Na posljednjoj sjednici Vlade donesena je Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Trenutačno je u najrazvijenijoj skupini pet županija, isto kao i 2018. godine, dok ih je u 2013. bilo svega tri. Pet županija je u najnižoj skupini, isto kao i 2018., a u 2013 bilo ih je čak 12. Za po dva mjesta u 11 godina skočile su Međimurska i Krapinsko-zagorska županija, iz I. u III. skupinu.
Što se tiče županija, najbolje stoje one u IV. skupini, a to su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija. U III. skupini su one koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave i u toj skupini su Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija, Primorsko-goranska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Varaždinska županija. U II. skupini su one koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, a to su Bjelovarsko-bilogorska županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Ličko-senjska županija, Osječko-baranjska županija i Šibensko-kninska županija. I u I. skupini su županije koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, a to su Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, Sisačko-moslavačka županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija.
I u 2018. godini je u skupini razvijenih bilo pet županija, samo je tada u vrhu bila Primorsko-goranska, a sada je Zadarska županija. No, 2013. godine bile su svega tri županije u skupini najrazvijenijih – Istarska, Primorsko-goranska i Grad Zagreb. U 2013. i u III. i II. skupini su bile svega tri županije, a sve ostale u najnižoj I. skupini. Pet godina kasnije, četiri ih je bilo u III. skupini te po šest u II. i I. skupini.
Najveći napredak u odnosu na 2013. godinu imale su Međimurska i Krapinsko-zagorska županija koje su se popele za dva mjesta, iz I. skupine do III., no u međuvremenu je već Međimurska bila u trećoj skupini 2018., a Krapinsko-zagorska u drugoj. Karlovačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka su u odnosu na 2013., 10 godina poslije, došle iz I. skupine u II., iako su u toj skupini već 2018. završile Karlovačka, OBŽ i KKŽ. Nadalje, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska, iz II. gdje su bile 2013. u III. skupinu, prema posljednjoj odluci, ali također veći onoj iz 2018. Pomak za jednu skupinu u 11 godina imale su i Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Zagrebačka županija, koje su iz III. skupine došle do najviše, IV. skupine, iako su se u skupini najrazvijenijih Zagrebačka i DNŽ smjestile još 2018.
U odnosu na 2018. godinu Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija su prešle iz najniže I. skupine u II. skupinu, Krapinsko-zagorska iz II. u III. te Zadarska iz III. u najvišu IV. skupinu.
Istarska županija i Grad Zagreb jedine su dvije koje su i 2013., 2018. i 2024. bile u najvišoj skupini razvijenosti.
Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti te indeksu starenja. (L.K.)
