BDP po stanovniku u Hrvatskoj je u 2017. iznosio 88.726 kuna, pri čemu su samo Grad Zagreb i tri županije – Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska – bile iznad tog prosjeka. Zagreb ima gotovo dvostruki BDP po stanovniku od prosjeka, Primorsko-goranska županija 108.365 kuna, a Istarska 110.906 kuna. Pokazuju to neki dan objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
U odnosu na 2016. godinu nominalni rast BDP-a po stanovniku je 5,4 posto. BDP je u 2017. iznosio 366,43 milijarde kuna, što je u eurima 49,12 milijarde. 247,2 milijarde odnosi se na Kontinentalnu Hrvatsku, pri čemu se polovica odnosi na Grad Zagreb. U Zagrebačkoj županiji BDP je iznosio 21 milijardu kuna ili 67.457 kuna po stanovniku, u Varaždinskoj 12,7 milijardi ili 75.514 kuna po stanovniku, Vukovarsko-srijemskoj 8,3 milijardi ili 52 tisuće kuna po stanovniku, Međimurskoj županiji također blizu 8,3 milijardi, ali 74.280 po stanovniku, Osječko-baranjskoj 19 milijardi tj. 67.657 kuna po stanovniku, Primorsko-goranskoj županiji 31 milijardu kuna i 108.365 kuna po stanovniku, u Istarskoj županiji BDP je 2017. godine iznosio 23 milijarde kuna ili 110.906 po stanovniku, Zadarskoj županiji 12,4 milijardi kuna i 73.601 po stanovniku, Šibensko-kninskoj 7,3 milijardi i 72.466 kuna po stanovniku….
Izvor: DZS
U ukupnom hrvatskom BDP-u kontinentalna Hrvatska – Grad Zagreb i 13 županija – imaju udjel od 67,5 posto, dok je udio jadranske Hrvatska sa sedam županija 32,5 posto. BDP kontinentalne Hrvatske 2017. iznosio je 247,2 milijarde kuna, a u jadranskoj 119,2 milijardi kuna.
Više od trećine gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj odvija u Zagrebu, čiji je BDP u 2017. godini iznosio 125 milijardi kuna, dok je najmanji udjel od oko jedan posto Ličko-senjske županije s BDP-om od 3,18 milijardi kuna.
Iz DZS-a podsjećaju da je regionalni BDP pokazatelj ostvarene proizvodnje regije pa se može koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti, ali da nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka.
Najveći BDP po stanovniku i u 2017. godini zabilježen je u Zagrebu gdje je iznosio 155,5 tisuća kuna, što ne samo da je daleko iznad državnog prosjeka, nego je i 8,2 puta veći od prosjeka 28 zemalja EU.
Još samo tri jadranske županije imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka – Istarska je s 23.092 kuna za 25 posto iznad prosjeka države, Primorsko-goranska sa 31.088 kuna za 22,1 posto iznad prosjeka, dok je Dubrovačko-neretvanska županija bolja od državnog prosjeka za 5,7 posto, s BDP-om po stanovniku od 93.810 kuna.
Istarska županija je u samom vrhu po podacima zaposlenosti u Hrvatskoj, a niti po drugim pokazateljima nije upitna njena visoka razvijenost i gospodarska snaga. Kako su nam nedavno prokomentirali, ‘Istarska županija već dugi niz godina provodi brojne i vrlo konkretne mjere pomoći istarskom gospodarstvu, bilo da govorimo o provedbi kreditnih linija za poduzetnike, ulaganjima u poduzetničku infrastrukturu, potporama za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo, poticajima za inovacije, potporama ta samozapošljavanje i sl. Sve navedeno je od velike su važnosti za olakšavanje poslovanja istarskih poduzetnika, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti, što će biti smjer u kojem ćemo i dalje raditi’.
– Mali i srednji poduzetnici te obrtnici najvitalniji su dio gospodarstva Primorsko-goranske županije koji su dobrim dijelom kompenzirali nestanak veliki proizvodnih tvrtki, iz metalskog, ali i drugih sektora, što su svojevremeno „nosili“ gospodarstvo Rijeke, a time i PGŽ-a. Svjesni te činjenice, kao regionalna samouprava niz godina kreiramo i provodimo poticajne mjere i programe za potporu poduzetničkim aktivnostima – rekao nam je nedavno župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.
Danas je Zagrebačka županija vodeća gospodarska inovativna regija u kojoj su se smjestile tvrtke poput Rimac Automobila, KM Kovnice d.o.o., IKEA-e, Designer Outleta Croatia, logističkih centri Kauflanda, Lagermaxa i RALU-a, Plive… U Jakovlju kreće gradnja tvornice koja će proizvoditi dijelove za avio industriju, a Rimac automobili najavljuju izgradnju kampusa i uspostavu nekoliko proizvodnih linija za proizvodnju velikih količina baterija i pogonskih sustava i stoga ne sumnjam da će naša županija nastaviti bilježiti pozitivne trendove kako u rastu zaposlenosti tako i prema nizu drugih gospodarskih pokazatelja“, rekao je nedavno župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i naglasio kako se upravo Zagrebačka županija po ostvarenim prihodima kod poduzetnika nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba. Na drugom je mjestu i po neto dobiti poduzetnika i neto dobiti po zaposlenom.
Sredstva koja se dodjeljuju izravno poduzetnicima kroz bespovratne potpore gotovo su udvostručena u posljednjih pet-šest godina.
– Međimurska županija u suradnji s lokalnom samoupravom, razvojnim agencijama, tehnološkim parkom, komorama, obrazovnim sektorom intenzivno radi na programima i projektima potpore gospodarstvu i ta sinergija daje rezultate. Iz proračuna Međimurske županije intenzivno se izdvajaju sredstva u razvoj i unapređenje poduzetništva, posredno time utječe se i na povećanje zaposlenosti. Sredstva koja su poduzetnicima dostupna u posljednjim godinama su: sufinanciranja kamata za kredite, sufinanciranje izrade natječajne dokumentacije, sufinanciranje u ulaganja u osnovnu imovinu, te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, informiranja i savjetovanja o dostupnim instrumentima financiranja, inkubaciji poduzetnika početnika, sufinanciranje turističkih projekata s ciljem unapređenja i razvoja turizma, provođenje programa potpora za samozapošljavanje, potpore i pomoći poljoprivrednim proizvođačima itd – rekao nam je nedavno župan Međimurske županije Matija Posavec.
– Poduzetnicima s područja Splitsko dalmatinske županije dodjeljuju se potpore kroz kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva uz subvenciju kamate do dva posto za nove investicije te jedan posto za refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita i isto toliko za obrtna sredstva. Ovisno je li riječ o kupnji, izgradnji, uređenju ili proširenju gospodarskih objekata – kupnja nove opreme ili novog dijela opreme – refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita – obrtna sredstva, ovisi i visina potpore, a kreće se od 200.000 do pet milijuna kuna. Izdvojio bih programe potpore istraživanju i razvoju i primjeni inovacija u gospodarstvu i poljoprivredi te potpore osnivanju i razvoju poduzetništva. Financiranje poduzetnika putem subvencije kamata koja se za poduzetnike kreće od 0,7-1%, u 2018. i 2019. realizirano je oko 150 projekata u vrijednosti iznad 350 milijuna kuna- rekao nam je nedavno župan Blaženko Boban, a uz mjere za razvoj poduzetništva i u toj Županiji velik doprinos rastu BDP-a je i niz EU projekata.
Zadarska županija od 2015. odobrava potpore za početak rada poduzetnika, za dodjelu potpora tradicijskim i umjetničkim obrtima, za sufinanciranje troškova poduzetnika za stručno osposobljavanje zaposlenika te za mlade i žene.
Od 2004. godine Županija u suradnji s resornim ministarstvom i poslovnim bankama kontinuirano provodi kreditne programe sa subvencioniranom kamatom za poduzetnike korisnike kredita. Pogodnost ovih kredita je u činjenici da Ministarstvo i Županija subvencioniraju kamatu i to po dva postotna boda za ulaganja u proizvodne djelatnosti i s po jedan postotni bod za uslužne djelatnosti, pa je kamata za proizvodne djelatnosti oko 1% , a za uslužne 3%.
Zadarska županija je pokrenula svoj „Program kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamate kredita u Zadarskoj županiji“. Krediti su namijenjeni za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata te kupnju nove opreme ili novog dijela opreme. Kamatna stopa, ovisno o kojoj je poslovnoj banci riječ, iznosi od 0,9% do 2%.
Različitim programima se provode aktivnosti kojima se potiče nova ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, putem poduzetničkih kredita sa subvencioniranom kamatom, jačanjem poduzetničke infrastrukture kroz poticanje razvoja poduzetničkih zona, poticanje udruživanja u klastere, pomoć očuvanju starih i tradicijskih obrta, sudjelovanje u organizaciji sajmova i manifestacija koje imaju gospodarski karakter, pomoć poduzetnicima na početku rada, sufinanciranje stručnog osposobljavanja poduzetnika, te pomoć mladim poduzetnicima i ženama poduzetnicama.
Zadarska županija je u razdoblju od 2004. do 2018. godine bespovratnim proračunskim sredstvima pomogla 15 projekata poduzetničkih zona u jedinicama lokalne samouprave. Ukupno je Zadarska županija odobrila oko 8,5 milijuna kuna, uglavnom za projektnu dokumentaciju i infrastrukturu.
Dobar prirodni položaj i ulaganja u prometnu infrastrukturu pridonijeli su razvoju turizma i djelatnosti koje ga prate. Također, Zadarska županija je poznata kao vodeća u djelatnostima ribarstva i marikulture s preko 50 % ulova i 70 % uzgoja ribe. Imamo i veliki poljoprivredni potencijal s posebnim naglaskom na ekološku proizvodnju pa dosta energije ulažemo projekte navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Uz maksimalno angažiranje na povlačenju bespovratnih i kreditnih sredstava EU i nacionalnih fondova, što izravno utječe i na angažiranje lokalne građevinske i ostale operative, pa tako i povećanje zaposlenosti, Osječko-baranjska županija je razvila mnoge vlastite mjere koje utječu na otvaranje radnih mjesta, kao što su primjerice, potpore za poticanje gospodarstva koje su lani udvostručene na godišnjoj razini. Trećina izvornog proračuna usmjerena je za gospodarstvo i investicije.
Vrijednost najznačajnijih kapitalnih projekata dostiže gotovo tri milijarde kuna, a najveći dio sredstava osigurava se iz europskih fondova. Riječ je o energetskim obnovama zgrada, izgradnji akumulacija, aglomeracija, sustava navodnjavanja…
Osječko-baranjska županija je najuspješnija i u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja, odnosno sredstava koja idu izravno u poljoprivredu. Županija ima najveći broj novootvorenih obrta, malih i srednjih poduzetničkih aktivnosti.
U suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u provedbi programa kreditiranja “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” i Ugovoru o poslovnoj suradnji u provedbi programa kreditiranja “Investicije privatnog sektora” za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz subvenciju kamata od Županije na kredite HBOR-a, ona je nula, a za investicije privatnog sektora subvencija Županije je 2%, pa se kamata kreće između nula i 0,8 posto.
Malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo pokretač je cjelokupnog rasta i razvoja gospodarstva, kao i generator novih radnih mjesta. Upravo zato, Osječko-baranjska županija provodi više od trideset različitih projekata poticanja poduzetništva.
– U 2019. godini objavili smo Program za poticanje poduzetništva i za provedbu tog programa osigurana su sredstva u iznosu od 900.000 kuna. Program je podijeljen u 5 grupa – Potpore za razvoj i unaprjeđenje poslovanja, Potpore za razvoj i primjenu inovacija i novih proizvoda, Potpore za savjetovanje, informiranje i obrazovne aktivnosti, Potpore za organiziranje i sudjelovanje na manifestacijama, sajmovima i konferencijama te Potpore za osnivanje i rad klastera – rekli su nam nedavno u Vukovarsko- srijemskoj županiji.
Osim toga, poduzetnicima se subvencioniraju kamate na kredite, te provode poticajne mjere za ulagače.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji trenutno je naglasak stavljen na 10 poduzetničkih zona sa spremnom infrastrukturom za potencijalne investitore, a odnose se uglavnom na proizvodne i uslužne djelatnosti. Potencijalnim investitorima se nudi i oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa i dijela komunalne naknade, sufinanciraju se administrativni troškovi otvaranja poduzeća, sufinanciraju se kamate na kredite.
Rast gospodarskih pokazatelja ima i Bjelovarsko-bilogorska županija.
– Tako su podaci o porastu gospodarstva u 2018. godini najvećim dijelom dvocifreni, od broja poduzetnika koji je porastao za 14%, broja tvrtki koje posluju s dobiti za 12%, a imamo i jedan od najvećih porasta zaposlenih u gospodarstvu preko 6,6%. Ukupni prihodi gospodarstvenika rasli su za 11%, dobit gospodarstva za 10%, a broj investitora za 21%. Posebno treba naglasiti kako su u investicije u dugotrajnu imovinu rasle za čak 2,3 puta i to s 178 milijuna kuna u 2017. na 410 milijuna kuna u 2018. godini. I možda najvažnije, preko 14% porast je isplaćenih plaća. To je jedan od najvećih porasta u Republici Hrvatskoj. Tako je gospodarstvo, u što uključujemo i obrtništvo gotovo po svim pokazateljima bilo među prvih pet županija u Hrvatskoj po trendu rasta. Samim time to je onda dovelo do toga da kao županija imamo smanjenje broja nezaposlenih i, što je još važnije, da imamo jedno od najvećih povećanja broja zaposlenih u gospodarstvu. To znači gotovo 1000 novozaposlenih u gospodarstvu. I Bjelovarsko-bilogorska županija vlastitim mjerama potiče razvoj gospodarstva i obrtništva. Nerijetko smo posljednjih godina išli u ciljane izmjene prostornog plana županije vezane uz investicije naših poduzetnika. Primjerice, mi smo prostornim planom povećali maksimalnu snagu bioplinskih postrojenja s jednog megabajta na dvadeset megabajta. Tu smo napravili dobar posao i otvorili mogućnost da investitori dođu u našu županiju i oni su to i iskoristili, odnosno potencijal koji nudi zelena energija. Naravno, tome pridonosi i ukupnost korištenja europskih sredstava. Mi smo prije koju godinu bili zadnji u Hrvatskoj po povlačenju sredstava, a sada s ugovorenih gotovo 700 milijuna kuna projekata koji su vezani uz županijsko školstvo, zdravstvo, ali i niz drugih programa na koje smo se javili, možemo reći da smo iskoristili šanse koje su bile pred nama- prokomentirao nam je nedavno bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs. (L.K.)
