Ekonomski institut iz Zagreba u najnovijoj Regio analizi obradio je gospodarsku i demografsku sliku Sisačko-moslavačke županije, a ugostili su u intervjuu i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića koji je govorio o trenutačnoj situaciju u Županiji nakon potresa i mjerama Vlade koje se poduzimaju za obnovu i razvoj na tom području.
‘Na potresom pogođenom području dosad je za smještaj građana postavljeno više od 1500 kontejnera, koji su spojeni na električnu energiju, te je postavljeno 50 novih trafostanica. Nakon potresa bilo je 888 prioritetnih zahtjeva za privremenim smještajem, a dosad je dopremljeno više od 600 tona hrane te je osiguran topli obrok za stanovnike 305 naselja. U potresu i naknadnim podrhtavanjima oštećeno je više od 45.000 objekata. Za pregled oštećenih objekata angažirano je više od 700 volontera stručnjaka (inženjera građevine, statičara, inženjera arhitekture). Odmah nakon potresa Vlada je iz državnog proračuna osigurala 120 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju i sredstva su odmah proslijeđena jedinicama lokalne i područne samouprave, a svi kapaciteti Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, svi državni stanovi i kuće raspoloživi na tom području, oko 220 jedinica, stavljeni su na raspolaganje građanima koji su ostali bez svojih domova.’ – rekao je potpredsjednik Vlade Boris Milošević u intervjuu za Regio novosti Ekonomskog instituta.
Kao ključne mjere za pomoć pogođenim područjima istaknuo je izmjene Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona temeljem kojeg su svi obveznici poreza na dodanu vrijednost za donacije isporučene na područja pogođena katastrofalnim potresom oslobođeni plaćanja poreza na dodanu vrijednost, čime je omogućeno da cjelokupan iznos doniranih sredstva bude utrošen za pomoć najpotrebitijima. Osigurana je jednokratna pomoć za sve stanovnike koji su pogođeni potresom; 2.500 kuna za samce te 3.500 kuna za obitelji. Izmijenjen je i dopunjen Zakon o obnovi, koji se proširuje na područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i dijelove Zagrebačke županije, čime je stvoren normativni okvir za obnovu, a daljnji cilj je i pojednostavljenje procedure i smanjenje dijela dokumentacije vezane za proceduru obnove koja slijedi. Poslodavci s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom – Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije – bez obzira na djelatnost i pad prometa, u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodni procesi bitno smanjeni ili onemogućeni, imaju pravo na potporu. Riječ je o potpori u iznosu od 4.000 kuna po radniku koji radi u punom radnom
vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je osiguralo sredstva za nabavu tableta, prijenosnih računala i udžbenika za učenike i nastavnike Sisačko-moslavačke županije u ukupnom iznosu od 958.400 kuna, kako bi se osigurala provedba nastave. Putem Ministarstva poljoprivrede kontaktirano je više od 3.600 poljoprivrednih gospodarstava.
Uspostavljen je sustav prikupljanja donirane hrane za životinje te je zaprimljeno više od 614 tona hrane (koncentrirane hrane, sjenaže i sijena). Također, Vlada je donijela Odluku kojom je dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za poduzimanje izvanredne mjere pomoći za ublažavanje šteta od potresa koja uključuje nabavu 621.500 kilograma stočne hrane u vrijednosti 1,5 milijuna kuna, temeljem čega će se osigurati hranidba 1.800 goveda, 3.500 svinja, 500 ovaca i koza, 10.000 peradi i 1000 konja u najmanje 30 dana. Uspostavljen je sustav posredovanja za otkup domaćih proizvoda poljoprivrednika u potrebi. U prvim tjednima 2021. godine isplaćena su, uz najavljenih 35 milijuna kuna izravnih plaćanja, i dodatna sredstva koja se odnose na područja s prirodnim ograničenjima i na mjere koje obuhvaćaju plaćanja za tradicijske i izvorne pasmine, čime je ukupno isplaćeno 94 milijuna kuna poljoprivrednicima na potresom pogođenim područjima i Gradu Vrgorcu. U novom natječaju iz Programa ruralnog razvoja sredstvima će se obnavljati stradali poljoprivredni objekti, stada i proizvodni kapaciteti – i to pojednostavljenom i ubrzanom procedurom. Dostupna je i aplikacija za prijavu šteta na poljoprivrednim gospodarstvima.
Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo je Hrvatskoj javnobilježničkoj komori da javni bilježnici odgode donošenje rješenja o ovrsi, kao i otpremu već donesenih rješenja o ovrsi u predmetima u kojima su ovršenici osobe sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u područjima zahvaćenima potresom, čime će biti stopirano više od 20.000 ovršnih predmeta. Bitno je naglasiti da je organizirana i besplatna pravna pomoć na potresom pogođenim područjima, kako bi svi građani mogli ostvariti svoja prava te dobiti pravne savjete i upute.
‘Sama obnova neće biti dovoljna. Mi moramo nanovo izgraditi Baniju. Moramo imati na umu da je i prije početka koronakrize i potresa stopa nezaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji bila dvaput veća od one u ostatku Hrvatske te da je ovo područje bilo nažalost ekonomski i društveno devastirano. Vlada je u svom programu prepoznala da će posebnu pozornost posvetiti Baniji, kao i nekim drugim dijelovima Hrvatske, a sad tu obvezu moramo podići na još višu razinu.’ – rekao je Milošević i dodao da je Vlada pokrenula inicijativu da se ubrzaju sve radnje i osiguraju financijska sredstva te raspiše natječaj za dovršetak autoceste od Lekenika do Siska, smatrajući da je to projekt koji sada mora postati prioritetan jer je bolje povezivanje Sisačko-moslavačke županije presudno za dugoročnu revitalizaciju i gospodarsku aktivnost na tome području. Više od 380 milijuna kuna osigurano je za završetak ovog projekta.
Važan element revitalizacije Banije svakako će biti i korištenje dostupnih sredstva iz fondova Europske unije. Procjena štete bit će gotova do 22. ožujka, a očekujemo da bi sredstva iz Fonda solidarnosti trebala stići sredinom ljeta, rekao je. Uz ovu interventnu pomoć Europske unije, veliku ulogu u revitalizaciji potresom pogođenih područja imat će i nova financijska perspektiva za korištenje fonda Europske unije za razdoblje 2021. – 2027.
Što se tiče obrazovanja, od 56 školskih objekata, 9 objekata je neuporabljivo zbog nastalih oštećenja, 12 objekata je privremeno neuporabljivo, 11 je uporabljivo s preporukom, a 24 je uporabljivo. Glavne aktivnosti Ministarstva usmjerene su na organizaciju nastave za učenike i studente uz poštivanje važećih epidemioloških mjera koje utječu na održavanje nastave na području cijele RH. Ministarstvo će osigurati potrebna materijalna sredstva za izgradnju i obnovu objekata te provesti žurne aktivnosti za pravovremenu pripremu projektne dokumentacije jer ćemo sredstva za obnovu škola povlačiti prvenstveno iz Fonda solidarnosti EU-a, ali i iz najavljenih donacija prijateljskih država.
U tijeku je priprema novog zahtjeva za potporu iz Fonda solidarnosti, a kojem je jedna od glavnih zadaća upravo obnova infrastrukture, odnosno bolnica, škola, cesta i vodoopskrbe na području Sisačko-moslavačke županije. No, važno je istaknuti da je Vlada Republike Hrvatske, u razgovorima s Europskom komisijom, već sada osigurala dodatnih 111 milijuna eura iz postojećih operativnih programa koji su Hrvatskoj na raspolaganju do 2020. godine. Ova sredstva stoje na raspolaganju upravo za slučajeve poput elementarnih prirodnih nepogoda, a bit će usmjerena na izgradnju stambenog fonda za stanovanje.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, namjerava se programiranje obnove zgrada oštećenih potresima, što uključuje i programe energetske obnove. Nacionalni plan će se morati proširiti i na područja Sisačko-moslavačke županije, za što je već dobiveno zeleno svjetlo Europske komisije.
Uz sve mjere, stiže i humanitarna pomoć na područje Županije. A sve mjere morat će pomoći da ne dođe do većeg odljeva stanovništva i da gospodarstvo napreduje.
Kako stoji u analizi Instituta, bruto domaći proizvod Sisačko-moslavačke županije u 2018. godini iznosio je 9.856,9 milijuna kuna, što je svega 2,6 posto BDP-a Republike Hrvatske. Za usporedbu, 2000. godine Sisačko-moslavačka županija je u ukupnom BDP-u RH sudjelovala sa 3,9 posto. Promotri li se kretanje BDP-a po stanovniku za Hrvatsku i Sisačko-moslavačku županiju od 2000. do 2018. godine, uočava se povećanje zaostajanja ove županije u odnosu na nacionalni prosjek. Dok je 2000. godine BDP po stanovniku Sisačko-moslavačke županije iznosio 37.286 kuna i bio 10,5 posto manji od državnog prosjeka, 2012. godine je dosegnuo najveću vrijednost od 63.634 kune što je bilo 17,9 posto ispod državnog prosjeka, da bi se do 2018. godine smanjio na 59.241 kunu, odnosno za državnim prosjekom zaostajao za čak 35,9 posto.
Što se tiče brzine konvergencije prema gospodarstvu Europske unije, razlika u razvijenosti Sisačko-moslavačke županije i prosjeka razvijenosti zemalja koje pripadaju skupini EU-28 se tijekom razdoblja od 2000. do 2018. povećala. Tako je 2000. godine BDP po stanovniku Sisačko-moslavačke županije bio na razini 43,6 posto da bi 2012. godine došao na razinu 49,2 posto prosjeka Europske unije (u terminima kupovne moći). U narednom se razdoblju jaz između BDP-a po stanovniku Sisačko-moslavačke županije i prosjeka EU-28 povećao, tako da je 2018. godine iznosio 42,9 posto europskog prosjeka.
Gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije ostvarilo je 2018. godine bruto dodanu vrijednost u visini od 8,099 milijardi kuna. Promotri li se kretanje ukupne bruto dodane vrijednosti županijskog gospodarstva tijekom razdoblja od 2000. do 2018. godine, vidljivo je kako je nakon pozitivnog trenda zabilježenog od 2000. do 2011. godine (uz oscilacije 2007. i 2010. godine), od 2012. do 2014. godine uslijedilo razdoblje kontinuiranog pada bruto dodane vrijednosti, da bi u naredne četiri godine bruto dodana vrijednost zabilježila oscilatorna kretanja. Usporedi li se struktura gospodarstva Sisačko-moslavačke županije iz 2018. godine sa strukturom iz 2011. godine, uočavaju se značajne promjene. Tako se u usporedbi s 2011. godinom udio prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti smanjio s 34,5 posto na 25,5 posto i to kao posljedica snažnijeg pada bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije od pada bruto dodane vrijednosti na razini županijskog gospodarstva. S druge strane, porast udjela u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti županijskog gospodarstva bilježe uslužne djelatnosti (s 10,5 posto na 14,8 posto) i djelatnosti javne uprave, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi (sa 16,6 na 20,2 posto), što je rezultat povećanja bruto dodane vrijednosti tih djelatnosti popraćenog padom bruto dodane vrijednosti na razini cjelokupnog gospodarstva.
Prema podacima FINA-e na području Sisačko-moslavačke županije u 2019. godini bilo je aktivno 2.308 poduzetnika, što je činilo svega 1,7 posto poduzetničke populacije Republike Hrvatske (136.260 poduzetnika). U usporedbi s prethodnom godinom, u 2019. godini bilo je 146 poduzetnika više, što predstavlja porast od 6,7 posto. Promotri li se kretanje vrijednosti pokazatelja poduzetničke aktivnosti na području ove županije od 2015. do 2019. godine, uočava se povećanje broja poduzetnika, zaposlenosti, povećanje ukupnih prihoda, kao i povećanje broja poduzetnika koji su poslovali s dobiti. Osim u 2018. godini, u preostalim su godinama promatranog razdoblja poduzetnici Sisačko-moslavačke županije kumulativno ostvarili pozitivan financijski rezultat. Negativan financijski rezultat poduzetnika iz 2018. godine najvećim je dijelom posljedica financijskog rezultata Petrokemije d.d. koja je tu godinu zaključila s gubitkom od 470,8 milijuna kuna.
Sisačko-moslavačka županija se u usporedbi s drugim županijama nalazi na 14. mjestu prema broju poduzetnika, broju zaposlenih kod poduzetnika te prema ukupnim prihodima, dok se prema ostvarenoj neto dobiti nalazi na 15. mjestu. Prema pokazatelju gustoće poduzetništva, koji mjeri broj poduzetnika na 1.000 stanovnika, ova se županija s 15,8 poduzetnika na 1.000 stanovnika nalazi na 17. mjestu, dok se prema broj poduzeća po kilometru kvadratnom (0,5 poduzeća) nalazi na 20. mjestu. Prema prosječnom prihodu Sisačko-moslavačka županija zauzima 10. mjesto, a prema prosječnom broju zaposlenih kod poduzetnika 9. mjesto.
Ukupni prihodi Sisačko-moslavačke županije (općine, gradova i županije) iznosili su 971,6 milijuna kuna u 2019. godini, a ukupni rashodi 1,03 milijarde kuna. Ukupni su prihodi u 2019. godini bili veći za 49,3 posto nego u 2014., dok su istovremeno rashodi porasli za 58 posto. Takav je trend rasta brži nego na razini cijele Republike Hrvatske gdje su ukupni prihodi porasli za 29,3 posto, a rashodi za 30,1 posto u istom razdoblju. Udio ukupnih prihoda Sisačko-moslavačke županije (općine, gradova i županije) u ukupnim prihodima Republike Hrvatske iznosio je 3,3 posto u 2019. godini.
U razdoblju 2001.-2019., stanovništvo Sisačko-moslavačke županije smanjilo se s 189 tisuća na 145 tisuća, što je smanjenje od skoro 24 posto. U istom razdoblja gustoća stanovništva smanjila se s 42 na 32 stanovnika po km2.
U promatranom razdoblju najviše su stanovnika izgubili Gvozd i Donji Kukuruzari (54 posto), Dvor (50 posto) i Hrvatska Dubica (47 posto). Broj stanovnika najmanje se smanjio u Lekeniku (5 posto), Popovači (9 posto) i Velikoj Ludini (11 posto). Prosječna starost stanovništva na prostoru županije, prema Popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine, iznosila je 43 godine u usporedbi s Republikom Hrvatskom gdje je prosječna starost 41,7 godina. Indeks starenja (postotni udio osoba starosti 60 i više godina u odnosu na broj osoba starosti 0-19 godina) za županiju u 2011. iznosio je 131,1 u usporedbi s Hrvatskom gdje je bio 115, a koeficijent starosti (postotni udio osoba starosti 60 i više godina u ukupnom stanovništvu) iznosio je 26,2, a za Republiku Hrvatsku 24,1.
Sisak, središte županije, je 2019. godine imao 42.326 stanovnika, što je činilo 29,3 posto stanovnika županije. Drugi najveći grad na prostoru županije je Petrinja s 20.423 stanovnika, što odgovara 14,1 posto stanovništva županije. Slične veličine je i Kutina koja je imala 20.359 stanovnika. U pet najvećih gradova županije (Sisak, Petrinja, Kutina, Novska i Popovača) živi 105.423 stanovnika, što odgovara udjelu od 73 posto u ukupnom stanovništvu županije.
Vitalni indeks izražen brojem živorođenih na stotinu umrlih u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2019. godini iznosio je 50,1. Najpovoljniji vitalni indeks zabilježen je u Lipovljanima (79,4), Popovači (74,4) i Kutini (73,2). Najniži vitalni indeks je u Dvoru (10,1), Gvozdu i Hrvatskoj Dubici (17,1 i 17,1) i u Sunji (22) (slika 24). U 2019. godini uz 1.222 živorođenih i 2.440 umrlih prirodni prirast bio je negativan na razini županije, kao i u svim jedinicama lokalne samouprave u županiji. Sisak je imao najveći prirodni pad (-307), a Lipovljani najmanji (-7). U razdoblju 2011.-2019., Sisačko-moslavačka županija bilježi negativan migracijski saldo. Tako je u promatranom razdoblju doseljeno oko 28.000 stanovnika, a odselilo se 46.400. (L.K.)
