Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva u 2025. godini imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija. I dok glavni grad bilježi minus u domaćim migracijama, čak pet gradova i tri općine Zagrebačke županije su u top deset po plusu u saldu domaćih migracija. Zagrebačka je i vodeća po saldu ukupnih migracija uz Istarsku i Splitsko-dalmatinsku, a iste tri su i vodeće po rastu broja stanovnika.
Selidba iz Zagreba u obližnje gradove i općine Zagrebačke županije sve je izraženiji migracijski trend. Pokazuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu: dok Grad Zagreb bilježi negativan saldo domaćih migracija, Zagrebačka županija predvodi po doseljavanju stanovnika iz drugih dijelova Hrvatske, prvenstveno iz glavnoga grada. Zanimljivo je da su čak pet gradova i tri općine iz Zagrebačke županije među deset lokalnih jedinica s najvećim pozitivnim saldom domaćih migracija.
Zagrebačka županija ujedno je i prva po ukupnom rastu broja stanovnika, a među vodećima su još Istarska i Splitsko-dalmatinska županija, iste koje i predvode po ukupnom migracijskom saldu.
Na saldo ukupnih migracija najviše utječu migracije s inozemstvom, a 70 posto doseljenih iz inozemstva su strani radnici, pokazuju službeni podaci DZS-a. Pa stoga i strani radnici popravljaju posljednjih godina sliku broja stanovnika. Najveći rast broja stanovnika upravo imaju županije s najvećim saldom migracijama s inozemstvom. Izuzetak je Zagrebačka županija koja je privlačna za život domaćem stanovništvu, a što i pokazuje saldo domaćim migracija, ali i rast broja učenika.
Lani je porastao i broj rođenih beba u Hrvatskoj, no uz i nadalje negativan prirodni prirast, utjecaja na rast broja stanovnika nema.
U Republici Hrvatskoj 52,5% stanovništva živi u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (20,1%) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1%), dok su najmanje stanovnika imale Ličko-senjska županija (1,1%) i Požeško-slavonska županija (1,6%).
Zagrepčanima poželjniji život u obližnjim gradovima i općinama Zagrebačke županije
Zagrebačka županija imala je, dakle, najveći porast broja stanovnika i najveći saldo ukupnim i domaćih migracija. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, a na temelju zbroja procjene stanovnika u gradovima i općinama, lani je u Županiji bilo 312.678 stanovnika, 2.714 više nego godinu prije, a ukupno se 3.475 osoba više doselilo nego odselilo.
U ovom slučaju riječ je o velikom broju osoba, kao što smo naveli, iz Grada Zagreba, koji se odlučuju živjeti u obližnjim gradovima i općinama Zagrebačke županije, zato jer je mirnije, cijene nekretnina su još uvijek niže, a radnih mjesta ima. I dok Grad Zagreb bilježi minus u saldu domaćih migracija, podaci o migracijama gradova i općina pokazuju da ih je u prvih deset najviše iz Zagrebačke županije – Velikoj Gorici, Dugom Selu, Zaprešiću, Svetoj Nedelji i Svetom Ivanu Zelini, Bistri, Brdovcu i Stupniku.
Rast temeljem migracija…
Prve tri županije s rastom broja stanovnika vodeće su i po saldu ukupnih migracija. Istarska županija tako je, nakon Zagrebačke, druga po rastu broja stanovnika, kojih je lani bilo 2.225 više nego godinu prije. Ujedno je i druga najpoželjnija županija za preseljenje, iz inozemstva i drugih dijelova Hrvatske – u nju se doselilo ukupno 3.275 više osoba nego odselilo, od čega 457 iz hrvatskih gradova i općina. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, s porastom od 1.952 stanovnika i 2.955 više doseljenih stanovnika nego onih koji su odselili, ali i gdje je saldo migracija s inozemstvom veći od ukupnog. Među županijama s najvećim rastom broja stanovnika su i Zadarska (+1.735) te Dubrovačko-neretvanska (+877).
Strani radnici najviše utječu na migracije s inozemstvom
U 2025. iz inozemstva se doselilo 29,7% hrvatskih državljana i 70,3% stranaca, a odselilo se 35% hrvatskih državljana i 65% stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba, kako smo rekli, znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, a tu su i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
U Zagrebačkoj županiji je tako lani 3.475 osoba više doselilo nego odselilo, u Istarskoj 3.275 i Splitsko-dalmatinskoj 2.955. Po ukupnom saldu migracija slijede: Primorsko-goranska županija u kojoj je 2.431 osoba više doselila nego odselila i Zadarska s 2.347 više doseljenih nego odseljenih.
Nadalje, na trend ukupnih migracija najviše utječu vanjske migracije, odnosno dolazak stranih radnika.
Po saldu migracija s inozemstvom predvodi Splitsko-dalmatinska županija u koju je iz inozemstva doselilo 3.135 osoba više nego odselilo u inozemstvo, u Istarsku 2.818, Primorsko-goransku 2.323, Zadarsku 1.956 osoba i Zagrebačku 1.538 osoba više nego odselilo izvan granice.
Ukupan zbroj pokazuje da je lani saldo ukupnih migracija iznosio 19.180, broj doseljenih bio je 130.503 osoba, a odseljenih 111.323. Isti je saldo migracija s inozemstvom iz kojeg je doseljeno 56.665 osoba, a odseljeno u inozemstvo 37.485 osoba.
S pozitivnom razlikom od 1.937 više doseljenih osoba iz drugih krajeva Hrvatske nego odseljenih prednjači spomenuta Zagrebačka županija. Po pozitivnom saldu domaćih migracija izdvaja se i Istarska županija s 457 više doseljenih nego odseljenih, Zadarska županija s 391 osobom više doseljenom nego odseljenom, Šibensko-kninska sa 141 te Primorsko-goranska sa 108 više doseljenih nego odseljenih.
Među gradovima i općinama iz ovih županija najpoželjnija odredišta za preseljenje hrvatskih građana bili su: Kaštela, Vodice, Pula, Podstrana, Vir, Klis, Okrug, Ližnjan i Seget.
Rođene bebe u porastu, ali je prirodni prirast i dalje negativan
Najviše rođenih u 2025. imale godini Splitsko-dalmatinska županija, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija.
Naravno, za utjecaj na broj stanovnika u obzir treba uzeti i broj umrlih. A prirodni prirasti su i nadalje negativni u svim županijama. U županijama koje su vodeće po broju rođenih, prirodni prirast je u minusu za blizu 700 u Zadarskoj, nešto više u Zagrebačkoj do preko tisuću u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj.
Spomenimo da su najbolji prirodni prirast lani imale: Međimurska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija. Međimurska je ujedno imala i najveći broj rođenih u odnosu na broj stanovnika te je bila druga po rastu broja rođenih beba, za 106 u 2025. u odnosu na 2024. godinu. Prva je Zagrebačka županija u kojoj je broj rođenih povećan za 145, treća Sisačko-moslavačka s rastom od 70 rođenih beba, Primorsko-goranska za 45 i Karlovačka s 38 više rođenih beba.
U Zagrebačkoj županiji i najveći rast broja učenika
Da se velik broj obitelji seli iz glavnoga grada u Zagrebačku županiju pokazuju i podaci o rastu broja učenika u ovoj školskoj godini.
Naime, broj učenika je u padu u glavnome gradu, ali od šest županija u kojima je zabilježen rast prema podacima sustava eRudnik, najveći je bio upravo u Zagrebačkoj županiji, za 0,82 posto, odnosno za 252 učenika, što je otprilike devet razreda više, Šibensko-kninskoj za 0,60 posto tj. za 60 učenika, u Međimurskoj za 0,59 posto tj. 77 učenika više, u Bjelovarsko-bilogorskoj za 0,41 posto tj. 48 više, Sisačko-moslavačkoj za 0,36 posto tj. 50 učenika i Ličko-senjskoj za 0,29 posto tj. 12 učenika više.
Hrvatska u brojkama: tko se doseljava, gdje žive mladi i koja županija najviše stari?
U 2025. godini iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 70,3 posto stranih državljana i 29,7 posto hrvatskih državljana. S druge strane, među osobama koje su se odselile iz Hrvatske bilo je 65 posto stranaca i 35 posto hrvatskih državljana.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u RH, 17% doselilo ih se iz Njemačke, a po 11,1% iz Bosne i Hercegovine i Nepala. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (16,6%).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (66,3%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (73,7%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (54,2%).
Prema procjeni stanovništva sredinom 2025. Republika Hrvatska imala je 3 874 993 stanovnika, od toga 1 893 472 muškarca i 1 981 521 ženu. U odnosu na procjenu iz prethodne godine, broj stanovnika povećao se za 8 760 osoba ili 0,2%.
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,1%. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,0%), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (52,3%).
U 2025. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,7 godina (muškarci 42,9 godina, žene 46,4 godine), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.
Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 18,7%. Na razini županija najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,2%), a najveći u Međimurskoj županiji (21,1%).
Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu u 2025. iznosio je 39,8%.
Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (28,8%), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,9%). (Lidija Kiseljak)
