“Hrvatska Vlada mora imati plan B u odnosu na hrvatsku brodogradnju, a to znači da mora izdati jamstvo za zaduženje Uljanika čak i ako Bruxelles ne da suglasnost”, poručio je župan Zlatko Komadina. Dodao je kako će u suprotnom Vlada odigrati ulogu Poncija Pilata u gašenju hrvatske brodogradnje.
Rekao je nadalje kako Županija nije nadležna i nema ovlasti prema brodogradilištima ali je opstanak brodogradnje na prostoru Sjevernog Jadrana, u Rijeci i u Puli, s aspekta regionalnog gospodarstva i zaposlenosti ljudi, od vitalnog interesa za ovaj kraj. “Što će nama programi konkurentnost i kohezija, ubacivanje novca u EU fondove da bi održali razvoj i približili se Europskoj uniji, a u isto vrijeme gasili radna mjesta i gasili one proizvode za koje imamo tehnologiju, znanost, visoko obrazovanje. Da bi to održali mora opstati 3. Maj i Uljanik, stoga svoj dio posla moraju odgovorno odraditi i uprava Uljanika ali i Hrvatska Vlada. Slažem se s onima koji kažu da je do sad bilo nespretnosti i da određeni potezi izazivaju dvojbe jer se radi o privatnom brodogradilištu i slažem se s onima koji prozivaju uprave te da su ti potezi trebali biti povučeni pred mjesec, dva dana, ako ne i prije. Predugo se događaju dubioze, rekao je Komadina. Dodao je da je nedavno održan sastanak u ministarstvu na temu Uljanika i 3 .Maja gdje je dogovoreno da će se napraviti plan restrukturiranja te da će ga ministarstvo prihvatiti i uputiti Vladi RH te tražiti od Ministarstva financija izdavanje jamstva. Komadina je izrazio nadu da će Bruxellesu odobriti izdavanje jamstva, te ponovio da, bez obzira na stav EK, Vlada odobri suglasnost za zaduženje kako bi se Uljaniku dao predah od 6 mjeseci da usvoje plan restrukturiranja. „Treba iskoristiti tu zadnju šansu jer 100 milijuna jamstva Hrvatske Vlade za komercijalne kredite koji bi se digli u poslovnim bankama, u naravi znači da bi se spriječilo da na teret hrvatskih poreznih obveznika padne plaćanje 600 milijuna do sada izdanih jamstava Uljaniku”, naglasio je Komadina.
Župan je izvijestio i o prošlotjednom sastanku s upravom Croatia Airlinesa kako bi vidjeli njihove mogućnosti za povećanje prometa s riječkog aerodroma, prije svega kroz veću učestalost ljetne linije za Minhen i produljenje te linije kroz cijelu godinu.“ Njihov odgovor bio je da će razmotriti naše prijedloge, ostavili su kao mogućnost uvođenje zimske linije, ali su rekli da za veću frekvenciju nemaju avione. No, danas čitamo da uvode treću liniju za Dubrovnik, što znači da avione imaju, rekao je župan. Podsjetio je i na problem Zračne luke Franjo Tuđman koja noću ne radi i ne prima avione te ponovio apel prema resornom ministarstvu da izda uredbu otvorenosti riječkog aerodroma 24 sata te da ta zračna luka bude alternativa zagrebačkom aerodromu.
Na pitanje novinara o krizi upravljanja u Jadran hotelima Crikvenica jer još nije imenovana nova uprava, župan Komadina odgovorio je kako se očito radi o nemogućnosti dogovora oko kadrova i imena. Smatra kako u tvrtkama koje dobro posluju ne trebao posezati za političkim kadriranjem, a evidentno je da je dosadašnja uprava Jadrana korektno odradila svoj posao, investira se, hoteli rade cijele godine, zaposlenici primaju plaće i Jadran je zapravo je uporište turističkog razvoja crikveničko-vinodolskog područja.
Zamjenica Marina Medarić izvjestila je o financiranju pomoćnika u nastavi u drugom polugodištu. Podsjetila je da je PGŽ odobreno sufinanciranje pomoćnike u nastavi iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od bespovratnih 10.000.000,00 kuna kroz 4 godine, dok županija u sufinanciranju sudjeluje s 4.677.783,20 kuna. Pojasnila je kako se ugovori sklapaju za svako polugodište sa školama koje su dobile pomoćnike, te je sada sklopljen ugovor za drugo polugodište kojim je obuhvaćeno financiranje 81 pomoćnika u nastavi za 83 učenika s teškoćama u razvoju u ukupno 33 škole.„U prvom polugodištu sredstva su iznosila 983.952,18 kuna, a u drugom polugodištu raspoređeno je 2.677.910,65 kuna za pomoćnike u nastavi za 53 pomoćnika u osnovnim školama i 28 u srednjim školama,“ istaknula je Medarić. Dodala je kako Ministarstvo nije odobrilo sve pomoćnike koje su zahtijevale škole, pa Županija još dodatno financira sedam pomoćnika, za što je u Proračunu PGŽ osigurano 209.056 kuna. Informirala je također o sredstvima u iznosu od 933.500 kuna dodijeljenih Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ za programe edukacije i prevencije.
Pročelnik UO za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Ljudevit Krpan podsjetio je da su na zadnjoj Županijskoj skupštini donesene odluke o osnivanju Regionalne energetske agencije i Regionalne razvojne agencije te izvijestio da je energetska agencija registrirana na Sudu, te se očekuje početak njenog rada, kao Ustanove kroz petnaestak dana. Za osnivanje Razvojne agencije, prošli tjedan pristigla je suglasnost Ministarstva regionalnog razvoja, čime je pročelniku Krpanu, kao vršitelju dužnosti ravnatelja agencije, omogućen nastavak procedure registracije kod javnog bilježnika. Krpan je istaknuo kako se, kao i u primjeru sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih pomoćnicima u nastavi, otvara niz mogućih perspektiva građanima i javno-pravnim tijelima koji će se artikulirati i osigurati kroz te agencije, sa primarnom zadaćom u dobivanju bespovratnih sredstava, radi osiguranja povećanja kvalitete života i osiguranja opstojnosti gospodarstva na području PGŽ.
Nadalje, pročelnik Krpan najavio je operativni sastanak sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj u srijedu, koja je otvorila kreditnu liniju za sufinanciranje projekata iz energetske efikasnosti po vrlo povoljnim kamatnim stopama, ispod 1% i čak i ispod 0,5%, a koja će pratiti jedinice lokalne samouprave koje dobiju bespovratna sredstva u dijelu obnovljivih izvora i energetske efikasnosti.
(pgz.hr)
