Dok otočni i priobalni dio Primorsko-goranska županije nižu gospodarske i turistički pozitivne rezultate, Gorski kotar već godinama bilježi depopulaciju i pad gospodarske aktivnosti, zbog čega je Županija pokrenula i poseban Fond za Gorski kotar, ali i provodi niz drugih mjera kako bi zadržala stanovništvo na tom području. Država pak, za sada nije pokazala pretjeranu brigu vezan za otežani život u Gorskom kotaru.
U razdoblju između 2011. i 2017. godine broj stanovnika u Gorskom kotaru smanjio se za oko 11%, pri čemu broj živorođene djece za oko 24%. Broj zaposlenih u pravnim osobama se smanjio za oko 22%.
– Premda kao Županija potrebe i projekte te regije uvijek stavljamo u zonu prioriteta, osnovali smo i poseban Fond za Gorski kotar, za što smo u proračunu izdvojili kroz tri godine 10 milijuna kuna. Putem tog Fonda goranski će gradovi i općine moći financirati svoje potrebe, onako kako oni sami vide kao prioritete. Iako u svim svojim upravnim odjelima imamo programe za Gorski kotar, smatrali smo potrebnim osnovati i ovaj fond, u okviru naših ograničenih proračunskih mogućnosti. No smatramo da su potrebna i porezna rasterećenja za stanovnike tih područja, ali osnovni problem koji se treba riješiti, jest ojačati fiskalni kapacitet lokalne i regionalne samouprave da upravlja svojim razvojem. Javna poduzeća koja gospodare velikim i vrijednim resursima planinskih područja Hrvatske, od kojih najčešće spominjemo šume i vode trebala bi zaista biti motor razvoja tih krajeva. Ta poduzeća, bilo da govorimo o Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama ili Hrvatskoj elektroprivredi, trebala bi biti bitne poluge za provođenje razvojne politike koja bi podržala poduzetničke inicijative, kreirala nove poljoprivredne, industrijske i turističke proizvode te zadržala stanovništvo u svim dijelovima Gorskog kotara – komentiraju u Županiji.
Iako Županija ulaže u obrazovni, zdravstveni i društveni standard, to nije dovoljno bez aktivne, konkretne i hitne intervencije države, kažu, a u cilju zadržavanja preostalog stanovništva i iskoristivosti potencijala tog goranskog kraja.
„Fond za Gorski kotar“ pokrenut je ove godine, kao nastavak svih dosadašnjih aktivnosti Županije u poticanju razvoja Gorskog kotara.
Ključni kriterij za raspored sredstava sukladno Javnom pozivu je linearni raspored na jednake iznose između jedinica lokalne samouprave, a sukladno zaključku Koordinacije gradonačelnika i načelnika Gorskog kotara. Raspored sredstava obavljen je u srpnju ove godine na način da su planirana sredstva u iznosu od 4.368.011,97 kuna raspoređena na 9 jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara odnosno najviši mogući iznos sufinanciranja od 485.334,66 kuna po svakoj lokalnoj jedinici.
Odabrano je ukupno 15 projekata za koje su sklopljeni ugovori o sufinanciranju, po jedan u gradovima Vrbovsko i Delnice, te općinama Lokve i Ravna Gora, po dva u Gradu Čabru, te općinama Skrad, Brod Moravice i Fužine te tri projekta u općini Mrkopalj. Najveći dio projekata odnosi se na projekte javne rasvjete, vodoopskrbni sustav, rekonstrukciju nerazvrstanih cesta ili prenamjenu objekata.
Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima od 2014. godine provodi poseban program sufinanciranja projekata ravnomjernog razvitka kako bi se potaknula realizacija projekata od osobitog interesa za Županiju i jedinice lokalne samouprave na njezinom području.
U 2018. godini temeljem provedenog Javnog poziva za sufinanciranje programa/projekata ravnomjernog razvitka iz Proračuna Primorsko-goranske županije izvršeno je sufinanciranje 23 projekta u iznosu od gotovo 4,9 milijuna kuna. Na području Gorskog kotara sufinancirani su lani projekti u iznosu od oko 1,7 milijuna kuna. Pa je tako 100.000 kuna otišlo u Brod Moravice za sanaciju kolnika i rekonstrukciju nerazvrstane ceste Maklen-Delači, isti iznos u Grad Čabar za proširenje javne rasvjete, 235 tisuća dobila je Općina Lokve za rekonstrukciju Doma kulture, Općina Fužine za izgradnja novog dječjeg vrtića 700.000 kuna, Grad Delnice za izgradnju interpretacijskog centra 150.000 kuna, Vode Vrbovsko za rekonstrukciju vodoopskrbnog cjevovoda 200.000 kuna, isto koliko i KD Čabranka za izgradnju vodovodnih priključaka. U ovoj godini, temeljem provedenog Javnog poziva za sufinanciranje programa/projekata ravnomjernog razvitka iz Proračuna Primorsko-goranske županije, izvršeno je sufinanciranje 8 projekata u iznosu od gotovo 1,8 milijuna kuna, od čega na području Gorskog kotara projekti u iznosu od 233.000 kuna, oba za KD čabranku, za sanaciju sustava za dezinfekciju vode za piće te sanaciju uređaja za dezinfekciju vode za piće, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijskih crpki.
Ove je godine održana i Konferencija o razvoju Gorskog kotara pod nazivom „Gorski kotar u fokusu“ , a glavni povod bio je hitno predložiti smjernice za izradu Programa razvoja brdsko-planinskih područja. Pripremljen je prijedlog mjera na način da su mjere strukturirane tako da je posebno istaknuto 10 najznačajnijih, a potom je prema zadanim skupinama prema Zakonu o brdsko-planinskim područjima strukturirano sveukupno 50 mjera razvoja Gorskog kotara uz 5 horizontalnih mjera.
Velika ulaganja vezana su i za Platak. Taj regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar najveća je pojedinačna infrastrukturna investicija PGŽ na području Gorskog kotara. Do sada je ukupno uloženo 42,9 milijuna kuna. U tijeku su radovi na sustavu za zasnježenje, investicija vrijedna 22,5 milijuna kuna, a omogućit će produljenje skijaške sezone neovisno o padalinama. Pred dovršetkom su radovi za 1. cjelinu, a odnose se na akumulaciju, crpnu stanicu , spojne cjevovode i cjevovode staze Radeševo.
Izgradnja sustava za zasnježenje apsolutni je uvjet za povećanje broja „snježnih“ dana i sigurniju zimsku sezonu, posebice zimske školske praznike, i posljedično veći broj korisnika (sportaši, rekreativci, turisti). Akumulacija je volumena 44.500 m3 , a s tom investicijom Platak je ujedno dobio i novu turističku atrakciju, veliko jezero uz koje će biti uređena i šetnica. (L.K.)
