Gradnja nove zgrade Opće bolnice vrijednosti 272 milijuna kuna i Glazbene škole dva su važna projekta Bjelovarsko-bilogorske županije u ovoj godini. U tijeku je energetska obnova 44 školska objekta u koje će se u konačnici uložiti 160 milijuna kuna. U pripremi je pak realizacija projekta Centra kompetencija. Županija je otvorena ulagačima, pa se lako mijenjaju poslovni planovi, a zbog čega su primjerice privukli velike investicije u takozvanu zelenu energiju, ali i u sektorima poput drvoprerađivačkog i metaloprerađivačkog. Prema procjenama, u godinu dana privatni sektor je imao investicije u vrijednosti od milijardu kuna, a u dvije godine porastao je broj zaposlenih u gospodarstvu za tisuću i šesto osoba.
Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs u intervjuu naglašava da se u Županiji provode brojni europski projekti vrijedni 700 milijuna kuna. Dijelom je kroz EU financirana i zgrada nove Opće bolnice, a nada se da će i Vlada biti otvorena za dodatno sufinanciranje troškova.
Prije nego što krenemo s planovima Županije za ovu godinu, kako biste ocijenili 2019. godinu ?
– Riječ je doista bila o iznimno dobroj godini, i to prvenstveno zbog toga što smo imali kombinaciju javnih i posebice privatnih investicija. Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije raste već petu godinu za redom, a 2019. godinu posebno će obilježiti izlazak iz prometne izolacije, zahvaljujući puštanju u promet prve novoizgrađene pruge u Hrvatskoj nakon 52 godine stanke, a riječ je o dionici pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec.
Od početka ste u tom projektu, kako ste zadovoljni realizacijom?
– Puštanje u promet pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec izvodi nas iz prometne izoliranosti. Pruga je to koja se nekada zvala čežnja sada se pretvorila u javnost i za sada skratila vrijeme putovanja od Bjelovara do Zagreba za pola sata. Iako je i to značajno skraćenje, puni efekt bit će kada se dovrše radovi na obnovi postojećeg i izgradnji novog kolosijeka Križevci – Dugo Selo. Ti radovi u kojima je investitor HŽ Infrastruktura, na žalost, kasne. No, jednom kada završe, od centra Bjelovara do centra Zagreba putovat će se za manje od sat vremena, a to je već na razini prigradskog prijevoza. To je ono što želimo, da se Zagrepčanima koji rade u Bjelovaru omogući lakši dolazak, a ono što je najvažnije, našim studentima, radnicima, đacima omogući da žive u Bjelovaru, te ako ih posao odvede, da na najbrži mogući način dođu do Zagreba.
Bjelovarsko-bilogorska županija ove godine ima najveći proračun u svojoj povijesti od 1,2 milijarde kuna. Je li on realan ?
– Oporba nam je prigovarala svih ovih godina, a pokazuje se da je proračun Županije točniji od proračuna svih gradova i općina. Kada sam 2013. godine postao župan, proračun je bio 123 milijuna kuna, a 2019. završili smo s više od 600 milijuna kuna. Ove, 2020. godine, imamo proračun od 1,2 milijarde kuna. Razlog takvom povećanju je niz projekata koje smo proveli, ali najvažnija su sredstva iz europskih fondova. Bila je to velika prilika koja je ponuđena svima, a mi smo je odlučili iskoristiti. Nekada smo bili doslovce zadnja županija u Hrvatskoj, a sada imamo 700 milijuna kuna projekata koji su u realizaciji ili su pred realizacijom. Svi ti projekti polako mijenjaju sliku županije. Od zadnjeg mjesta želimo biti tamo gdje pripadamo, a to je među prvih deset županija u Hrvatskoj.
Kad smo već kod EU projekata, na čemu je trenutno najveći naglasak ?
– U našoj županiji u tijeku su velika ulaganja u školstvo, ponajviše iz europskih fondova, a u energetskoj obnovi su nam 44 školska objekta u koje će se u konačnici uložiti 160 milijuna kuna. Dakle, prije šest godina nismo imali dovoljno sredstava niti da okrečimo učionice, a danas imamo 12 dovršenih projekata energetske obnove, ali i opremanja škola. Od onih velikih, primjerice, u Grubišnom Polju i Garešnici, sve do manjih, recimo u Severinu i Međurači. Obnavljamo i matične i područne škole diljem županije i danas svaki peti učenik ide u školu koja je u potpunosti obnovljena. Trenutno je u tijeku energetska obnova na više od 30 objekata, što u fazi natječaja što u fazi izvođenja radova, a naš cilj nije jednostavan. Mi želimo da do kraja mandata gotovo svaki učenik na području Bjelovarsko-bilogorske županije, bez obzira je li osnovnoškolac ili srednjoškolac, ima standard 21. stoljeća. Naravno, to vrijedi i za naše nastavnike, profesore i sve ostale. Mogu istaknuti da je Bjelovarsko-bilogorska županija po povlačenju sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za obnovu škola, ali i po ulaganju u školstvo, druga županija u Hrvatskoj. To pokazuje zajednički napor koji moramo pohvaliti. Riječ je o ravnateljicama i ravnateljima škola, našoj razvojnoj agenciji, suradnicima, projektantima i izvođačima radova. Ovo je rezultat našeg zajedničkog okupljanja u stvarima koje su bitne za nas i pokazalo se da mi to možemo.
U planu su još neki EU projekti, možete li nam ih otkriti?
– Pred nama je realizacija projekta Centra kompetencija, a riječ je o Medicinskoj školi u Bjelovaru koja će postati ne županijski, nego regionalni centar i to ne samo učenicima, nego i svima koji su zainteresirani za cjeloživotno obrazovanje. Samo građevinski radovi u tom projektu vrijede više od 35 milijuna kuna.
Bjelovarčani već dugo vremena čekaju i novu Glazbenu školu, koja bi prema najavama trebala krenuti ove godine s gradnjom?
– Za izgradnju nove Glazbene škole u Bjelovaru ishođena je građevinska dozvola, a priprema se tender za raspisivanje javnog natječaja. Glazbena škola neće se graditi iz europskih fondova, nego iz županijskog proračuna. Natječaj za izvođača radova će krenuti uskoro. Sjajne generacije glazbenika, profesora, mentora i učenika to zaslužuju. Projekt je zamišljen iznad standarda koji je potreban jer želimo da bude na ponos ne samo onima koji su vezanu uz školu, nego i na ponos čitavom gradu Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Tako je u planu izgradnja nove zgrade glazbene škole koja će se prostirati na 2 730 četvornih metara bruto površine, zgrada će se graditi na četiri kata, a nalazit će se na adresi Vlahe Paljetka 5, odnosno preko puta zgrade Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske. U sklopu škole izgradit će se i koncertna dvorana sa 120 sjedećih mjesta koja će se moći koristiti i za izvannastavne sadržaje čime će se omogućiti novi moderan prostor za održavanje društveno-kulturnih sadržaja u gradu Bjelovaru. Glazbena škola Vatroslava Lisinskog iduće godine obilježit će sto godina rada, a u toj respektabilnoj brojci kriju se desetljeća uspješnog djelovanja na području obrazovanja te brojni uspjesi na državnim i međunarodnim natjecanjima, a nova glazbena škola bit će im najbolji rođendanski poklon.
Kako bi se ostvarili svi spomenuti projekti, potrebno je dobro punjenje županijskog proračuna, odnosno uspješno gospodarstvo. Hoće li se pozitivni trendovi nastaviti?
– Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, počevši od 2014. godine, što pokazuje statistika i porast BDP-a, po rastu je pri samom državnom vrhu. Ono što bih posebno istaknuo jest otvorenost Županije, ali i Gradova i Općina, prema investitorima. Mi smo na usluzi investitorima, zbog njih smo, primjerice, spremni mijenjati poslovne planove, što je rezultiralo time da smo dobili puno investicija u takozvanu zelenu energiju, ali i u sektorima poput drvoprerađivačkog i metaloprerađivačkog. Za mene je ključno to što nismo u vrhu samo jednu godinu, nego je naš rast konstantan iz godine u godinu. Samo na taj način, dakle da budemo upola bolji od ostalih, možemo stići među deset najboljih županija. Mi jesmo na tom putu, ali još nismo na cilju. Prema našim procjenama, samo je lani privatni sektor imao investicije u vrijednosti od milijardu kuna i to je ono što želimo. Masa plaća porasla je 14 posto, a u dvije godine imamo tisuću i šesto više zaposlenih u gospodarstvu.
I za kraj ostavili smo pitanje vezano uz trenutno najveći projekt – izgradnju nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, u kojoj je fazi taj projekt?
– Baš poput željezničke pruge Žabno – Gradec, izgradnja nove bjelovarske bolnice projekt je od iznimnog značaja za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i za grad Bjelovar. Vrijeme da naša bolnica, čija tradicija seže u 18. stoljeće, dobije uvjete iz 21. stoljeća. Objekti iz prošlih stoljeća svakako nisu ono što želimo. Potpisali smo ugovor s izvođačem radova, izvođač Radnik d.d. uveden je u posao i radovi na izgradnji nove zgrade bolnice vrijedni 272 milijuna kuna su krenuli. Mišljenje struke je bilo da je nemoguće obnoviti montažne hale i montažne barake, da je nemoguće obnoviti dio objekata, da bolnica paviljonskog tipa nije ono što je bolnica 21. stoljeća. Tek ovako jednim velikim ulaganjem može se riješiti sve ono što je potrebno. Jesmo li bili neracionalni? Pa i ne. Svi objekti koji su se mogli koristiti bit će i dalje korištenju. 130 je tisuća ljudi koji priliježu našoj bolnici, veliki je to dio Hrvatske i pokazuje povjerenje koje ljudi imaju u ovu bolnicu. Također, bolnica treba služiti i onima koji u njoj rade. Nije isto raditi u potpuno novim objektima najnovijeg standarda ili u starim montažnim objektima tako da vjerujem da će to omogućiti bolje uvjete rada svim zaposlenicima. Izgradnja je dijelom financirana sredstvima Europske unije, sedamdesetak milijuna kuna, pet milijuna kuna do sada je odvojila Republika Hrvatska kroz Fond za sufinanciranje, ostatak bi trebala snositi Županija. Vjerujem da će se iznaći mogućnost da Vlada osigura sufinanciranje, kao što je to bilo u Puli. Mi možemo to snositi i sami preko županijskog proračuna, ali mislim da trebamo doći u istu poziciju kao i drugi koji grade istu bolnicu na isti način“. (Lidija Kiseljak)
