Ukupni depoziti građana u bankama porasli su u kolovozu za 22,3 milijarde kuna u odnosu na početak godine i iznosili su 263,4 milijarde kuna, čemu je dijelom razlog prelijevanje gotovine u optjecaju u banke zbog pristupanja europodručju. Najviše depozita je u Zagrebu i primorskim županijama, a po stanovniku najveći je u Istarskoj županiji.
Depoziti u bankama su najzastupljeniji te su na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila 601 milijardu kuna. Razlog tome je prelijevanje sredstava u banke zbog uvođenja eura. Ujedno su se smanjila sredstva u optjecaju, za 5 milijardi kuna te su iznosila 33,3 milijarde kuna.
Drugi najzastupljeniji oblik odnosi se na udjele u mirovinskim fondovima.
Što se tiče nefinancijske štednje, glavninu takve imovine hrvatski građani tradicionalno drže u obliku nekretnina. (L.K.)


