Prije tri godine izmjenom Statuta Splitsko-dalmatinske županije blagdan sv. Jeronima koji se slavi 30. rujna, proglašen je novim Danom Županije. Svečanost je krenula još prošli tjedan, a usmjerena na proslavu tog sveca, a danas je održana svečana sjednica Skupštine SDŽ. Župan je nedavno poručio stanovnicima Županije da bez obzira na krizu, projekti ne staju. Tako je nastavljena demografska mjera Tu je tvoj dom kroz koju je oko 300 osoba vraćeno u ruralne krajeve, dodatni poticaj u tom smjeru su Intervencijski planovi za Imotski i Cetinski kraj ukupno vrijedni 300 milijuna kuna. Nastavljaju se i EU projekti, rad Centara izvrsnosti, radi se na uspostavi dvaju Centara kompetentnosti…
U ovomjesečnom izdanju županijskog lista ‘Moja županija’ župan Blaženko Boban uz čestitku povodom Dana županije osvrnuo se je na aktualnu situaciju i mjere te potpore koje poduzimaju.
‘Kriza je vrijeme izazova ili, kako bi kazali naši stari, “na muci se poznaju junaci”. Mi smo u Županiji, usprkos pandemiji i svim posljedicama povezanim s tom krizom, od početka epidemije nastojali očuvati ravnotežu sustava zdravstva, vodeći računa o očuvanju radnih mjesta i ukupnoga gospodarstva, te smo postupno i strpljivo nastojali ovu krizu pretvarati u šansu. Nismo zaustavili naše strateške projekte: “Tu je tvoj dom“ iz područja demografske obnove, “Pomorsko je dobro“, projekt Centra izvrsnosti, uspostavu regionalnih centara kompetentnosti na području turizma i ugostiteljstva u našoj srednjoj Turističko-ugostiteljskoj školi i na području elektrotehnike i računalstva u sljedećih pet godina u Obrtnoj i tehničkoj školi. To će doprinijeti povećanju broja učenika, odnosno polaznika, te će zbog primjene novih metoda učenja temeljenih na radu povećati razinu njihovih stručnih kompetencija, zbog kojih će u doglednoj budućnosti biti konkurentniji na tržištu rada.
Tu, kao i u razvoju IT industrije, poticanju startup tvrtki, malih i srednjih obrtničkih tvrtki, kao i poticanju proizvodnje domaće hrane, vidimo svoju šansu. Možda smo platili cijenu “otvaranja“, ali ne možemo biti nezadovoljni ni rezultatima turističke sezone, koja je, u usporedbi s drugim sličnim destinacijama na Jadranu i Mediteranu uopće, bila bolja od očekivanja. Nadamo se da ćemo uspješno organizirati i školsku godinu pred nama te da ćemo svi skupa izići jači iz ove krize.’ – poručio je župan Blaženko Boban.
Na svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije župan se je nadodao i s aktivnostima koji su pred njima.
‘Očekujemo kroz mjesec, dva, najdalje početkom sljedeće godine, jako puno bagera na prostoru naše županije i očekujemo zakotrljavanje svih onih projekata za koje smo izgubili dosta vremena na pripremi’ – rekao je Boban i dodao kako projekti koji se vežu na zelenu energiju i demografsku obnovu idu dalje. Kroz 15-ak dana trebao bi se raspisati natječaj za čvor Mravince-TTTS, u prvom dijelu proljeća očekuje i raspisivanje natječaja za zapadnu rampu, a kroz prosinac i raspisivanje natječaja nabave za prvu dionicu čvora Vučevica-D8.’ – rekao je i osvrnuo se na projekt Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici: – Rokovi jesu davno iscurili, ali mi se nadamo da ćemo uhvatiti rok koji je zacrtala EU s obzirom na to da 16. listopada otvaramo ponude i da ćemo izabrati izvođača negdje kroz deseti ili jedanaesti mjesec. Što se tiče odluke Vijeća Općine Lećevica mi ćemo i dalje nastaviti pregovore s lokalnom zajednicom, ali činjenica jeste da prostorni plan postoji, i županijski i općinski, a to su nulti dokumenti za realizaciju ovog projekta. Prije više od 10 godina je potpisan predugovor između načelnika Općine i vlasnika zemljišta, ali procjene zemljišta na tom području su 51 kunu i mi ćemo se toga morati držati jer to je garantirana procjena zemljišta. Hoće li Općina Lećevica iz komunalnog doprinosa kojeg trebaju dobiti temeljem ovog projekta s građanima naći nekakvo kompromisno rješenje, to je na njima, ali mi ćemo i dalje razgovarati s Općinom i s vlasnicima zemljišta čim otvorimo ponude izvođača radova – rekao je Boban.
Najavio je i da do kraja godine očekuje potpisivanje još 40-ak ugovora kroz projekt ‘Tu je tvoj dom’. Kroz taj županijski program demografske obnove potpisano je do sada 88 ugovora vrijednih 8.820.000 kuna, s obiteljima koje imaju ukupno 202 djece.
‘To znači da smo kroz ovaj program potaknuli zasad skoro 300 osoba da svoju budućnost planiraju u rubnim područjima županije, u svojim rodnim mjestima. Također me raduje činjenica što su se brojne lokalne zajednice odlučile nastaviti na projekt, oslobađajući mlade obitelji komunalnih doprinosa ili kao u općini Klis, darujući im zemljište za izgradnju obiteljskih kuća. Uvjeren sam da će i nacionalna razina, Vlada RH, prepoznati kvalitetu ovoga programa kao što je prepoznala i dalje implementira u cijeloj Hrvatskoj naše županijske projekte , projekt nabavke knjiga za sve učenike i projekt cjelodnevnog boravka u dječjim vrtićima.’ – rekao je župan Boban prilikom nedavnog potpisivanja ugovora s novim korisnicima.
Županija osigurava naknadu za novorođenu djecu, a visina ovisi o broju djece u obitelji i mjestu prebivališta na području SDŽ, ovisno o indeksima razvijenosti.
Splitsko-dalmatinska županija je lani imala najbolji inozemni migracijski saldo a i u razdoblju od 2017. do 2019. godine bila je treća županija po visini salda inozemnih migracija (razlika između ukupnog broja doseljenih iz inozemstva te ukupnog broja odseljenih u inozemstvo). Druga je pak bila gleda li se ukupni migracijski saldo. Lani su u odnosu na preklani imali i najbolji trend rasta ukupnog i inozemnog migracijskog salda.
Nedavno su potpisana dva ugovora ukupne vrijednosti 129,85 milijuna kuna, a nastavak ugovorima iz lipnja, za projekte uspostave infrastrukture Regionalnog centra kompetentnosti Turističko – ugostiteljske škole, Split i Razvojnog centra za elektrotehniku i računalstvo Obrtno tehničke škole. Ukupna vrijednost projekata je 265 milijuna kuna.
Projekt Turističko-ugostiteljske škole je usmjeren na uspostavu infrastrukture Regionalnog centra kompetentnosti kojom će se omogućiti da steknu potrebne prostorno-tehničke uvjete za adekvatno obavljanje svih aktivnosti i djelatnosti kao regionalni centar kompetentnosti za područje turizma i ugostiteljstva u sljedećih pet godina.Obrtna tehnička škola će steći sve potrebne prostorno-tehničke uvjete za adekvatno obavljanje svih aktivnosti i djelatnosti kao regionalni centar kompetentnosti za područje elektrotehnike i računalstva u sljedećih pet godina.
Kroz projekte energetske obnove u Splitsko-dalmatinskoj županiji stvoreni su bolji uvjeti za 14 odgojno-obrazovnih ustanova, odnosno 5500 učenika i gotovo 800 djelatnika. U prethodne dvije školske godine u Županiji je energetski obnovljeno 10 škola i ustanova u vrijednosti 37,2 milijuna kuna, iz EU su projekti sufinancirani sa 15,2 milijuna kuna, a u energetski obnovljenim školama smješteno je oko 4.300 učenika i 620 djelatnika. Trenutačno se provodi energetska obnova Osnovne škole Vis, a slijedi još devet projekata.
Spomenimo da i SDŽ ima jedan od najjačih Centara izvrsnosti, u koje se je ove godine prijavilo više od 800 potencijalnih polaznika, a nakon online testiranja napravit će se selekcija. Inače, Centar ima preko 400 polaznika.
Puno se napora ulaže i u ICT kao veliki potencijal za razvoj unutar Županije.
U okviru novog financijskog okvira predviđena je provedba Intervencijskog plana za Imotsku krajinu, okvirne vrijednosti 150 milijuna kuna te, u suradnji s nadležnim Ministarstvom, započinje se i izrada više od 150 milijuna kuna vrijednog intervencijskog plana za Cetinsku krajinu. Provedbom intervencijskih planova planira se revitalizacija Dalmatinske zagore i osiguranje preduvjeta za ostanak stanovništva na tom području.
Od 150 milijuna kuna namijenjenih Imotskoj krajini, 50 milijuna kuna će ići u potpore poduzetnicima kako bi se pospješio razvoj poduzetništva u ovom području, 50 milijuna kuna će biti namijenjeno infrastrukturnim projektima, poput izgradnje vrtića i škola, uređenja cesta i turističkih staza te izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture i podizanja standarda već postojeće infrastrukture kako bi se poboljšala kvaliteta života na ovim područjima. Preostalih 50 milijuna kuna ići će u za razvojne projekte koji će imati dodanu vrijednosti i otvarati nova radna mjesta, poput ekonomije doživljaja koja obogaćuje već postojeću turističku ponudu i zapošljava ljude.
Imotska krajina do sada je povukla više od 260 milijuna kuna EU sredstava, od toga oko 160 milijuna za aglomeraciju za izgradnju infrastrukture, a oko 15 milijuna kuna je uloženo u program „Zaželi“ kojim je zaposleno više od stotinu žena na području Imotske krajine koje se brinu za više od 400 starijih kućanstava.
Jedan od većih projekata na tom području je i navodnjavanje Imotsko-bekijskog polja, koje će potaknuti razvoj poljoprivrede. Preduvjet za to je sanacija brane Ričice.
I u cetinski kraj uložit će se 150 milijuna kuna, no još nije točno definirano gdje će novac točno biti usmjeren. Ali ulaganje će ići u pravcu stvaranja i poboljšanja uvjeta življenja, uključujući infrastrukturu te potporu poduzetnicima i otvaranje novih radnih mjesta.
U Splitsko – dalmatinskoj županiji u posljednje četiri godine, ugovoreni su projekti vrijednosti više od 5,6 milijardi kuna. Razvojna agencija RERA, zajedno s osnivačem, Splitsko – dalmatinskom županijom, trenutno je uključena u pripremu i provedbu projekata vrijednosti preko 500 milijuna kuna.
Od značajnijih je spomenuta Uspostava regionalnog centra kompetentnosti (RCK) u turizmu i ugostiteljstvu Split, vrijednosti oko 75 milijuna kuna i Projekt uspostave centra kompetencija CEKOM 3LJ, vrijednosti 74 milijuna kuna. Kroz poziv za strateške projekte iz programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska nedavno su odobreni novi projekti od kojih najznačajniji FIRESPILL, projekt kojem je RERA nositelj, koji okuplja 14 partnera, a osnovni je cilj povećanje kapaciteta organizacija za hitne službe u svrhu poboljšanja učinkovitosti u rješavanju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom. Unapređenje operativnih sposobnosti hitnih službi osigurat će se nabavkom sigurnosne opreme, hitnih vozila na kopnu i moru, mobilnih zapovjednih i upravljačkih jedinica, komunikacijskih sustava te izgradnje i uspostave centra za naprednu obuku. Predviđeni proračun projekta je 120 milijuna kuna, od toga oko 65 milijuna kuna odnosi se na aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iz istog programa ugovoreno je još četiri projekta, ukupne vrijednosti oko 210 milijuna kuna, u kojima RERA, kao partner, sudjeluje s proračunom od 11 milijuna kuna.
Od projekata važnih za Split su primjerice projekt novog Žnjana i rješavanja gradske prometne infrastrukture. Prioritet je rješavanje izlaza iz Trajektne luke na Bačvicama. Vlada je ove godine darovala Gradu Splitu dio bivše vojarne „Sv. Križ“ Dračevac u svrhu izgradnje Tehnološkog parka Split i Prometnog centra Grada Splita. U okviru Tehnološkog parka planirana je izgradnja poslovnih sadržaja, ureda, radnih i proizvodnih hala, laboratorijskih i istraživačkih centara, javnih sadržaja, komercijalnih, administrativnih i upravnih sadržaja kao i drugih sadržaja u funkciji osnovne namjene te infrastrukture i infrastrukturnih građevina neophodnih za funkcioniranje građevina unutar Tehnološkog parka, ali i prostora obuhvata u cjelini, kao što su plinske stanice i energetski blok-kotlovnice. Također, planirana je i izgradnja Prometovog garažno-remontnog centra s garažom za autobuse, servisno-remontnim pogonom, stanicom za tehnički pregled, postajom za punjenje goriva, servisom, skladištima i radionicama različitih vrsta te uredskim prostorima za potrebe Prometa d.o.o., Split-parkinga, Prometne policije, Centra za kontrolu prometa, itd., kao i u sklopu površina poslovne, društvene i javne namjene te infrastrukturnih sustava gradnja novih, rekonstrukcija (dogradnja, nadogradnja) postojećih građevina te gradnja i uređenje komunalne, prometne, ulične i telekomunikacijske mreže, sukladno prostorno planskim dokumentima.
Od 2011. do 2019. godine Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije uložila je gotovo 300 milijuna kuna u rekonstrukciju, izgradnju i sanaciju više od 40 projekata u lukama Splitsko-dalmatinske županije. Nakon lanjskih 100 milijuna kuna ugovorenih radova u ukupno četiri luke plan su radovi u još šest luka.
Među šest projekata čiji gradnja ili sanacija kreće, zasigurno je najveći izgradnja nove lučke infrastrukture na području Stinice (Vranjičko-solinski bazen), gdje je predviđena investicija od 275 milijuna kuna. Najvažniji cilj je smanjenje prometnog zagušenja u središtu grada Splita, tj. bržoj protočnosti, poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje razine buke. Projekt obuhvaća proširenje i izmještanje lučke infrastrukture luke Split na lokaciju Stinice, odnosno izgradnju nove operativne obale u Stolicama te izmještanje domaćeg teretnog linijskog obalnog prijevoza prema otocima iz Gradskog bazena Lučke uprave Split u Luku Stinice. Glavne aktivnosti projekta uključuju izgradnju nove operativne obale na području Stinica, uključujući pristaništa koja se koriste za vezivanje brodova, obalne zidove i lukobrane.
Uredit će se i luka Omiš kroz drugu fazu izgradnje, a vrijednost projekta je gotovo 51 milijun kuna, pa dogradnja luke Bol na otoku Braču vrijednosti 31,25 milijuna kuna,dogradnja trajektne luke Stari Grad vrijednosti 50 milijuna kuna, pa dogradnja luke Drvenik otvorene za javni promet vrijednosti 18,75 milijuna kuna, zatim novi putnički terminal (bazen Gradska luka) u Splitu vrijednosti 58.750.000 kuna gradio bi se na prostoru zgrade “Jadran ribolova” i dijela skladišta do pristupa za “vanjske vezove”, gdje Lučka uprava Split planira rušenje postojećih objekata i izgradnju novog objekta u istim omjerima, od oko 4000 četvornih metara.
Početkom godine završeni su radovi na zgradi Galenskog laboratorija u Dugopolju, projekta u ukupnoj vrijednosti oko 70 milijuna kuna. Riječ je o prvom proizvodno-farmaceutskom pogonu južno od Rijeke i Zagreba, koji zadovoljava sve europske standarde moderne tvornice lijekova.
Započetim projektom aglomeracije Split – Solin, u vrijednosti od oko 1,8 milijardi kuna, osigurat će se spoj na sustav javne odvodnje, tj. kanalizacije za 25 tisuća stanovnika s područja Splita, Solina i okolnih općina, isto tako i novih četiri tisuće priključaka na sustav javne vodoopskrbe.
Vlada je uslijed korona krize dosad izdvojila 600 milijuna kuna za pomoć poslodavcima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
No i sama Županija je novoosnovanim poduzetnicima početnicima čije je poslovanje bilo otežano ili onemogućeno pandemijom COVID-19 omogućila potpore do najviše 41.380 kuna. Na jednokratne potpore pravo su imali mikro poduzetnici u manje razvijenim područjima Splitsko-dalmatinske županije, odnosno oni registrirani na području skupine I. do V. prema indeksu razvijenosti, mjere su bile i za one koji se bave tradicijskom djelatnošću….
Prema podacima FINA-e lani je Županija bila druga po broju poduzetnika i zaposlenih, treća po prihodima, šesta po neto dobiti… U pet godina, od 2015. do 2019., broj poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji povećan je sa 11.957 na 15.077 (26,1%), broj zaposlenih sa 70.498 na 83.229 (18,1%), a ukupni prihodi sa 40,6 na 53,6 milijardi kuna (32,1%). Na području Splitsko-dalmatinske županije u 2019. godini sjedište je imalo 15.077 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, sa 83.229 zaposlenih, što je što je u odnosu na 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 4.620 ili 5,9%. Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 53,6 milijardi kuna (15,1% više u odnosu na 2018. godinu), ukupni rashodi od 52,1 milijardu kuna (18,4% više), dobit razdoblja u iznosu od 3,5 milijardi kuna (11,0% više), gubitak razdoblja od 2,6 milijardi kuna (130,1% više) te neto dobit od 875,5 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 5.069 kuna, što je 6,3% više u odnosu na 2018. godinu te 12,8% manje od prosjeka na razini zaposlenih kod poduzetnika u RH (5.815 kuna).
Na rang listi 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, Split je prvi po broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti razdoblja, dok su Kaštela prva po iskazanoj neto dobiti. Splitsko-dalmatinska županija, u odnosu na druge županije, računa li se i Grad Zagreb, na drugom je mjestu po broju poduzetnika, odnosno prvom, a na trećem mjestu po ukupnom prihodu, odnosno drugom bez Zagreba. Na šestom, odnosno petom je mjestu prema neto dobiti/gubitku poduzetnika, a na osmom, odnosno sedmom prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih. Prema ekonomičnosti poslovanja Splitsko-dalmatinska županija na 18.-om, odnosno 17.-om je mjestu, dok je prema produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih na 19.-om, odnosno 18.-om mjestu.
Prema visini ukupnog prihoda u 2019. godini najbolji su Tommy, Studenac, Mesna industrija Braća Pivac i AD Plastik s tim da je njihov udio u ukupnim prihodima poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije 13,7%. Najveću dobit razdoblja ostvarili su Hattrick-PSK , Zračna luka Split i Tommy.
Spomenimo i da je danas prije svečane sjednice županijske Skupštine otvorena Riznica splitske katedrale. Jučer je pak u klaustru samostana sv. Franje u Splitu predstavljena knjiga “Svetom Jeronimu posvećeno – u povodu 1600. obljetnice blažene smrti kratki životopis u slici, izbor iz poslanica”.
Na svečanoj sjednici dodijeljene su osobne i skupne nagrade kao i nagrade za životno djelo. Osobne nagrade su dobili posthumno Tonko Maroević, poznati bračni posrednik Nedjeljko Babić Gangster, doc. dr. Tomislav Franić, psihijatar u KBC-u i predavač na Medicinskom fakultetu, Prošper Miličić, poznati hvarski glumac-amater, te Josip Radić, autor replike vatikanske bazilike Sv. Petra. Skupne nagrade su dobili: ženska klapa ‘Neverin’, Kulturno-umjetnička udruga ‘Mosor’ i Kulturno-umjetničko društvo željezničara ‘Filip Dević’, a nagrade za životno djelo dobili su glumac Filip Radoš, prvak Drame HNK Split i Pavao Bonačić Proti, ravnatelj Hrvatskog Crvenog križa na otoku Braču. (L.K.)
