Županije su lani iz europskih fondova povukle gotovo 260 milijuna eura, 12 posto više nego godinu prije. No bez Grada Zagreba, koji je povukao najviše i imao najbolji trend, ostalih 20 županija povuklo je šest posto manje sredstava nego u 2024. Na vrhu su, po povučenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika kao i po udjelu povučenog novca u odnosu na ukupno povučena sredstva, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.
Vrtići i škole, vatrogasni i kulturni centri, mobilne ljekarne, biciklističke staze, aglomeracije, proširenje luka, centri za starije, energetske obnove, pomoćnici u nastavi, lječilišta… tek su neke od mjera i projekata realiziranih sredstvima iz europskih fondova. Nekima od nabrojenih projekata nositelji su županije, a najbrojniji su obrazovne ustanove.
Posljednjih godina najizdašniji izvor europskog novca je NPOO. Pa je tako za izgradnju i opremanje više od tisuću osnovnih škola do sada uloženo 2 milijarde eura, a oko 1,5 milijarde je bespovratno. Uloženo je 530 milijuna eura za mjesto u vrtiću za svako dijete, za gradnju 900 dječjih vrtića i stvaranje 44 tisuće novih kapaciteta. Povrh ovih ulaganja, još 320 milijuna eura izdvojeno je za obnovu od potresa kojima je obnovljeno 150 škola i vrtića te 34 fakulteta i instituta na potresom pogođenim područjima. To su za našu zemlju i županije stradale od potresa bio izvor iz Fonda solidarnosti.
Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupnih 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatskoj je iz svih izvora na raspolaganju 14,68 milijardi eura.
Prema izvješću od veljače, u plusu smo gotovo 20 milijardi eura, a iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. pokrenuto je 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijednih 10,76 milijardi eura.
Prema podacima Europske komisije objavljenim na portalu Cohesion Data, ugovorenost na razini Europske unije za kohezijsku politiku 2021. – 2027. (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus i Fond za pravednu tranziciju) na dan 31. prosinca 2025. godine iznosila je 63,3 %, dok je Hrvatska iznad prosjeka EU te sa 72,1 % zauzima 10. mjesto.
Prema podacima Ministarstva financija razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije iznosio je krajem godine 19,92 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Podatke koje smo analizirali preuzeti su iz Konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025 za JLS (PRRAS), a odnose se na Direktne pomoći (konta 6623 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a te konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) te Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).
Podaci pokazuju da su županije, uključujući i Grad Zagreb, u 2025. godini povukle blizu 258,9 milijuna eura bespovratnih sredstava, a godinu prije 230,8 milijuna eura. Odnosno, na godišnjoj razini povučeno je 28 milijuna eura tj. 12 posto više novaca. No, bez glavnoga grada, koji ima i status županije, ostalih 20 županija povuklo je šest posto manje sredstava nego u 2024. godini. Samo je devet županija plus Grad Zagreb imalo rast povučenih sredstava, pri čemu je kod njih nekoliko taj rast bio gotovo dvostruki, ali kod nekoliko županija povučena sredstva su bila upola manja nego godinu prije…
Sisačko-moslavačka županija povukla je lani po stanovniku 192 eura, Krapinsko-zagorska 151 euro, Varaždinska 110 eura, Dubrovačko-neretvanska 99 eura i Karlovačka županija 70,5 eura. Prve tri županije vodeće su i po povučenim sredstvima u odnosu na ukupno povučena po županijama u 2025. Udjel povučenih sredstava Sisačko-moslavačke županije je gotovo 10 posto, Krapinsko-zagorske gotovo 7 posto, a tek nešto manje i Varaždinske županije. Udjel povučenih sredstava Osječko-baranjske županije je nešto više od 5 posto, a Splitsko-dalmatinske blizu 5 posto.
Što se tiče trenda, najveći rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu u 2025. godini u odnosu na godinu prije, imala je Sisačko-moslavačka županija, za gotovo 8,9 milijuna eura, Varaždinska županija za blizu 7,6 milijuna, Dubrovačko-neretvanska za blizu 4 milijuna eura, Bjelovarsko-bilogorska gotovo 3,8 milijuna i Međimurska za 3,3 milijuna eura. U postocima, najveći rast povučenog europskog novca na godišnjoj razini imala je Bjelovarsko-bilogorska županija, za 129 posto, Međimurska za 86 posto, Koprivničko-križevačka za 83 posto, Varaždinska za 76 posto i Dubrovačko-neretvanska za gotovo 53 posto.
Nakon što je povukla sredstva za obnovu, Sisačko-moslavačka županija dobila je pravo na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, iz kojeg se trenutačno financira prva faza projekta Gaming centra u Novskoj te poduzetnički inkubatori u Sisku i Glini.
Proračunski podaci pokazuju da je Županija lani povukla najviše sredstava po stanovniku, 192 eura, da je udjel povučenog novca u odnosu na ostale županije također najveći, gotovo 10 posto te da je vodeća i po rastu povučenog novca na godišnjoj razini, za 8,8 milijuna eura.
Kako je nedavno istaknuto, do sada je europski novac iskoristila za projekte iz različitih područja, za obnovu škola, učeničkih domova, za zdravstveni sustav, domove za starije osobe, gradnju umirovljeničkih naselja koja su jedinstveni projekt na području cijele Hrvatske, do početka realizacije jedinstvenog projekta u ovom dijelu Europe – Centra gaming industrije u Novskoj. Realizacijom ovog strateškog projekta, Sisačko-moslavačka županija postat će ključna destinacija za gaming industriju u Hrvatskoj i regiji.
Jedna od najvažnijih županijskih investicija je i „Topusko na izvoru zdravlja – lječilišni i wellness turizam na održiv način“ koji uključuje modernizaciju kompleksa Lječilišta Topusko i Top Termi d.o.o. kroz obnovu hotelskog kompleksa i uvođenje novih wellness i sportsko-rekreacijskih sadržaja. U sklopu zdravstveno-rekreacijskog centra predviđena je obnova bazena, spa i wellness zone, sportske dvorane te uređenje novih sadržaja poput kongresnih prostora. Uredit će se i vanjski prostori, uključujući proširenje sunčališta i dodatni sadržaji za posjetitelje. Projekt se sufinancira sredstvima iz NPOO-a.
Iz istoga izvora Sisačko-moslavačka županija provodi projekte gradnji i dogradnji škola, a neke su već obnovljene nakon potresa. Sisačko-moslavačka županija izgradila je ili obnovila 25 škola te 19 sportskih igrališta i dvorana, a ove godine bit će završena izgradnja nove zgrada Ekonomske škole Sisak. Od ukupno 22 osnovne škole, nastava u jednoj smjeni provodi se u 18 škola, a plan je da se takav oblik nastave omogući svim učenicima. Uz dogradnju škola, Sisačko-moslavačka županija nastavlja s ulaganjima i u izgradnju novih sportskih dvorana koje će se graditi uz OŠ Ivan Goran Kovačić Gora, OŠ Rajić i PŠ Češko selo. Prošle godine uređena je školska dvorana SŠ Novska, ovih dana uređenje dvorane SŠ Tina Ujevića Kutina… Prošle je godine započela i energetska obnova školskih zgrada.
U Krapinsko-zagorskoj županiji neki su dan istaknuli da će ukupan investicijski ciklus do kraja 2027. godine na području županije iznositi 240 milijuna eura, većinom sufinanciran europskim sredstvima.
Uspješno povlačenje europskog novca Županija je nastavila i lani. Druga je po povučenim sredstvima po stanovniku, 151 euro, a druga je i po udjelu od gotovo 7 posto povučenog novca u odnosu na ukupno povučena svih županija.
„Mi imamo potpisanih 17 ugovora za 17 dogradnji škola i 12 ugovora za nove sportske dvorane. Očekujemo još dva ugovora, a moramo riješiti i školu u Mariji Bistrici i onda ćemo imati jednosmjensku nastavu u cijeloj županiji“, najavio je prije neki dan župan Željko Kolar. Od EU dodijeljena su bespovratna sredstva za gradnju hotela i bazena Stubičke Toplice čiji se završetak radova očekuje krajem lipnja ove godine, a otvorenje novog lječilišnog hotela planira se u kolovozu ove godine. Projekt obnove bolnice u Krapinskim Toplicama vrijedan je 25,5 milijuna eura, a financira se iz europskih sredstava. Obuhvaća cjelovitu obnovu Stare zgrade koja bi trebala biti završena u svibnju ove godine, a obuhvaćeni su i radovi na cjelovitoj obnovi NBO i energetski certifikat, sanacija štete od potresa na hidroterapiji – NBO bazen i krovište Marijinog bazena, sanacija klizišta uz bonicu i uređenje vanjske površine, rekonstrukcija kotlovnice, glavne toplinske stanice i zamjena klima komora u ventilostrojarnicama.
Spomenimo da je i lani, kao i prethodnih pet godina, Krapinsko-zagorska županija imala europski projekt koji je, u nekoj od kategorija, proglašen najboljim u Hrvatskoj u našem izboru za najbolji EU projekt. Lani je to bio HyPoKraT.
Varaždinska županija također je pri samom vrhu po povučenim lanjskim novcima iz europskih fondova – treća u odnosu na broj stanovnika, sa 110 eura povučenih europskih sredstava per capita te je treća i po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije, gotovo 7 posto. S rastom od gotovo 7,6 milijuna eura povučenog novca u 2025. godini u odnosu na godinu prije druga je, a s rastom od 76 posto četvrta u odnosu na ostale županije.
U hotelu Minerva, smještajnom objektu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, privode se kraju opsežni i zahtjevni radovi na kompletnoj rekonstrukciji tog objekta. Gotovo 34.000 kvadrata obuhvaćeno je rekonstrukcijom koja se odvija u sklopu EU projekta „Unaprjeđenje kvalitete smještaja i sadržaja hotela Minerva“, sufinanciran bespovratnim EU sredstvima iz NPOO-a.
U tijeku je realizacija 17 projekata vrijednih gotovo 260 milijuna eura. Među njima su, kao što je već dobro poznato, potpuna obnova unutrašnjosti Minerve i bazena u Varaždinskim Toplicama, izgradnja nove Zgrade zavoda za javno zdravstvo i zgrade Centralnog operacijskog bloka, obnova dvorca i parka Šaulovec. Trenutno je na području Varaždinske županije u pripremi 16 projekata vrijednih gotovo 750 milijuna eura. Među njima su projekti izgradnje Interpretacijskog centra Špilja Vindija, Prezentacijskog centra Gaveznica, prezentacijskog centra Gomila, izgradnja Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin, aglomeracije Ludbreg, Novi Marof, Lepoglava i Veliki Bukovec, Podravska brza cesta, izmještanje državne ceste D2, razvoj integriranog prijevoza putnika te razvoj intermodalnog prijevoza tereta – naveo je nedavno župan Stričak.
Na području Županije planira se provesti 21 projekt izgradnje sportskih dvorana u sklopu matičnih i područnih škola
Osječko-baranjska županija nositelj je 17 projekata za koje je povukla bespovratnih blizu 52 milijuna eura iz NPOO za škole i sportske dvorane. ‘Do sada imamo potpisanih 17 ugovora, izvođači radova su na terenu. Jedna škola je u cijelosti i završena s rekonstrukcijom, odnosno dogradnjom. Uskoro nas očekuje završetak još dvije škole i ugovaranje još dvije dogradnje naših osnovnih škola’, rekla je nedavno županica Nataša Tramišak.
Županija je s nešto više od 5 posto četvrta županija u zemlji po lani povučenim sredstvima iz europskih fondova, u odnosu na ostale županije.
Na području Osječko-baranjske županije u proteklom je desetljeću ugovoreno više od dvije milijarde eura vrijednih projekata, financiranih ponajviše iz fondova Europske unije.
‘Vrijednost od gotovo 1,9 milijardi eura zaista nije samo brojka, već su to projekti koje možemo vidjeti diljem naše županije, u sve 42 jedinice lokalne samouprave, ali i među našim gospodarstvenicima i poljoprivrednicima. Otvoren je Koridor Vc, jedan od najvažnijih strateških projekata koji je komuniciran u onom trenutku kada je i ministar Anušić zajedno sa predsjednikom Vlade i pokrenuo ovaj važan projekt čije pozitivne rezultate i učinke vidimo već sada, za svekoliki razvoj cijele Slavonije, Baranje i Srijema. Također, moram spomenuti i jedan od naših najvažnijih strateških projekata koji se nalazi u središtu županije, u gradu Osijeku, a riječ je o Kliničkom bolničkom centru u Osijeku, procijenjene vrijednosti oko 850 milijuna eura, a očekujemo kako ćemo u skorije vrijeme naći i model financiranja njegove izgradnje. Drugi jako velik i važan projekt je Regionalni centar za gospodarenje otpadom Orlovnjak, procijenjene vrijednosti 118 milijuna eura – naglasila je krajem prošle godine županica Nataša Tramišak na jednom od sastanaka Programa Slavonija, Baranja, Srijem iz kojeg je Županija povukla najviše. Od projekata spomenimo da uskoro započinje izgradnja Centra za kontrolu komaraca u Osijeku, riječ je o prekograničnom projektu, a upravo takvih je dosta na području Županije.
Splitsko-dalmatinska županija je vodeća kada je riječ o iznosu povučenih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju škola i sportskih dvorana, oko 107 milijuna eura za 14 projekata kojima je bila nositelj. Nedavno su počeli radovi na prvom projektu, dogradnji škole u Dugopolju, a u Županiji govore o 25 projekata kojima će škole preći na jednosmjensku nastavu.
Ukupno je s gotovo pet posto peta županija po povučenim sredstvima u odnosu na ostale županije.
U tijeku su radovi na gradnji Centra za starije osobe u Dragljanima. Pri završetku su i radovi na energetskoj obnovi Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Biokovka u Makarskoj, projektu vrijednom oko 9 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava osigurano iz fondova Europske unije. Lani je odobreno više od 6 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju triju pretovarnih stanica koje će biti dio sustava Centra za gospodarenje otpadom Lećevica.
Lani je i uručen ugovor za Centar za obuku vatrogasaca u Vučevici. Riječ je o projektu kojim će se između ostaloga proširiti Centar te će biti nabavljena potrebna oprema za gašenje požara i spašavanje, vozila i osobna zaštitna oprema.
U našem izboru za najbolji EU projekt, Županija je lani slavila s čak tri osvojene nagrade – za projekte Jadranski RZC STEM, TEMPUS i RCK u sektoru turizma i ugostiteljstva.
‘U ovom trenutku odvija se najveći investicijski ciklus Međimurske županije u područje obrazovanja, ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura, te se gotovo svakoga tjedna otvara novo gradilište ili se završava neka od investicija. Već u idućem mjesecu očekuje se okončanje nekoliko projekata Županije u obrazovnoj infrastrukturi’, rekao je nedavno župan Matija Posavec.
Županija je lani s rastom od 3,3 milijuna eura peta po rastu povučenog EU novca, pokazala je naša analiza.
Odvija se rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja 15 škola, pet sportskih dvorana kako bi prilagodili uvjete za jednosmjensku nastavu. U listopadu 2025. godine započeo je novi val energetskih obnova školskih objekata
Radi se i na daljnoj revitalizaciji Centra znanja u Čakovcu, od obnove bivših vojnih objekata, projekta parkovne arhitekture kroz prijavljeni projekt Zelena oaza, te razvoj poduzetničke zone za daljnja ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta. Gradi se Centra za starije osobe u Nedelišću, dograđuje i obnavlja Dom za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, a čeka se i gradnja Centra za palijativnu skrb…
Škole za jednosmjensku nastavu proširuje i Karlovačka županija. Samo u osnovnoškolsko obrazovanje riječ je o 46 milijuna eura, a pritom je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano više od 26 milijuna eura.
Usto, završeno je uređenje Gimnazije Karlovac, a u tijeku je energetska obnova još triju srednjih škola. Pri kraju je i Centar za gospodarenje otpadom, gradi se Centar zdravlja Draganić te Centar za starije osobe Duga Resa. Također, uskoro se očekuje još jedan veliki projekt – uvođenje novog, kvalitetnog i dostupnog javnog prijevoza na cijelom području županije.
Nedavno je Županiji uručen ugovor za projekt „Sustav zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, 2. faza – karlovačkog područja“.
Riječ je o strateškom projektu Republike Hrvatske, koji je u svoje dvije faze vrijedan gotovo 260 milijuna eura, a vrijednost druge faze iznosi više od 226,7 milijuna eura. Pritom, bespovratna sredstva koja su iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. osigurana za Hrvatske vode iznose više od 192 milijuna eura.
Naša proračunska analiza pokazala je da je Županija peta u odnosu na ostale županije s lani povučenih 70,5 eura po stanovniku. (L.K.)
