Vlada je donijela odluku o raspisivanju javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća u lipnju kako bi građani imali barem dva mjeseca za prikupljanje dokumentacije te kako bi krajem ljeta počeli s prijavama. Za energetsku obnovu obiteljskih kuća osigurano je 142 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva graditeljstva vodeće po broju obnove stambenih zgrada do kraja prošle godine bile su Primorsko-goranska županija, Istarska i Osječko-baranjska županija.
Od ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20% ukupnih sredstava, odnosno 28,4 milijuna kuna, namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Ovoj kategoriji građana država će financirati predviđene mjere energetske obnove sa 100% potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća. S ostalih 80% od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje tj. 113,6 milijuna kuna, sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60% sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora.
Energetska obnova obiteljskih kuća odnositi će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje – osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene odnosno legalne. Mogućnost prijave ovisiti će i o energetskom razredu zgrade. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Da li obiteljska kuća spada u kontinentalnu ili primorsku Hrvatsku iskazano je na energetskom certifikatu zgrade.
Program se odnosi na obiteljske kuće u kojoj je više od 50 posto bruto površine zgrade namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta – ima najviše tri stambene jedinice i ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.
Prema analizi Ministarstva graditeljstva Primorsko-goranska županija je vodeća po broju energetski obnovljenih stambenih zgrada, više ih je od 100. Vodeća je i po dobivenim bespovratnim i ukupnim sredstvima. Slijedi Istarska županija i Zagreb s između 50 i 100 projekata, a u istom rangu su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko posavska i Splitsko-dalmatinska županija, s između 21 i 50 projekata.
Od 2015. godine do danas objavljeno je pet poziva za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada. Ugovoreno je ukupno 1.455 projekata, odnosno investicija u ukupnoj vrijednosti 550 milijuna eura, od čega 295,3 milijuna eura iznose bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).
Osječko-baranjska županija provodi projekt “Kreditiranje energetske obnove višestambenih zgrada”. Putem ovog projekta suvlasnicima višestambenih zgrada omogućuje se ishođenje povoljnih kreditnih sredstava za obnovu zgrada, te u konačnici smanjenje troškova za grijanje i hlađenje. Osječko-baranjska županija subvencionira kamatu sa 2 postotna boda. Osim Županije, u dodatnu subvenciju kamate uključili su se gradovi Beli Manastir s 2%, Belišće s 1%, Đakovo s 1% i Osijek s 1%.
Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.
S ciljem povećanja energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života, Vlada Republike Hrvatske donijela je 27. ožujka 2014. godine Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine. (L.K.)
