U Osječko-baranjskoj županiji najveći je broj zaposlenih u poljoprivredi, ali u odnosu na ukupan broj zaposlenih najviše je u poljoprivredi zaposlenika u Virovitičko-podravskoj županiji. U turizmu je najviše zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, Zagrebačka i Varaždinska predvode po broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali po udjelu zaposlenih u industriji u odnosu na ukupan broj zaposlenih predvodi Međimurska županija. U IKT sektoru nakon također Zagrebačke, po broju zaposlenih slijedi Splitsko-dalmatinska županija. Pokazuje to objavljena tablica DZS-a o broju zaposlenih u pojedinim djelatnostima po županijama na kraju prosinca prošle godine, a mi smo izuzeli iz analize Grad Zagreb.
U prerađivačkoj industriji najviše je zaposlenih u Zagrebačkoj županiji (24.885), slijedi Varaždinska županija (23.121), Splitsko-dalmatinska (16.057), Međimurska (15.794) i Osječko-baranjska županija (15.304). Ipak, najveći udjel zaposlenih u prerađivačkoj industriji u odnosu na ukupan broj zaposlenih ima Međimurska županija, gdje je na kraju prosinca od 43,5 tisuće svih zaposlenih u industriji bilo njih gotovo 16 tisuća, odnosno 2,7 radnika u odnosu na ukupan broj. Po udjelu zaposlenih industrijalaca u odnosu na ukupan broj zaposlenih slijedi Varaždinska županija, gdje je svaki treći radnik zaposlen u prerađivačkoj industriji, svakih 3,6 radnika u Koprivničko-križevačkoj, 3,7 u Krapinsko-zagorskoj i Brodsko-posavskoj te svakih 4,5 radnika u Karlovačkoj županiji.
U čak 12 županija prerađivačka industrija ima najveći broj zaposlenih uključujući i one koje se percipiraju kao poljoprivredne županije.
Primjerice, iako Osječko-baranjska županija predvodi po broju zaposlenih u poljoprivredi s brojem od 8.700, ipak je u toj županiji prerađivačka industrija razvijenija i ima gotovo dvostruko više zaposlenih. Nakon Osječko-baranjske po broju zaposlenih u poljoprivredi slijedi Vukovarsko-srijemska (5.350), Bjelovarsko-bilogorska (3.856) , Virovitičko-podravska županija (5.350) te Koprivničko-križevačka županija (3.317) zaposlenih. No, u odnosu na ukupan broj zaposlenih najviše ih je u poljoprivredi zaposleno u Virovitičko- podravskoj županiji, tj. svaki sedmi radnik radi u poljoprivredi, u Vukovarsko-srijemskoj svaki deveti, Bjelovarsko-bilogorskoj svaki deseti, Osječko-baranjskoj svaki 12-ti…
Najveći broj zaposlenih u IKT sektoru je u Zagrebačkoj županiji (5.772), Splitsko-dalmatinskoj županiji (5.035), Osječko-baranjskoj (3.480), Primorsko-goranskoj (3.232) i Istarskoj (2.118). U turizmu je po broju zaposlenih najjača Splitsko-dalmatinska županija (16.449), Istarskoj (15.081), Primorsko-goranskoj (10.823), Dubrovačko-neretvanskoj (8.971) i Zadarskoj (5.912).
Najviše zaposlenih je u spomenutoj prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, a slijedi trgovina s 230 tisuća zaposlenih, više od 100 tisuća zaposlenih je pak u javnoj upravi, građevinskom sektoru, obrazovanju, turizmu, zdravstvu… Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika.
Kako smo ranije pisali, najveći broj trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja na kraju prošle godine imale su Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.
Pet najjačih županija po broju pravnih osoba u prerađivačkoj industriji, jesu Zagrebačka županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska i Varaždinska županija, dok je odmah uz i mala Međimurska županija. U građevinskom sektoru najviše je pravnih osoba u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a u poljoprivredi u Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. U IKT sektoru najviše je pravnih osoba u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji.
Najmanju stopu registrirane nezaposlenosti na kraju prošle godine imala je Varaždinska županija, svega 3 posto. (L. Kiseljak)
