina njih je milijun (63,5%) umirovljenika, među kojima je 55,5% žena, a 44,5% muškaraca, dok je učenika i studenata 202,7 tisuća (12,7%). U odnosu na podatke Popisa 2011., prema kojem je broj stanovnika starih 15 i više godina bio veći nego 2021. za nešto više od 313 tisuća (8,6%), broj ekonomski aktivnih osoba u 2021. smanjio se za 4,5%, a broj ekonomski neaktivnih osoba za 12,7%.
Nakon Zagreba, najveći udio zaposlenih osoba u odnosu na ukupan broj osoba starih 15 i više godina ima Istarska županija, s 53,3%, te Varaždinska i Zagrebačka županija, s njih 52,1% svaka, dok su županije s najmanjim udjelom zaposlenih u odnosu na ukupan broj osoba starih 15 i više godina Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska, s po 41,3% svaka, te Virovitičko-podravska županija, s 41,9%.
Obrađeni su i podaci o migracijama, koji, pogledaju li se tablice, pokazuju da je najviše doseljenog stanovništva iz inozemstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji. Pretežito je riječ o vanjskim migracijama iz BiH, no primjerice, u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Zadarskoj više ih je koji su došli iz Njemačke.
Kako su raniji podaci pokazali, najviše stranih državljana ima Istarska županija, s preko 2 posto, Dubrovačko-neretvanska 1,41 posto, Primorsko-goranska 1,19 posto, Zadarska 0,92 posto i Šibensko-kninska 0,82 posto. (L.K.)
