U ovogodišnjem Izboru za najbolji EU projekt pobjednik u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji bila je Krapinsko-zagorska županija s projektom HyPoKraT. Županija već šest godina koliko se izbor održava osvaja nagrade, a povodom čega su organizirali i konferenciju za medije. Podsjetimo se, naš portal župan.hr je jedan od organizatora izbora, uz Hanza mediju, Hrvatsku zajednicu županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
„U svih šest godina Krapinsko-zagorska županija imala je europski projekt koji je, u nekoj od kategorija, proglašen najboljim u Hrvatskoj. Za održavanje tog kontinuiteta izvrsnosti bitan je čitav niz stvari, među kojima su ključni strateška vizija, pravovremena priprema i ljudi koji su kreiranje, prijavljivanje, praćenje i realizaciju projekata doveli do apsolutno najviših razina“, istaknuo je župan Željko Kolar te naglasio kako Zagorje sljedeće godine očekuje veliki investicijski ciklus s 30 aktivnih gradilišta vrijednih više od 200 milijuna eura, što je više od 1,5 milijuna eura na svakih tisuću stanovnika Krapinsko-zagorske županije. „To je strašno. I ova ekipa ljudi koja to nosi na svojim ramenima je strahovito opterećena. I teško je na tržištu rada naći dodatne kapacitete ljudi koji su spremni na tako visokoj razini odgovoriti, ali upravo ti rezultati koje postižemo su na neki način i pozivnica i mamac ljudima koji se žele dokazati da se pridruže u naše timove“, poručio je župan Kolar.
„Bili smo najbolji u povlačenju EU sredstava u protekle četiri godine, to govori da imamo administrativne i operativne kapacitete primjereno posložene da možemo dogovarati na zahtjeve koje nam daju EU fondovi. Važni su strateški dokumenti i poruka skupa koji se održao je ta da se usmjerimo na stvaranje infrastrukture za strategijsko promišljanje, kako bismo poslije 2028. godine bili spremni za nove izazove“, istaknula je pročelnica Mlakar, dodavši da je resorno ministarstvo objavilo indikativnu listu najavljenih projekata za iduću godinu – samo iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija najavljeno je 55 novih javnih poziva, vrijednih 1,64 milijarde eura.
Podsjetimo se, upravo je župan.hr radio analizu povlačenja europskog novca. Za četiri prethodne godine analizirali smo sredinom godine skupni indeks napravljen temeljem dva pokazatelja – povučena EU sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio povučenih sredstava u ukupno povučenim sredstvima svih županija za razdoblje, a prema kojem je Županija vodeća s visinom skupnog indeksa od 134,3. Krapinsko-zagorska imala je i najveći postotni rast povučenog novca u četiri godine, za nešto više od 300 posto. Lani je s povučenih 7,57 posto u odnosu na ukupno povučena europska sredstva svih županija bila treća županija, ali prva s visinom povučenog novca u odnosu na broj stanovnika – 244,72 eura.
Ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac istaknuo je da je opet osvojena nagrada još jedan od primjera onog što Krapinsko – zagorska županija uz potporu svojih ustanova, poput REGEA – e, radi najbolje. „ Projekt Hypokrat za temu je imao istraživanje geotermalnog potencijala Krapinskih Toplica, on je uspješno apliciran na tzv. Norveški fond, i u sklopu projekta napravljene su detaljne geološke, geomorfološke, geotehničke analize područja Krapinskih toplica, ali i stvoreni preduvjeti za veliku investiciju koja je u međuvremenu provedena, dizalice topline koje su bile u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, sada su obnovljene. Na temelju znanja koje smo u ovom projektu ostvarili ostvarujemo uštede koje se mjere u stotinama tisuća eura“, naveo je Domac i dodao da je Županija bogata geotermalnim izvorima i ovaj projekt dao je potrebno znanje za planiranje novih projekat.
Kako smo pisali prilikom predstavljanja finalista koji su se natjecali u izboru za najbolji EU projekt, pa tako i projekt HyPoKraT, vrijednost projekta bila je 254.373,43 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 216.217,42 eura, dok su vlastita sredstva iznosila 38.156,01 euro.
Nositelj projekta bila je Krapinsko-zagorska županija, a projektni partneri AP Consulting, Općina Krapinske Toplice, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Norwegian Research Centre (NORCE). U izbor je projekt prijavila Zagorska razvojna agencija. Temperatura površinskih izvora iznosi 39 – 41°C pri protoku od 81,6 l/s, dok temperatura bušotine KRT-1 iznosi 56 – 60°C s protokom hidrotermalnog fluida do 30 l/s. S obzirom na već pozitivna iskustva iskorištavanja geotermalne vode za potrebe Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i vodenog parka Aquae Vivae, Županija, u čijem je vlasništvu Bolnica, zajedno s Općinom istražila je i definirala sav
geotermalni potencijal za toplinarske i agrotermalne svrhe. Uz primjenu geotermalne energije u zgradarstvu, Županija želi koristiti geotermalnu energiju i za potrebe grijanja, poljoprivredne industrije za stakleničku proizvodnju voća i povrća na području općine Krapinske Toplice.
Na temelju izračunatih termodinamičkih rezultata korištenja bušotine KRT-1, moguća je izgradnja toplinske stanice snage 4081 kW kojom bi se ostvarila mogućnost grijanja cca 58.301 m2 prostora. S ekološkog aspekta, upotreba geotermalne energije povoljnija je u odnosu na korištenje plina. Ako uzmemo u obzir da geotermalna energija emitira 23 grama po kWh CO2 , dok prirodni plin emitira 220 g/kWh CO2, usporedbom se dolazi do omjera 1:9,565 u korist geotermalne energije pri emitiranju CO2.
Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar pojasnila je da je natječaj za najbolji EU projekt bio otvoren od 24. lipnja do 24. srpnja. „Mi smo pripremili projektne prijave za tri projekta. U sektoru Doprinos obrazovanju znanosti i inovacijama kandidiran je projekt ReCeZa, čiji je nositelj Srednja škola Zabok, a financiran je bio sredstvima Europskog socijalnog fonda. U kategoriji Doprinos regionalnoj i lokalnoj zajednici kandidiran je projekt ZEZ – znanjem za europsko zajedništvo čiji je nositelj bila Zagorska razvojna agencija, a bio je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te nagrađen projekt HyPoKraT u kategoriji Doprinosa prekograničnoj suradnji. Sama prijava projekta tražila je da se projekt opiše, da se priloži određena dokumentacija kojom se obrazlaže doprinos projekta i njegova sveobuhvatnost samim javnim pozivom i naravno zašto smatramo da bi taj projekt trebao biti među najboljima“, pojasnila je ravnateljica Barilar.“, navela je ravnateljica Barilar i dodala kako su u ovom trenutku svi raspoloživi resursi regrupirani kako bi Krapinsko-zagorska županija i dalje bila najuspješnija u povlačenju sredstava iz Europskih fondova. (L.K.)
