U hotelu „Beli kamik“ u Njivicama održava se dvodnevni susret Župana s gradonačelnicima i općinskim načelnicima. Uz domaćina susreta, župana Zlatka Komadinu, gradonačelnike i načelnike pozdravila je i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović koja je ukazala na problem općine s državnom „industrijskom agresijom“ te je rekla kako je strateško opredjeljenje stanovnika općine Omišalj turizam u kojem ove godine općina bilježi izvrsne rezultate.
“Imamo 835 tisuća noćenja čime držimo treće mjesto na otoku Krku, iza grada Krka i općine Baška te usprkos svemu nadamo se u budućnosti i dalje turistički razvijati u skladu s našom vizijom”, rekla je načelnica Ahmetović zahvalivši Primorsko-goranskoj županiji na pomoći u ostvarivanju svih općinskih projekata.
Župan Komadina pozdravio je sve sudionike rekavši da se svi gradovi i općine nalaze u specifičnoj situaciji izrade proračuna uz mnogo nepoznanica, a sve uslijed izmjena poreznih zakona. Najavio je, također, pripajanje Ureda državne uprave što će biti tema drugog dana susreta. Govorio je i o obvezama gradova i općina vezano za sustav gospodarenja otpada s naglaskom na obveze završetka reciklažnih dvorišta i projekta selektivnog prikupljanja otpada.
“Potrebno je povećati prethodnu obradu otpada jer otpad nije smeće. Trenutno ne možemo biti zadovoljni sa stanjem na Marišćini dok god ima negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Ljudi na CGO Marišćina rade na tome kako bi se što bolje obrađivao pristigli otpad, međutim pritisak je ogroman. Komunalci su ti koji moraju smanjiti pritisak, i što manje otpada odvoziti na obradu. Tu je i država koja mora završiti sustav, napraviti energane za korištenje goriva od otpada”, rekao je Komadina.
O obvezama gradova i općina u sustavu gospodarenja otpadom na području PGŽ govorili su i direktor Ekoplusa Miodrag Šarac i Maja Feketić, načelnica sektora za Fondove EU pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Direktor Ekoplus d.o.o. Miodrag Šarac iznio je stanje prekoračenja neugodnih mirisa u Općini Viškovo u 2019. godini te je istaknuo kako se stanje može poboljšati pojačavanjem sustava otplinjavanja, plasman GIO i poštivanje procedura te je napomenuo kako se u ljetnim mjesecima ne mogu zaprimati povećane količine. “Najefikasniji lijek za sve je primarna selekcija otpada, koja prvenstveno ovisi o građanima, komunalcima koji su dalje u sustavu, potom Centara koji to prihvaćamo i u konačnici državi koja mora plasirati nus proizvode centara za obradu otpada , odnosno stvoriti tržište kako goriva iz otpada tako i drugih resursa koji se selekcijom dobivaju. Mi smo danas podkapacitirani u odnosu na količinu otpada koja dolazi iako je bio plan da budemo prekapacitirani . Sad su nam potrebne sortirnice i kompostane da svatko može zbrinuti svoj dio otpada te nam je potrebno tržište resursa koji se dobiva iz plastike, željeza i goriva iz otpada koji mi proizvodima”, rekao je Šarac.
Pročelnica Koraljka Vahtar – Jurković istaknula je kako u odnosu na ranije propise, Zakon značajne ingerencije dao upravo JLS. Istaknula je kako su JLS dužne uskladiti Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena Uredbe (14. rujna 2019.). Neke od obveza koje je pročelnica navela su obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, biorazgradivog otpada, otpadnog papira i kartona, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na “divlja odlagališta”, provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti, mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada, donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS.. Pročelnica je istaknula kako su u tijeku još uvijek dva EU natječaja Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada i Izgradnja i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala na koji se još uvijek može prijaviti.
Načelnica sektora za Fondove EU pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić istaknula je projekte otpada u Primorsko-goranskoj županiji u suradnji s Fondom kao što su CGO Mariščina s pripadajućim pretovarnim stanicama, sanacije jame Sovjak, izgradnja sortirnica, nabava spremnika i izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog bio otpada.
Također je istaknula kako trenutno gradovi i općine s područja PGŽ imaju na raspolaganju 376 milijuna eura iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija te je napomenula kako je trenutno otvoren natječaj za sortirnice na koji se JLS mogu prijaviti, kako za pripremnu dokumentaciju tako i za kasniju izgradnju i opremanje sortirnica. “Isto tako u najavi je natječaj za izradu i opremanje kompostišta, a upravo je otvoren natječaj za zatvaranje i sanaciju odlagališta. Fond će uskoro raspisati natječaj za spremnike“, rekla je Feketić istaknuvši kako se puno radi na selekciji primarnog otpada sukladno s direktivama kojima do 2020. godine moramo selektirati 50% otpada. Izmjenom tih direktiva ti ciljevi su još i povećani do 2022. godine na 65% što nam predstavlja veliki posao”, zaključila je Feketić.
Gradonačelnicima i načelnicima prezentirana je i tema “Razvoj i početak izgradnje infrastrukture za širokopojasni Internet u ruralnom području Primorsko-goranske županije”. Istaknuto je kako je u projekt uključena 25 jedinica lokalne samouprave i grad Rijeka, 395 naselja, 52.514 adresa te da je ukupna predviđena dužina trasa 770 km, od čega 690 km po postojećoj infrastrukturi (cijevi kabelske kanalizacije i stupovi) a 80 km novih trasa (potrebni iskopi za mikro cijevi i kabele pretežno frezanjem – i uglavnom po javnim površinama). Ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi 325 milijuna kuna.
Drugog dana susreta gradonačelnici i načelnici dobit će informacije i o pripremi za preuzimanje Ureda državne uprave te projektu “Županija prijatelj djece” u sklopu obilježavanja 30. godišnjice UN-ove konvencije o pravima djeteta. (Primorsko-goranska županija)
