U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i Općine Klis održana je konferencija na temu “Doprinos JLP(R)S demografskoj revitalizaciji Splitsko-dalmatinske županije”.

Okupljanjem predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije, stručnjaka iz područja demografije te predstavnika državnih i javnih tijela, doprinijet će se vidljivosti mjera koje se provode na lokalnoj i regionalnoj razini. Razmjenom iskustava olakšat će se rješavanje lokalnih demografskih izazova, a osluškivanjem njihovih potreba doprinijet će se kreiranju politika na nacionalnoj razini.

Konferencija u Klisu šesta je konferencija na temu demografske revitalizacije, nakon prethodno održanih u Đakovu, Senju, Kninu i Topuskom i Trakošćanu, na kojima su predstavnici lokalne i regionalne samouprave mogli iskazati što rade i koji su to dobri pokazatelji u njihovim lokalnim jedinicama.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula  je kako je bitno ostvarivati dobru komunikaciju s lokalnim jedinicama jer oni najbolje poznaju svoje stanovnike i njihove potrebe.

„Klis i neki gradovi u ovoj županiji imaju i dobra pozitivna prirodna kretanja i to nam je dobar pokazatelj koliko su ljudi senzibilizirani i koliko su njihove lokalne uprave svjesne situacije u Hrvatskoj”, istaknula je Josić. Dodala je i da iz tih primjera dobre prakse pokušavaju izvući dobre demografske primjere i mjere koje se mogu primjenjivati i u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

„Kroz stvaranje uvjeta za ostanak i povratak mladih, poticanje roditeljstva i promoviranje obiteljskih vrijednosti te unapređenje kvalitete života građana ublažit ćemo nepovoljne demografske trendove.“

Da je potrebna sinergija svih lokalnih jedinica i nacionalne razine po pitanju demografske obnove, poručio je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban.

Župan je istaknuo važnost infrastrukturnih projekata u procesu demografske obnove. “Uz demografske projekte, potrebne su i druge aktivnosti – prometna infrastruktura, ali i širokopojasni Internet. Moram reći da su nam odobreni svi naši projekti vezani uz širokopojasni Internet. Radi se o području otoka, Imotske krajine, Sinjske krajine i Vrličke krajine”, rekao je župan. Podsjetio je na demografski projekt “Tu je tvoj dom”, kojega provodi Splitsko-dalmatinska županija, naglasivši kako će se već idući tjedan potpisati 20 novih ugovora iz toga projekta, a do kraja godine još 40.

Načelnik Klisa Jakov Vetma istaknuo je kako njihova općina nizom demografskih mjera za mlade obitelji pokušava vratiti stanovnike u Dalmatinsku zagoru. “Ono što nije dobro i na čemu svi skupa moramo raditi je sinergija među institucijama. Osnovna infrastruktura koja treba postojati na tim područjima – ne postoji“, istaknuo je Vetma.

Konferencija je imala dvije panel-rasprave: izlaganja demografa o aktualnim demografskim prilikama, perspektivama, procesima i projekcijama stanovništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji te panel o primjerima dobre prakse, izazovima i financiranju na kojem su govorili predstavnici Udruge gradova te gradova i općina; Grada Solina, Grada Imotskog, Grada Supetra,  Grada Trilja, Općine Dugopolje te Općine Klis.

Već devetu godinu zaredom, grad Solin je demografski najmlađi grad u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Solin nosi prvo mjesto po broju rođenih beba u prošloj godini, čime se potvrđuju pronatalitetne mjere koje se provode. Grad Solin značajna sredstva iz Proračuna ulaže u brojne pronatalitetne i demografske mjere. Svake godine izdvaja se više od trećine izvornog Proračuna (više od 30 milijuna kuna) samo za funkcioniranje predškolskog odgoja; za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte izdvaja se više od 5 milijuna kuna: stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal, prijevoz za učenike s teškoćama u razvoju, isto tako i novčane mjesečne potpore za novorođenu djecu, za produljeni porodiljni dopust te za obitelji s četiri i više djece…
U cilju osiguranja smještajnih kapaciteta djeci s područja grada otvoren je veliki vrtićki centar u naselju Priko Vode te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene. U tijeku je izgradnja vrtića u Rupotini i izrada projektne dokumentacije za novi vrtić u Svetome Kaju.
Od 1. listopada 2021. godine na snagu je stupila Odluka o izjednačavanju cijene boravka u gradskim i privatnim vrtićima tako da Grad Solin konstantno promišlja i radi na ulaganju u demografske mjere. Uskoro će početi aktivnosti na izgradnji POS-ovih stanova za 17 solinskih obitelji u Sv. Kaju kako bi mlade solinske obitelji dobile priliku riješiti svoje stambeno pitanje. Solin je zasigurno primjer dobre prakse na koji način se može najmlađima i njihovim obiteljima osigurati sigurna budućnost. U tom smjeru i dalje nastavljamo aktivno djelovati i opravdati titulu koju s ponosom nosimo. To nam je prije svega velika čast, ali istovremeno i zadaća i odgovornost.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković ističe da su se odlučili za stvaranje i provedbu jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj  gradske i otočne zajednice. Ideja je u osnovi jednostavna i polazi od pretpostavke da će zajednica, koja u svojem najosjetljivijem i najranjivijem segmentu, svojoj djeci, pružiti sigurnost, ljubav i bezbrižno djetinjstvo i omogućiti im podršku u svakom trenutku njihova odrastanja,
rezultirati jednako tako održivim, sretnim i sigurnim društvom.
‘Alati za provedbu ove ideje bit će niz međusobno povezanih odluka i projekata koji će, u sinergiji i uz konsenzus svih dionika lokalne politike, dovesti Supetar do konačnog cilja – sigurnog i stimulativnog okružja za razvoj, odgoj i obrazovanje naše djece. Programom će se pratiti djeca od trenutka njihova rođenja do prvog zaposlenja ili odlaska na fakultet – naknade za novorođene. Ovo je naravno samo administrativni dio pretpostavki koje bi nam trebale omogućiti ostvarenje zacrtanog cilja, jasno je da aktivno provođenje jedne ovako ambiciozne politike zahtjeva puno širi i kompleksniji pristup od donošenje
desetak novih mjera. Zato je zamišljeno da se program “Sritna dica, sritan grad” organski razvija i provodi u čitavoj lokalnoj zajednici te da se u njegovu implementaciju i usavršavanje svojim idejama uključe svi njeni društveni čimbenici (odgojno-obrazovni, kulturni, sportski itd… ) i to na svim razinama i sa svim svojim resursima i potencijalima. Program bi s vremenom obuhvatio primjerice i podizanje sigurnosti u gradu (prometne i opće), povećanju kulturnih, zabavnih i ostalih javnih sadržaja za djecu i mlade s posebnim naglaskom na sport i tjelesnu kulturu (sportski teren u svakom mjestu i igralište za djecu u svakom kvartu) itd… Pokrećemo ovu akciju kako bi pokazali i dokazali da se uspješna borba sa poražavajućim demografskim pokazateljima s kojima muku muče sve hrvatske regije može pokrenuti i iz lokalnih sredina u nadi da će naš primjer slijediti i ostale lokalne samouprave, ne samo na našem otoku već i šire.’ – rekla je gradonačelnica Supetra.

U okviru Programa o socijalnoj skrbi Grad Imotski izdvaja sredstva za naknade novorođenoj djeci, visine novčane pomoći za novorođenu djecu iznose: 10.000,00 kuna za prvo dijete; 20.000,00 kuna za drugo dijete; 50.000,00 kuna za treće i svako daljnje dijete. Sufinancira se cijena programa jaslica i dječjih vrtića – 50% drugo dijete; 100% treće i svako daljnje dijete. Prehrana za učenike je besplatna u osnovnim školama, pomaže se u kupnji školskih udžbenika za osnovnu školu, sufinancira se kupnja radnih bilježnica te likovnih mapa za sve učenike osnovnih škola.
U okviru Programa o školstvu izdvajaju se sredstva za  potpore studentima, sufinanciranje prijevoza studentima i učenicima srednjih škola  čije je
mjesto školovanja udaljeno manje od 5 km od mjesta stanovanja, sufinanciraju se pomoćnici u nastavi, učenici nagrađuju.
U okviru Programa o provođenju demografskih mjera poticanja mladim obiteljima za izgradnju i adaptaciju kuća te kupnju stambenih prostora na području Grada provode se mjere kupnje građevinskog zemljišta, kupnja kuće za stanovanje, izgradnja kuće za stanovanje, rekonstrukcija građevine,  troškovi priključka.. a u okviru  Programa potpore poljoprivredi ruralnom razvoju na području Grada Imotskog provode se mjere za  poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, potpore za poticanje sadnje trajnih nasada te za poticanje sadnje povrtlarskih kultura.

Grad Trilj već duže vrijeme pitanje demografije ističe kao prioritet i osnovnu misao vodilju u svim projektima koje provodi, a koji doprinose pozitivnoj demografskoj politici. Svjesni da upravo područje Dalmatinske zagore prednjači u iseljavanju mladog stanovništva prvi smo što se tiče demografskih mjera stali uz bok Splitsko-dalmatinskoj županiji te se vlastitim mjerama nadovezali na projekt “Tu je tvoj dom”. Grad Trilj je tako 2019. godine uveo mjeru sufinanciranja troškova ishođenja građevinske dozvole do iznosa od 25.000 kn za gradnju, odnosno 20.000 kn za rekonstrukciju stambenih objekata.
Navedena mjera za 2021. godinu proširena je na sufinanciranje kupnje građevinskog zemljišta ili stambenog objekta do iznosa od 25.000 kn, a jedna od ove tri mjere može se kombinirati sa sufinanciranjem komunalnih priključaka do iznosa od 20.000 kn što znači da mlada obitelj može od Grada Trilja ostvariti potporu od ukupno 45.000 kn prilikom rješavanja svog stambenog pitanja. Osim navedene mjere koja je dala značajan rezultat jer se broj građevinskih dozvola već u prvoj godini udvostručio Grad Trilj ima i druge demografske mjere pa se tako naknade za novorođenu djecu povećavaju iz godine u godinu. Grad Trilj vodi brigu i o predškolskom odgoju. Iz fondova Europske unije izgrađen je novi dječji vrtić koji će uz postojeće kapacitete zadovoljiti potrebe za upisom djece s područja Grada Trilja. Grad Trilj također #nancira nabavku radnih bilježnica i svih ostalih radnih materijala za sve osnovnoškolce sa svog područja. Isto tako značajna sredstva uložena su u nabavku pametnih ploča i ostalu modernu informatičku opremu za osnovne škole. Srednjoškolcima se sufinancira razlika iznosa putne karte tako da im je prijevoz do škole u potpunosti besplatan. Posebnu brigu Grad Trilj vodi o studentima sa svog područja pa tako dugi niz godina svi redovito upisani studenti ostvaruju pravo na stipendiju, a novost je stipendiranje poslijediplomskog studija  i posebno nagrađivanje u kategoriji “izvrsni studenti”. Studentima se također #nancira i trošak prijevoza do mjesta studiranja.’ – kaže Ivana Bugarin, gradonačelnik Trilja.

‘Pitanje demografije je pitanje opstanka našeg naroda na ovim prostorima. Svakako nije dovoljno pristupati rješenju ovog problema samo s jedne strane – preduvjeti formiranja mladih obitelji, njihovog ostanka na rodnoj grudi, odluke za djecu, praktički obuhvaćaju sve aspekte života. Prije svega stabilnost države bez prisutnih egzistencijalnih prijetnji, gospodarski razvoj, urbaniziranost ili barem kvalitetna prometna povezanost sredine u kojoj planiraju prebivati; prihvatljivi modeli rješavanja stambenog pitanja; dostupnost predškolskog i školskog odgoja koji omogućava balansiranje njihovog ostvarenja kao roditelja i profesionalnog razvoja (cjelodnevni boravak, jednosmjenski jutarnji rad škola). Ako su osigurana radna mjesta, ako je moguće na zadovoljavajući način riješiti stambeno pitanje i ako su riješeni problemi predškolskog i školskog odgoja na način da su kompatibilni sa današnjim ritmom
života, za očekivati je znatno poboljšanje demografske slike. Iznimno je zahtjevno uskladiti profesionalnu karijeru majke u obiteljima sa više
djece (4+), stoga je pritom važna mjera roditelj odgajatelj – naravno uz pretpostavku ostvarenja svih ovim prije spomenutih preduvjeta.’ – riječi su Perice Bosančića, načelnika Dugopolja.

‘Demografska revitalizacija jedna je od ključnih točaka za opstanak naše domovine i kreiranje života kakvog svi priželjkujemo. Iako se negativni demografski trendovi ne mogu promijeniti u kratkom roku, moguće je nizom mjera i življenjem dobre prakse utjecati na pozitivnije rezultate kroz niz godina. Koliko je ovo pitanje važno za našu zemlju, naše područje, ali i cijelu Europu govori i činjenica da je na prijedlog Republike Hrvatske demografija uvrštena u petogodišnji Strateški program Europske unije (2019. – 2024.). Općina Klis ustrajno radi na osmišljavanju i provođenju demografskih mjera zbog kojih
će njeni žitelji vidjeti Klis kao poželjno i perspektivno mjesto za život. Ističemo status roditelja odgajatelja i pomoć mladim obiteljima da po povoljnim uvjetima osiguraju zemljište za izgradnju obiteljske kuće na području naše općine, kao demografske mjere koje su bitno utjecale na poboljšanje kvalitete života naših mladih obitelji. Naknada za novorođeno dijete isplaćuje se kao jednokratna pomoć u iznosima od 2000 do 5000 kuna. Uz to, svake godine Općina osigurava besplatne radne bilježnice za sve učenike, kao i besplatan upis u knjižnicu za sve prvašiće te obiteljsko knjižnično članstvo. U prilog činjenici da radimo pozitivne pomake ide nam i podatak da je Općina Klis, već dvije godine za redom, među rijetkim općinama u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom. Takvi pozitivni pokazatelji postaju nam još većom motivacijom da provođenjem demografskih mjera iskoristimo prirodne blagodati Klisa, ali i nastavimo razvijati adekvatne modele podizanja kvalitete življenja za sve naše stanovnike.’ – napomenuo je pak Jakov Vetma, načelnik Klisa.

Prosječna veličina naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 1.236 stanovnika (2011.), što je značajno više od hrvatskoga prosjeka (634). Relevantni recentni demografski indikatori (2011. – 2020.) ukazuju da se i Splitsko-dalmatinska županija nalazi u općoj depopulaciji, kao i da aktualno kretanje i razvoj stanovništva determiniraju i parcijalni depopulacijski procesi (prirodni pad i negativna migracijska bilanca). Izneseno je to u pregledu demografije za Županiju koju je izradilo Središnji državni ured za demografiju. Tako je između 2011. i 2020. Splitsko-dalmatinska županija većim umiranjem od rađanja izgubila 6.698, a brojnijim iseljavanjem od doseljavanja 1.942 stanovnika, pa je demografska bilanca u tom razdoblju bila negativna (-8.640 stanovnika). Od sredine 2011. do sredine 2020. procijenjeni broj stanovnika Županije smanjen je za 1,6%, što je ipak niža stopa ukupne depopulacije u odnosu na Hrvatsku u cjelini (-5,4%). Za razumijevanje i realno predviđanje budućih demografskih trendova, osobito u bioreprodukciji stanovništva, ali i migracijama, treba upozoriti na sve lošije pokazatelje sastava stanovništva po dobi jer oni potvrđuju da je i Splitsko-dalmatinska županija zahvaćena procesom demografskoga starenja (indeks starenja od popisa 2001. do procjene 2020. povećan je sa 77,4 na 140,1), iako je ostarjelost nešto slabije izražena u odnosu na RH (indeks starenja procijenjenog broja stanovnika sredinom 2020. iznosio je 149,4). Poremećena dobna struktura stanovništva negativan je čimbenik formiranja fertilnih i radno-sposobnih segmenata populacije, a time i destabilizacijska odrednica populacijske revitalizacije te njihovog ukupnog demografskog i društveno-gospodarskog razvoja i napretka. Premda je recentna demografska slika Splitsko-dalmatinske županije u cjelini nešto povoljnija u odnosu na RH, aktualni demografski trendovi upozoravaju na potrebu snažnije primjene mjera revitalizacije stanovništva kao glavnog pokretača ekonomske aktivnosti u prostoru. To više, jer je Županija u proteklih godinu i pol dana bila snažno zahvaćena epidemijom COVID-19 čije demografske učinke još ne možemo u cijelosti procijeniti, ali ih možemo prepoznati u negativnim bioreproduktivnim
pokazateljima na državnoj razini. Konačni rezultati popisa stanovništva 2021. pokazat će realne razmjere i prostornu raširenost i diferenciranost depopulacijskih procesa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. (Središnji državni ured za demografiju, Splitsko-dalmatinska županija, L.K.)