Predsjednik Vlade Plenković danas je predsjedao 19. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini na kojoj je poručio da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem pet slavonskih županija stavljeno u fokus istaknuvši da je od 2016. do 2025. za njih ukupno ugovoreno čak 4,5 milijardi eura vrijednih projekata.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je predsjedao 19. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini, na kojoj su predstavljena ključna ulaganja za održivi razvoj Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu, vodno gospodarstvo i gospodarenje komunalnim otpadom te ulaganja iz područja socijalne politike.
Uoči sjednice Savjeta uručeno je 104 ugovora vrijednih gotovo 98,77 milijuna eura. Ugovori se odnose na projekte vodno-komunalnog gospodarstva, cestovne infrastrukture, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, socijalne inkluzije, turizma, kulture, stambenog zbrinjavanja, energetske obnove zgrada te sport.
“Posebno smo ponosni na potpisivanje 20 ugovora s resornim ministarstvima za područje naše županije u vrijednosti većoj od 21 milijun eura, a odnose se na javnu uslugu linijskog prijevoza, programe podrške gospodarskoj revitalizaciji SBS i za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva. Svjesni smo da posla još ima, no ova sjednica prilika je da zajednički postavimo nove ciljeve, razmijenimo iskustva i dodatno usmjerimo sredstva iz fondova EU i državnog proračuna prema projektima koji će zadržati ljude ovdje, otvoriti nova radna mjesta i stvoriti uvjete za kvalitetan život – na selu i u gradu” – rekao je virovitičko-podravski župan Igor Andrović i zahvalio Vladi i članovima Savjeta na dosadašnjoj podršci.
Premijer Plenković je u uvodnom govoru istaknuo kako nakon lokalnih, Hrvatska ima tri godine ispred sebe bez izbora i priliku da se svi zajednički posvete radu na poboljšanju kvalitete sugrađana u svim krajevima Hrvatske.
Naša politika prema regionalnom razvoju je polučila velike rezultate, nastavio je premijer, objasnivši da je analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala da je na lokalnim izborima došlo do promjene vlasti u samo 17 posto jedinica, a 83 posto je potvrdilo političku opciju u koju je ranije imala povjerenje.
Istaknuo je da to govori o radu i trudu ljudi i stranaka kojima je iskazano povjerenje, ali je i važna poruka da je Vladina politika regionalnog razvoja, realizacije projekata, fiskalne i funkcionalne decentralizacije i strukturiranog dijaloga dovela do pozicije svakog od onih koji su upravljali nekom razinom lokalne ili regionalne vlasti da dobiju to povjerenje i dalje.
Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je da je njime pet slavonskih županija stavljeno u fokus na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.
Od toga Osječko-baranjska županija prednjači sa 1,7 milijardi eura, Vukovarsko-srijemska s gotovo milijardu eura, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s malo više od pola milijarde, a Požeško-slavonska županija s oko 415 milijuna eura. Tu je još i niz zajedničkih projekta vrijednih 336 milijuna eura.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak naglasila je kako su rezultati ulaganja u pet slavonskih županija itekako vidljivi u razdoblju od 2016. godine do danas. – To je posebno vidljivo na području Osječko-baranjske županije u kojoj su ugovoreni projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a ugovoreni su iz različitih europskih strukturnih i investicijskih fondova te iz sredstava programa ruralnog razvoja i Ministarstva poljoprivrede. Lijepo je vidjeti da se ovi programi nastavljaju, ali i da se nalaze modeli financiranja strateških projekata. Naš najveći strateški projekt zasigurno je izgradnja KBC-a Osijek, vrijedna oko 800 milijuna eura, kao i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, procijenjene vrijednosti 111 milijuna eura. Dodatno, tu je projekt revitalizacije vodnih ekosustava Parka prirode Kopački rit, jednog od najvažnijih prirodnih bio staništa ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Svjesni smo utjecaja klimatskih promjena na prirodna staništa i ovo je zaista važan projekt kako bi se očuvalo bogatstvo flore i faune u Kopačkom ritu. Također, u pripremi javljanja na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije je i projekt revitalizacije Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj, vrijedan 2 milijuna eura kojim će se dodatno osigurati vraćanje staništa ptica koje su otišle radi nedostatka vode. Uz to, moram se osvrnuti na ulaganja u poljoprivredu, koja je jedna od naših najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Imamo 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i svjesni smo važnosti poljoprivredne proizvodnje u našoj županiji, a cilj nam je u suradnji s Vladom RH i Ministarstvom poljoprivrede osigurati veće preradbene kapacitete za žitarice. Mi smo najveći proizvođači žitarica, imat ćemo više od 300.000 tona prinosa pšenice ove godine i više od 100.000 tona ječma koje želimo prerađivati u brašno i pekarske proizvode. Razgovarala sam s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore koji su također zainteresirani za poticanje proizvođača na podizanje kvalitete proizvodnje pšenice, posebno durum pšenice, ali i obične kako bi postigli ono što je potrebno da bi ona mogla ići u preradu – zaključila je županica.
Župan Igor Andrović istaknuo je kako je Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem inicijativa koja je donijela konkretne pomake i novu perspektivu razvoju istoka Hrvatske.
“Slavonija je uvijek bila oslonac Hrvatske – gospodarski, demografski i kulturno. Unatoč brojnim izazovima, inicijativa “Slavonija, Baranja i Srijem” ima posebnu težinu – jer pokazuje da država nije zaboravila svoj istok, nego je spremna ulagati, razvijati i stvarati temelje za budućnost. U našoj županiji zahvaljujući toj inicijativi, ali i snažnoj suradnji s Vladom, realizirani su brojni projekti. Nove škole i vrtići, sustavi navodnjavanja, obnova zdravstvenih objekata, ulaganja u poduzetničku infrastrukturu i prometnu povezanost, kao i ulaganja u obrazovanje i centre kompetentnosti – jer znamo da bez znanja nema održivog razvoja” – uvodno je rekao virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Premijer je podsjetio da je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije koju je Sabor usvojio prije nekoliko godina na prijedlog Vlade i dodao da je relevantan i iz aspekta glavnih vladinih prioriteta, poput demografske revitalizacije, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ulaganja u obrazovanje i produktivnost, inovativnost i u konačnici konkurentnost Hrvatske.
Što se tiče gospodarske situacije, premijer je istaknuo da se danas vidi politika hvatanja koraka s razvijenijim zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije nas. Godine 2016. Hrvatska je po prosječnoj razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita bila na 61 posto, 2024. na 77 posto, a na kraju 2025. bit će na 78 posto, s obzirom na rast BDP-a i druge trendove, kazao je.
U prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira nacionalni i regionalni programi
Osvrnuo se i na prijedlog Europske komisije Višegodišnjeg financijskog okvira te najavio da će Vlada detaljno proučiti plan, konzultirati sve relevantne dionike u Hrvatskoj i nastojati u procesu pregovora idućih godinu, godinu i pol dana vidjeti kakve su sve šanse pred Hrvatskom.
Prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira vrijedan 2 bilijuna eura je ambiciozan, nastavio je Plenković dodavši da je donio novu strukturu europskog proračuna, s četiri temeljne glave koje se odnose na nacionalne i regionalne programe, na konkurentnost, na globalnu Europu i administrativne troškove.
Naglasivši da je to tek prijedlog, rekao je da ipak ima nekoliko elemenata koje treba pozdraviti, a to su fleksibilnost, jednostavnost i učinkovitost proračuna, a velika inovacija su nacionalni i regionalni programi. (vlada.gov.hr, Osječko-baranjska županija, vpž.hr)
