Cikloturizam kao turistički proizvod ima najveću perspektivu razvoja u zemlji. Procjene su, naime, da će udio putovanja u kojima je bicikl glavno prijevozno sredstvo rasti više od deset posto u sljedećih deset godina. Također, nedavni rezultati istraživanja Instituta za turizam pokazuju da je motiv za bavljenje sportom i rekreacijom povećan  sa sedam na čak 20 posto. RH u Strategiji razvoja turizma  do 2020. godine planira da budemo jedna od vodećih mediteranskih cikloturističkih destinacija, s posebnim naglaskom na razvoj izvan glavne ljetne sezone. Stoga su i županije krenule u provedbu plana koji treba definirati optimalne trase biciklističkih ruta i staza koje će biti uređene, označene, održavane i međužupanijski povezane sa susjednim županijama, a onda i cijeli niz ostalih aktivnosti i proizvoda koji će od cikloturizma učiniti kvalitetan turistički proizvod.

Glavna prepreka snažnijem razvoju cikloturizma jest nepostojanje osnovne prometne infrastrukture, mali broj posebno izgrađenih biciklističkih staza i traka, nepovezanost cikloturističkih ruta…, a nedostaje i smještajno-ugostiteljska ponuda za cikloturiste i prateća infrastruktura, zbog čega, relativno mali broj cikloturista za sada dolazi u Hrvatsku.

Velik potencijal u cilju povećanja turističke ponude kroz cikloturizam vidi Primorsko goranska županija koju posjećuju gosti iz zemalja gdje je biciklizam razvijen, i to zato jer ima zanimljiv dio ruta uz obalu i otoke, ali i šumoviti Gorski kotar, ali i zbog projekta Mediteranske rute koji prolazi i kroz PGŽ. 

Mediteranska ruta – europski projekt za privlačenje turista

Na nedavnom sastanku župana Primorsko goranske županije Zlatka Komadine s  predstavnicima jedinica lokalne samouprave na Rabu potpisan je Sporazum o suradnji na provedbi Operativnog plana razvoja cikloturizma sa standardima.

Operativnim planom želi se između ostaloga postići prepoznatljivost Primorsko-goranske županije kao cikloturističke destinacije i pridonijeti brendiranju Kvarnera kao poželjne destinacije aktivnog odmora, većoj sadržajnosti turističkog proizvoda Županije te produljenju turističke sezone i povećanju turističkih dolazaka i noćenja. Trenutačno je nedostataka puno. Primjerice, nepovezanost staza, neodržavane i loše označene staze, nedostatak biciklističkih traka/prometnica, nedefinirano financiranje izgradnje biciklističke infrastrukture, nepostojanje mobilne aplikacije i destinacijske mreže s digitalnom kartom, nedovoljan broj aktivnih vodiča te nedovoljan broj bike-friendly smještajnih objekata.

Smjernice za razvoj obuhvaćaju 22 mjere u 5 tematskih područja – infrastrukturni projekti, projekti vezani uz zakonsku regulativu, edukaciju, unapređenje cikloturističke ponude i sustav informiranja i marketing u cikloturizmu.

Neke od aktivnosti za razvoj cikloturizma PGŽ i rezultati koji se žele postići, a koje su navedene u operativnom planu razvoja cikloturizma, jesu primjerice standardizacija mreža biciklističkih staza (ruta), razvijanje mreža biciklističkih prometnica (traka), postavljanje nove biciklističke signalizacije i info ploča na rutama koje nisu označene i izmjena postojeće biciklističke signalizacije s novim standardom označavanja, kreiranje novih ruta. Nadalje, planiraju otvoriti bike parkova i sadržaja za bicikliste, urediti biciklistička odmorišta i vidikovce sa servisnim uslugama, organizirati edukativne radionice i edukacije za biciklističke vodiče, razviti Bike&Bed standard te certificirati nove smještajne objekte, organizirati biciklističke manifestacije itd.

Prosječan boravak turista u Primorsko-goranskoj županiji iznosi nešto više od šest dana, a najdulje se zadržavaju na otocima. Zanimljiv je visok udio gostiju iz zemalja koje tradicionalno imaju razvijen biciklizam, bilo rekreativni, natjecateljski ili kao stil života, a to su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka. To daje dobru podlogu da će razvoj biciklističke infrastrukture i popratne ponude naići na razumijevanje kod gostiju te lakši odabir destinacije za odmor povezan s vožnjom biciklom.

Kvarner se posebno ističe po proizvodima zdravlja, sporta i rekreacije te se aktivnim outdoor proizvodima želi pozicionirati na tržištu kao specijalist za „zdrav život“. A tu se ubraja i cikloturizam. Naglasak je na prometu sa što manjom emisijom CO2 plinova, a što zahtjeva razvoj glavnih mreža biciklističkih ruta, pri čemu se naglasak stavlja na osposobljavanje manje prometnih lokalnih cesta i putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovo tematiziranje i označavanje.

Strateški dokument Strategija Europa 2020. koji između ostalog sadrži i razvoj cikloturizma, nadovezuje se i na energetsku i „zelenu“ politiku racionalnosti s energijom i očuvanjem okoliša, a time i kvalitetom života stanovništva.

Za PGŽ posebna je važnost Mediteranske rute. EuroVelo ili europska mreža biciklističkih ruta, projekt je ECF-a (Europske biciklističke federacije) koji sadrži petnaest ruta s oko 80.000 kilometara duž cijelog kontinenta.

Ruta 8 – Mediteranska ruta,  prolazi kroz županiju odnosno od granice Hrvatske i Slovenije u Istri, duž cijele obale do Dubrovnika te zatim dalje prema Grčkoj. Kreće od Cadiza u Španjolskoj do Atene u Grčkoj, ukupne je dužine 5.888 km i prolazi kroz jedanaest europskih zemalja. Glavni cilj projekta je razviti cikloturizam na Sredozemlju i promovirati vožnje biciklom duž same rute. Biciklistička ruta u Hrvatskoj ići će primarno obalom, a jednako će se razvijati i promovirati varijanta po otocima, uz korištenje potencijala kružnih ruta uz kombiniranje s trajektnim linijama.

Kod dnevne dionice Nedešćina – Opatija – Rijeka, stoji u operativnom planu, treba uzeti u obzir da je riječ o više neizbježnih dionica s visokim i vrlo visokim prometom te da nema izgrađene biciklističke infrastrukture. Na dionici od Rijeke preko Križišća do Batera ruta prolazi nešto prometnijom, ali atraktivnijom dionicom od Bakra do Kraljevice umjesto manje frekventnog dijela Sv. Kuzam – Hreljin. Posljednja dionica koja prolazi županijom sastoji se od dugih uspona, rijetkim mogućnostima za opskrbu i noćenje, ali zato pejzažno izuzetno atraktivnim područjem. Uz osnovnu rutu predviđena je i alternativna “otočna ruta”: – Nedešćina – Brestova – Cres, – Cres – Valbiska – Rab. Prvi dio otočne rute nudi duže zahtjevne dionice po Cresu bez opskrbe, kraće dionice s visokim intenzitetom prometa te mogućnost kasnijeg razvoja rute preko Lošinja i brodskom linijom prema Zadru. Drugi dio je kilometarski kraći, ali uključuje dva trajekta (Merag – Valbiska, Valbiska – Lopar) uz mogućnost razvoja kružne rute po otoku Krku.

Razgledavanje otoka na biciklima

Pri izradi staza u županiji se vodilo konceptom izrade što većeg broja staza sa što većim brojem kilometara pa je tako evidentirano 180 biciklističkih staza/ruta s oko 5100 kilometara što dovodi do zagušenosti i prezasićenosti. Na pojedinim područjima primjetan je veliki broj staza koje ne odgovaraju potrebama cikloturista. Prvenstveno su to staze koje se sastoje od nekoliko vrsta podloga što za određenu kategoriju bicikla i biciklista nije vozljivo. Osim navedenog, puno staza se u brojnim točkama pa i cijelim dionicama preklapa te ide istim putom. Poželjno je zato da staze idu zasebnim dionicama sa što manje preklapanja.

U operativnom planu iznosi se stanje i prijedlozi razvoja cikloturizma za sva područja županije.

Na Krku je od 2016. godine u sklopu projekta Krk Bike kreirano  28 otočnih biciklističkih ruta s oko 650 kilometara podijeljenih u tri kategorije: MTB, cesta i trekking. Svaka kategorija je na biciklističkoj karti i mobilnoj aplikaciji označena svojom bojom, a u skorije vrijeme planira se takav standard primijeniti i na biciklističku signalizaciju. Izvrstan primjer biciklističke infrastrukture je izgrađena biciklistička staza uz glavnu otočnu prometnicu od Malinske (skretanje za Valbisku) do Punta u dužini od 12,5 kilometara koja olakšava povezivanje suprotnih strana otoka na dva kotača.

Otok Rab sa svojih deset obilježenih biciklističkih staza i gotovo 170 kilometara nudi gostima upoznavanje cijelog otoka, ali staze nisu kategorizirane te se biciklisti, kako bi pratili pojedinu stazu, moraju voziti po asfaltu, makadamu te šumskim putovima i pješačko-planinarskim stazama. Glavna otočna prometnica između grada Raba i Lopara u ljetnim mjesecima ima visoku frekvenciju prometa vozila te biciklistima ne pruža dovoljnu sigurnost unatoč postojećoj dionici biciklističke staze uz samu prometnicu u dužini 2,6 kilometra u blizini Lopara. Alternativa povezivanja Raba i Lopara je preko predjela Fruga, ali isključivo za MTB bicikliste. Od obalnih ruta postoji šetnicu/stazu od Raba do Barbata te od Raba do Kampora, ali i područje šume Dundo.

Iako je najveći hrvatski otok, Cres trenutno nudi samo tri biciklističke rute s oko 100 kilometara staza. Razlog tome je izduženi oblik otoka te zahtjevna konfiguracija terena. Dvije rute povezuju Cres sa susjednim mjestima (Valun, Lubenice, Orlec, Grmov) dok jedna prolazi dijelom predjela Tramontana. Sve tri su kombinacija asfaltne i makadamske podloge. Osim navedenog, u završnoj je fazi kreiranje još tri biciklističke staze koje pokrivaju cijelo područje Tramuntane ukupne dužine 43 kilometra. Važno je napomenuti da otok Cres ima potencijal za razvoj dodatnih MTB biciklističkih ruta zbog atraktivnih lokaliteta i zapuštenih putova koji su dobro iskorišteni za potrebe MTB utrke 4 islands. Takve staze djelomično prolaze preko privatnih parcela i kroz lovišta pa je nužna dobra komunikacija s vlasnicima zemljišta i lovozakupcima.

Otok Lošinj sa svojim arhipelagom (Ilovik, Unije, Susak) raspolaže s deset biciklističkih staza/ruta ukupne dužine 182 kilometra. Riječ je o uglavnom laganim i srednje-teškim stazama MTB ili trekking kategorije. I dok 3 staze turističko-rekreativnog karaktera oko grada Malog Lošinja prolaze većim dijelom uz samu obalu i povezuju najjužniju točku otoka, staze na području Punta Križe, Ćunskog i pod Osoršćicom namijenjene su istraživanju svih ostalih dijelova otoka vitalnosti. Gotovo 55 kilometara staza po Iloviku, Susku i Unijama biciklistima nude uvid u sve dijelove otoka na kojima nema motornih vozila čime je draž pedaliranja još i veća. Otok Lošinj posjeduje i specijalizirani biciklistički sadržaj, downhill stazu Pod javori kod Velog Lošinja na kojoj se održava utrka svjetskog kupa u downhillu.

Najveći dio od ukupno petnaest staza/ruta na području Opatijske rivijere koje broje 443 kilometra, prolazi PP-om Učka. Osam markiranih staza, pretežito makadamske podloge, povezuje gotovo sve dijelove parka. Zbog dinamične konfiguracije terena staze su tjelesno nešto zahtjevnije i namijenjene su MTB i trekking biciklistima. Preostalih sedam staza odnosi se uglavnom na rute po lokalnim i nerazvrstanim prometnicama opatijskog zaleđa povezujući liburnijske gradiće s kojih se pružaju predivni vidici na Riječki zaljev. Dio tih ruta prolazi po glavnim prometnicama što u ljetnim mjesecima može biti opasno.

Devet gradova i općina Riječkog prstena, 2013. godine, krenuli su u projekt „Bike Rijeka“ s ciljem umrežavanja cijele subregije u jednu biciklističku cjelinu. Do tada su pojedine općine imale nekoliko biciklističkih staza, ali samo unutar svojih administrativnih granica. Projektom „Bike Rijeka“ kreirana je nova biciklistička ruta “Biciklistička transverzala Riječkog prstena” koja je u cijeloj svojoj dužini od 76 kilometara povezala sve jedinice lokalne samouprave od Kastva preko Klane, Viškova, Jelenja, Čavli, Rijeke, Bakra, Kostrene do Kraljevice. Prvobitna ruta je zamišljena kao MTB, a nakon dvije godine kreirana je i cestovna varijanta ukupne dužine 134 kilometra. Osim te dvije transverzale, na cijelom području Riječkog prstena postoji mreža od 42 biciklističke staze/rute ukupne dužine oko 700 kilometara namijenjene MTB i trekking biciklistima. Iako staze na terenu nisu ili su djelomično označene, iste su detaljno opisane sa svim potrebnim podacima u brošuri i mobilnoj aplikaciji „Bike Rijeka“.

Crikveničko-vinodolska rivijera danas broji šest staza/ruta ukupne dužine 310 kilometara. Radi se o jednoj od najstarije trasiranih biciklističkih ruta na Kvarneru, a odlikuje ih povezivanje obalnog područja sa zaleđem Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine do uređenih atraktivnih vidikovaca “Oči Vinodola” s kojih se pružaju jedinstveni vidici na kvarnerski arhipelag. Vožnja biciklima po asfaltnim prometnicama i makadamskim putovima od vožnje uz more može se pretvoriti u vožnju kroz crnogoričnu šumu Gorskog kotara, što ove staze čini zanimljivim, ali i zahtjevnim zbog uspona koje treba svladati.

Najšumovitije i teritorijalno najveće područje PGŽ nudi i najveći broj biciklističkih staza/ruta. 2350 kilometara pretežito makadamskih putova podijeljeno je na 66 biciklističkih staza/ruta u Gorskom kotaru. Iako je broj kilometara i staza prije bio i veći, gradovi i općine Gorskog kotara su 2012. krenuli u projekt „Gorski kotar Bike“ s ciljem revidiranja, umrežavanja i povezivanja gotovo svih prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija. Inicijalna aktivnost je bila stvaranje 260 kilometara duge Goranske biciklističke transverzale koja je zaokružila cijeli Gorski kotar da bi u nekoliko faza cijeli projekt „Gorski kotar Bike“ dobio i mrežnu stranicu, mobilnu aplikaciju, signalizaciju te kartu i brošuru. S obzirom da su se ranije kreirane biciklističke staze nalazile samo na području administrativnih granica pojedine općine ili grada usvojen je prijedlog umrežavanja postojećih staza u nove koje se dotiču susjednih gradova i općina što biciklistu vožnju Gorskim kotarom čini još zanimljivijom. Tu je i „Bike park Rudnik“ u Tršću s uređenom enduro i downhill stazom.

Od predviđenih planova spominje se uređenje tematske biciklističke rute ‘Stari put’ na Rabu, razvijanje biciklističke staze na Lošinju, izgradnja biciklističke staze prema Pavlomiru, kreiranje biciklističke steza Punat-Baška-Vrbnik te uređenje staze Mala učka-prijevoj Bodaj.

Bike hoteli

Adria Bike Group kreirala je brend „Adria Bike Hotels“ koji objedinjuje hotele diljem Hrvatske i koji pružaju standard usluga potrebnih za biciklistički odmor: od biciklističkih ruta, sigurnog spremišta za bicikl do školovanih biciklističkih vodiča, energetskih paketa i kvalitetnog biciklističkog servisa. Hoteli koji nose brend „Adria bike hotels“ u Primorskogoranskoj županiji su: Hotel Zvonimir Baška, Njivice hotels & camp resort Njivice, Hotel Bitoraj Fužine, hoteli Omorika i Katarina u Crikvenici i Grand hotel Dramalj. Valamar bike hoteli Hotelski lanac Valamar godinama sustavno ulaže u razvoj cikloturističke ponude te je razvio vlastiti brend „Valamar loves bikes“ pod čijim okriljem se brendiraju tri bike hotela u Primorsko-goranskoj županiji: Valamar Carolina hotel & villas Rab, hotel Valamar Koralj u Krku i Corinthia Baška Sunny hotel by Valamar u Baški. Ugostiteljska ponuda na Kvarneru je vrlo bogata. Posebno certificiranih objekata s gastro ponudom za cikloturiste još uvijek nema. Restorani su često opremljeni stalcima za bicikle ispred samih objekata.

Primorsko goranska županija ima otvorene sve preduvjete – od položaja do plana Mediteranske rute – da aktivno i ubrzano poradi na razvoju cikloturizma, a što je u toj županiji uostalom i prepoznato. Zato će svi ljubitelji bicikla i prirode uskoro sa zadovoljstvom obilaziti taj dio Jadrana, uz obalu i po otocima, ali i unutrašnjosti u šumovitom Gorskom kotaru. (župan.hr, L.K.)