U fokusu su energetika, zdravstvo i sigurnost hrane, dok EU uvodi stroža pravila i traži dugoročnu održivost ulaganja.
Posebnu pozornost na današnjem Liderovom ‘Regionalnom razvojnom forumu: Investicije u fokusu’ izazvao je okrugli stol ‘EU fondovi i regionalne investicije: što je aktualno, a što dolazi’, na kojem je potvrđeno da europski fondovi ostaju jedan od ključnih izvora financiranja lokalnih i regionalnih projekata. No, u okolnostima sve složenijih pravila i promjenjivih prioriteta Europske unije, uspjeh ovisi o kvalitetnoj pripremi, strateškom planiranju i dugoročnoj održivosti ulaganja.
U zagrebačkom hotelu Westin o tim pitanjima su raspravljali Zrinka Raguž, državna tajnica iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Dragan Jelić, ravnatelj SAFU-a, te župani Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Antonija Jozić (Požeško-slavonska županija) i Ivan Bosančić (Vukovarsko-srijemska županija).
Zrinka Raguž detaljno je predstavila aktualne i nadolazeće pozive, naglasivši kako je trenutačno otvoreno nekoliko natječaja ukupne vrijednosti 223 milijuna eura. Najavila je i da 2. ožujka započinje poziv za energetsku obnovu javnog sektora, dok se otvara i poziv za sanaciju neopasnog otpada vrijedan 118 milijuna eura. Uz to, u fokusu su financiranje primarne zdravstvene zaštite te obnova zgrada oštećenih u potresu.
– Imamo snažan investicijski ciklus i velik interes, ali kvaliteta pripreme projekata bit će presudna. Posebno apeliram na prijavitelje u zdravstvu da projekte pripreme i prijave što prije. Više nije dovoljno zadovoljiti osnovne kriterije, jer projekti moraju biti održivi, usklađeni s ciljevima Europske komisije, poticati konkurentnost proizvodnje i biti geografski i sektorski integrirani -naglasila je.
Dodala je kako se u budućem razdoblju sve više otvaraju teme sigurnosti hrane, demografije i razvoja tržišta rada.
– Moramo problematizirati pitanja sigurnosti opskrbe hranom, demografskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. To su prioriteti koji će snažno utjecati na buduće financiranje i na koje se moramo strateški pripremiti – poručila je.
Željko Kolar je na početku istaknuo nedavno predstavljanje ‘Bijele knjige’ u kojoj su jasno artikulirana očekivanja stranih investitora prema Hrvatskoj, naglasivši problem centralizacije.
– Mi smo i dalje izrazito centralizirana država. Ako želimo uspjeh u regionalnom razvoju, ključ je fiskalna decentralizacija. Moramo imati hrabrosti i vjeru u lokalne i regionalne samouprave, jer bez stvarne financijske autonomije teško možemo preuzeti odgovornost za razvoj – rekao je Kolar.
Naglasio je i važnost strateških dokumenata te kvalitetnih ljudi u sustavu.
– Moramo imati jasne strategije koje definiraju razvoj i ljude koji ih znaju provesti, regionalne agencije, poduzetničke centre, stručnjake. Ključno je da smo svi za istim stolom kada se politike kreiraju, a ne samo kada se sredstva raspodjeljuju – rekao je Kolar.
Govoreći o konkretnim projektima, naveo je kako županija provodi 18 projekata iz NPOO-a, uključujući investicije u škole, hotele u Stubičkim Toplicama, projekte u Krapinskim Toplicama, te investicije za obnoviu nakon potresa.
– Problem je ozbiljno fiskalno opterećenje i pitanje je koliko ćemo to moći dugoročno podnijeti. Tržište građevinskih tvrtki se stabiliziralo i na natječaje se javlja desetak ponuditelja, no problem su visoke cijene nadzora – upozorio je Kolar.
Antonija Jozić istaknula je kako Požeško-slavonska županija provodi niz projekata, osobito u zdravstvu, gdje je ostvaren značajan iskorak u odnosu na prethodna razdoblja.
– U ovom trenutku provodimo projekte slične onima u drugim županijama, ali smo napravili vidljiv iskorak. Posebno ističem izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, koji je ključan za naše poljoprivrednike, te ulaganja u zdravstveni turizam, uključujući razvoj Toplica Lipik – kazala je.
Dodala je kako su u tijeku i projekti sustava pročišćavanja voda i vodoopskrbe, a kao najveći izazov navela je pronalazak stručnog kadra.
– Greške se događaju, ali svaka greška nam je škola. Najveći izazov danas je pronaći kvalitetne ljude koji su dorasli pripremi i provedbi europskih projekata, osobito u manjim, ruralnim sredinama. Zato je izuzetno važno ulagati u edukaciju i jačanje administrativnih kapaciteta – naglasila je Jozić.
Ivan Bosančić upozorio je da se fokus mora staviti na završnu fazu projekata i njihovu dugoročnu održivost.
– Morat ćemo pronaći rješenje s ministarstvima kako bismo omogućili ljudima da se vrate u rodni kraj i ovdje rade. Imamo sve više povratnika, plaće su rasle i imamo dovoljan broj radnih mjesta, ali bez kvalitetnog pristupa projektima nećemo moći dugoročno održati taj trend – rekao je Bosančić.
Istaknuo je kako dobivanje sredstava danas više nije najveći izazov.
– Dobiti sredstva i provesti projekt više nije problem kao nekada. Najveći izazov je završna faza kada projekt počne opterećivati proračun i kada se pokaže imamo li dovoljno kapaciteta za njegovo održavanje. Projekti moraju biti rentabilni i sposobni sami sebe nositi – poručio je Bosančić dodavši da je stvaranje snažne baze obrazovanih ljudi najvažniji kapital županije.
Dragan Jelić ocijenio je kako većina županija uspješno koristi sredstva iz europskih natječaja te da su gotovo svi pozivi iskorišteni do kraja, bez većih nepravilnosti.
– Na početku prijavljivanja bilo je administrativnih pogrešaka, što je razumljivo u novom programskom razdoblju, ali danas su kapaciteti znatno jači i nepravilnosti su minimalne. Većina županija vrlo odgovorno troši sredstva – istaknuo je Jelić.
Prema vrijednosti javnih projekata prednjači Grad Zagreb, a po broju projekata Sisačko-moslavačka županija. No, upozorio je na nova, stroža pravila Europske unije.
– Projekti ne smiju štetiti okolišu, a najviše projekata pada na kriterijima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, što podrazumijeva da svi objekti moraju imati odgovarajuće pristupe. U fazi provedbe i dalje je najveći izazov javna nabava, gdje je potrebno maksimalno poštivanje procedura – zaključio je Jelić. (Izvor i foto: LIDER)
