Nakon 30 godina koliko postoje problemi u Međimurskoj županiji s romskom nacionalnom manjinom, od lani su se počele poduzimati konkretne mjere, a vidljivi su i rezultati. Za sada samo od MUP-a, no naznake dobre volje daje i Ministarstvo pravosuđa uvođenjem strožih kazni. Da rezultati budu bolji, potrebno je uključivanje još nekoliko ministarstava, a u cilju ne odustajanja Roma od školovanja, namjenskog trošenja naknada i pomoći koje dobivaju od države i boljeg uključivanja na tržište rada. Županija je sa svoje strane dosta učinila, ali i puno puta isticala da ne može provesti mjere do kraja, bez pomoći državnih institucija.
Nakon što je u nekoliko navrata Međimursku županiju posjetio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i predložio konkretne mjere vezane za rješavanje problema s romskom nacionalnom manjinom kroz povećanje broja policajaca, prošli je tjedan održan sastanak s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem s kojim je pak dogovorena hitna promjena Zakona kojime bi se neovlašteni ulazak u tuđe dvorište definirao kao teži oblik prekršaja ili kaznene odgovornosti što sada nije slučaj. U nedavnom istraživanju „Stanje sigurnosti u Međimurskoj županiji” gotovo 32% ispitanika zbog osjećaja nesigurnosti reklo je da izbjegava određene lokacije u mjestu stanovanja, čak 63,52% ispitanika u posljednjih 5 godina je bilo žrtvama kažnjivih djela, a samo 37,34% njih je to djelo prijavilo policiji. Nadalje, 18,33% ispitanika je doživjelo krađu bicikla, što je 3 puta više od hrvatskog prosjeka, a gotovo 42% ispitanika doživjelo je neovlašteni ulazak u dvorište. Prema preciznim analizama koje PUM obavlja, 70% kriminalnih radnji počine pripadnici romske nacionalne manjine, a prema podacima za prošlu prvu polovicu godine, sve radnje razbojništva počinili su maloljetnici.
U sklopu mjera za unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine održavaju se javno zdravstvene akcije, preventivni pregledi, savjetovanja… upoznaje ih se s pravima i obvezama iz područja zdravstvenog osiguranja, no uz sav angažman, jedan dio romske populacije zbog nemara nema zdravstveno osiguranje iako je to jednostavan administrativni postupak dostupan svakome. I bez obzira na to, nitko nije ostao bez zdravstvene skrbi. Romi jesu uključeni u školi u učenje hrvatskog jezika, radi se s njima na nizu izvannastavnih aktivnosti, pomaže kroz program besplatne prehrane… , no upravo iz razloga što velik broj djece ne zna hrvatski jezik dolaskom u školu, učenje je u startu problem, pa zato župan Međimurske županije Matija Posavec predlaže već neko vrijeme da se s učenjem hrvatskog jezika krene već s tri godine.
Na nedavnom sastanku s ministrom Bošnjakovićem rečeno je kako bi sljedeći korak morao biti da se u suradnji s Ministarstvom obrazovanja projekt predškole za djecu romske nacionalne manjine proširi i obuhvati djecu već od treće godine života, da Ministarstvo za socijalnu skrb svoj doprinos da kadrovskim kapacitiranjem Centra za socijalnu skrb Čakovec te praćenjem načina na koji se troši socijalna pomoć, a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava očekuje se uvođenje poticajnih programa zapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine.
Upravo zato što su sve radnje razbojništva djelo maloljetnika, župan Posavec svjestan je da mora djelovati više institucija u cilju ne samo da se kriminal smanji, nego da i Romi već od malih nogu budu uključeni u zajednicu kroz veću brigu o obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu.., ali pri tome, tvrdi, ne može županija učiniti sve sama. Za sada je jedine konkretne mjere poduzeo MUP, a nakon što je ministar Davor Božinović poslao u Županiju svog savjetnika Vladimira Fabera. Njegovim dolaskom policija je intenzivirala svoj rad, napravila istraživanja koja su dokazala postojanje brojnih problema, koji su godinama gurani pod tepih, PU Međimurska kadrovski je ojačana, povećan je, a i nadalje se povećava broj kontakt policajaca i službenika za maloljetničku delikvenciju, a odlukom ministra od kolovoza će novih 17 policajaca biti raspoređeno na rad u PUM. Iako, više policajaca neće riješiti problem iz temelja, nego je za takvo što potrebno uključivanje više institucija. Štoviše, teško je policiji biti učinkovit s obzirom na sporost pravosuđa i izostanak kazni, pa onda i poruke zajednici da se kriminal ne isplati. Upravo zato je i dobro došla inicijativa ministra pravosuđa da se neka djela tretiraju kao kaznena.
Novčana pomoć troši se za alkohol i cigarete, a manje za djecu
Brigu preuzima i Centar za socijalnu skrb, no i tamošnja ravnateljica Alenka Bilić kaže nam da i njihov napor nije dovoljan, jer ne mogu oni voditi brigu o odustajanju od školovanja, trošenju novca od dječjih doplataka ili rodiljnih naknada ili alkoholu i konzumaciji drugih opijata. Iako je za dio korisnika, a nakon prijava, ukinuta isplata socijalnih naknada u novcu i uvedena u prehrambenim proizvodima, ostaju potpore drugih institucija. Županov prijedlog je uvođenje vaučera, koji su mnogi protumačili diskriminacijom, no sve institucije, ali i stanovništvo iz tog područja dobro znaju da problem postoji s nenamjenskim trošenjem novca, pa su djeca pothranjena jer je roditeljska briga u velikom broju slučajeva loša. 
– Predlažemo strožu kontrolu i vaučere za sve one koji nenamjenski troše socijalne naknade, prije svega one koje su namijenjene djeci. Predlažemo da se dio usmjeri za prehranu obitelji, za plaćanje režija, a da se dječji doplatak koristi isključivo za potrebe djece, za obuću, odjeću, slobodne aktivnosti. Mišljenja smo da se one koji svjesno, namjerno krše prava djeteta na potreban rast i razvoj, na humano obiteljsko okruženje, na sretno djetinjstvo treba u tome spriječiti. Vaučeri nisu isključivo usmjereni na pripadnike romske nacionalne manjine, nego na svakoga tko socijalnim naknadama ne raspolaže sukladno Zakonu, odnosno na one korisnike koji svojim obiteljima uskraćuju osnovna životna prava – kaže župan Posavec.
Prema posljednjim podacima, 82% korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu na području Međimurske županije su pripadnici romske nacionalne manjine, pa se i veći broj aktivnosti s ciljem sprečavanja zlouporabe naknada, provodi upravo s Romima.
– Mišljenja smo da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku treba uvesti i druge mjere kojima bi se suzbijalo siromaštvo, pogotovo djece. Pojačan rad s obiteljima nužna je karika njihovog napretka, jer se upravo roditeljski nemar očituje u ponašanju novih generacija. Tehnike discipliniranja djeteta u romskim zajednicama u većoj se mjeri odnose na fizičko kažnjavanje pa djeca odrastaju u nasilnoj sredini u kojoj posljedično i sami postaju roditelji koji primjenjuju iste principe odgoja djeteta. Velike se poteškoće odnose i na konzumiranje alkoholnih pića i droga što za sobom donosi još opasnije nasilne događaje i agresivnost pojedinaca koja je često usmjerena prema ženama i djeci. Gledajući sve naknade i sva prava koja može ostvariti romska zajednica, a pritom izbjegavajući obveze, jasna nam je ogorčenost većinskog stanovništva – komentira župan Posavec.
– Lokalna javnost samo inzistira na uvođenju vaučera umjesto isplate zajamčene minimalne naknade. No što je s isplatom doplatka za djecu? Ili rodiljnih naknada koje isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje? Kako bi to socijalni radnici trebali kontrolirati trošenje svih državnih pomoći i potpora? Stajati ispred kockarnica ili trgovina i pratiti tko je kupio alkohol? Ono što mi možemo je pratiti obitelji u riziku izricanjem mjera obiteljsko pravne zaštite (sukladno Obiteljskom zakonu) te pratiti zadovoljavaju li roditelji sve potrebe svoje djece – komentira ravnateljica Centra za socijalnu skrb A. Bilić.
Diskriminacije romske nacionalne manjine nema
Prema podacima koje smo dobili iz Županije, na dan 31.12.2018. u Međimurskoj županiji bilo je ukupno 1.229 rješenjem priznatih prava na zajamčenu minimalnu naknadu (uključuje kućanstva i samce), a što obuhvaća ukupno 3.827 korisnika zajamčene minimalne naknade. Od tog broja 1 857 je odraslih osoba, dok su ostali korisnici djeca (1.970). Odrasli članovi kućanstva mogu primiti po 480 kuna naknade, ako zadovoljavaju uvjete predviđene Zakonom o socijalnoj skrbi, a djeca 320 kuna, pa tako obitelj od primjerice šest članova (dvoje odraslih i četvero djece) primaju 2.240 kuna od Centra za socijalnu skrb. Mirovinsko osiguranje isplaćuje doplatak za djecu i takva obitelj ima pravo na doplatak za djecu (po djetetu 299,34 kn + 500 kn ako je troje djece+ 1.000,00 kn ako je četvero i više djece)
Riječ je o državnim naknadama i potporama u ukupnom iznosu od oko 4.500 kuna, a jasno je da s tim novcem šesteročlana obitelj teško može preživjeti mjesec dana.
– U romskoj zajednici ima veći broj obitelji koje u skladu sa svojim mogućnostima vode dostatnu brigu o svojoj djeci tako da ne možemo generalizirati čitavu zajednicu. Ono što smo mi primijetili je nedostatak planiranja obitelji, prerano stupanje u izvanbračne zajednice tako da često „djeca imaju djecu“, započinju zajednički život a da nemaju završenu školu, nemaju zaposlenje, nemaju gdje stanovati…..Velik problem je alkoholizam i konzumacija drugih opijata. CZSS ima zakonsku mogućnost isplate zajamčene minimalne naknade u trgovini za kupnju prehrambenih artikala, što već i radimo. Da sumiram – problem nenamjenskog trošenja pomoći, problem disfunkcionalnih obitelji, problem alkoholizma i opijata, nezaposlenost, prerano odustajanje od škole, loš školski uspjeh, loši stambeni uvjeti, zanemarivanje djece, vršenje kaznenih i prekršajnih djela pogotovo maloljetnika i još niz drugih problema sigurno ne može biti na teret samo sustava socijalne skrbi. Ukoliko i svi dijelovi našeg društvenog sustava ( socijalna skrb, obrazovanje, zdravstvo, policija i lokalna uprava) učine dodatan napor radi ublažavanja ove situacije, neće se puno postići ako i sama romska zajednica ne bude aktivno uključena u rješavanje problema – zaključuje Bilić.
Zato, sve institucije koje tamo djeluju, svjesne su problema i želja je da se situacija popravi i nađe najbolji model, ali u koji se moraju uključiti i sami Romi, te se nitko od njih ne može složiti s tvrdnjama pojedinaca, da je riječ o diskriminaciji romske nacionalne manjine.
U analizi koju je napravila Međimurska županija, ističe se da je najveća prepreka s kojom se romski učenici susreću u redovnom školskom sustavu posljedica izražene jezične barijere jer se većina učenika s hrvatskom jezikom susreće prilikom ulaska u odgojno – obrazovni sustav, pa čak i djeca koja su bila uključena u jednogodišnje predškolske programe. Teško prate redovne nastavne procese, zaostaju u svladavanju pisanja, a kasnije i čitanja. Zbog osjećaja neprilagođenosti i još uvijek nedovoljne podrške roditelja, romski su učenici nedovoljno motivirani. Učitelji i nastavnici suočeni su s otežanim uvjetima rada te ograničenim sredstvima i mogućnostima za provedbu dodatnih programa podrške koji su potrebni romskoj djeci. Suočeni s neredovitim dolaskom djece u školu, nedostatkom pažnje i koncentracije koji su često uzrokovani teškim uvjetima u kojima djeca žive, nedostatkom podrške roditelja obrazovanju njihove djece, učitelji često doživljavaju neuspjeh u postizanju obrazovnih ciljeva. Romski učenici često školu doživljavaju kao neprijateljsku instituciju. Učenici u svome okruženju ne prepoznaju elemente vlastite kulture, vlastitog osobnog i grupnog identiteta, vrlo rano postaju svjesni razlika i nedodirljivosti između dva svijeta, njihovog realnog života i onoga što se u školi smatra ‘normalnim’. Zbog toga učenik može usvojiti uvjerenje kako je kultura njegove obitelji, a time i ono samo, manjkavo, ili da škola nije prikladna za njega i da ono ne pripada školi.
Ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola u Međimurskoj županiji je 13.317, od čega ih je u osnovnim školama 9.521, a Roma 1.639 ili 17,21%. Srednjoškolaca ima 3.796, od čega je Roma samo 238 ili 6,26%. Navedene brojke potvrđuju da je srednjoškolaca Roma premalo te da se problematikom upisa, odabira zanimanja, kontinuiranog pohađanja nastave i završetka do srednjeg obrazovanja mora baviti Ministarstvo znanosti i obrazovanja i predstavnici romske zajednice kao bi se stvorila intelektualna skupina u koju bi romska zajednica imala povjerenje te bi ju slijedila na putu obrazovanja.
U školama je učenicima romske nacionalne manjine osigurano dodatno učenje hrvatskog jezika te sudjelovanje u programima produženog boravka. Također, u školama se provode razne radionice s učenicima i njihovim roditeljima, nastoji se što veći broj učenika uključiti u izvanškolske programe i projekte, ne samo za vrijeme nastave, već i tijekom školskih praznika.
-Želimo naglasiti još uvijek značajan trend napuštanja školovanja koji ukazuje da sustav nije u dovoljnoj mjeri omogućio da romska djeca na vrijeme i uz adekvatnu pripremu uđu i ostanu u sustavu do završetka barem osnovnog obrazovanja. Jednogodišnji program predškole, koji je osmislila i uvela Međimurska županija uz financijsku podršku REF-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja, nije dostatan za svladavanje jezika i ostalih predvještina potrebnih za aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te praćenju i svladavanju istog. Stoga godinama apeliramo da je nužno omogućiti ranije uključivanje u integrirane predškolske programe, počevši od djetetove treće godine života – kaže župan Posavec.
Niz mjera za unaprjeđenje zdravlja i ulazak na tržište rada
Međimurska županija izdvaja se po ulaganju u obrazovanje, a ono, kao i sve druge pogodnosti kroz razne projekte, jednako su dostupne svima. Pa tako kroz projekt Škole jednakih mogućnosti u Međimurskoj županiji, uključeno je 10 učenika romske nacionalnosti (ukupan broj korisnika je 60). Cilj projekta je integrirati učenike s teškoćama u redovno obrazovanje uz podršku pomoćnika u nastavi. Vrijednost projekta u 2017. godini iznosila je 2,1 milijun kuna.
Projekt SUKUS – Srednjoškolci u kulturnim i umjetničkim sadržajima uključio je učenike romske nacionalnosti koji borave u učeničkim domovima. Učenici su aktivno sudjelovali u kulturnim i umjetničkim sadržajima koji im inače ne bi bili dostupni i besplatni. Ukupna vrijednost projekta iznosi 700.000 kuna.
Projekt IŠKULICĂ- ŠKOLICA jednakih mogućnosti u obrazovanju obuhvaća 148 djece romske nacionalne manjine u programima predškole i 173 učenika od 1.do 4. razreda OŠ u programe produženog boravka. Projekt se provodi u školskoj godini 2018./2019., a njegova vrijednost iznosi 1,6 milijuna kuna.
Međimurska županija financira prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola koji obuhvaća i prijevoz učenika romske nacionalnosti (podatci se ne prikupljaju na temelju nacionalnosti). Za prijevoz učenika osnovnih škola izdvojeno gotovo 5,2 milijuna kuna, dok je za srednje škole izdvojeno 14,5 milijuna kuna.
U sklopu zdravstvene skrbi provodi se niz programa za unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine. U programima osim Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije sudjeluju udruge i škole.
U sklopu mjera za unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine održavaju se javno zdravstvene akcije, preventivni pregledi, savjetovanja, mamografski pregledi, edukativna predavanja na temu reproduktivnog i spolnog zdravlja djevojaka i žena te zdravih stilova života i brige o zdravlju. Nadalje Rome se upoznava s pravima i obvezama iz područja zdravstvenog osiguranja. Jedan dio romske populacije, uza sav angažman javne uprave, nema zdravstveno osiguranje. Nikada nitko u Međimurskoj županiji nije ostao bez zdravstvene skrbi, bez obzira imao zdravstveno osiguranje ili ne, što znači da intervencije budu na teretu ustanova ili se zdravstveno osiguranje prizna naknadno. Problem nepoštivanja pravila zdravstvenog sustava također je nešto za što u Županiji smatraju da izuzetaka u ponašanju ne bi se smjelo tolerirati.
U evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, navodi se u analizi, sve je manje Roma. Određeni broj Roma koji su se u međuvremenu zaposlili našli su posao bez posredovanja HZZ, na otvorenom tržištu rada što je hvalevrijedan pomak. HZZ svojim mjerama aktivne politike zapošljavanja uključuje Rome u razne programe obrazovanja za deficitarna zanimanja, a to im također olakšava ulazak na tržište rada. Romi se često zapošljavaju na javnim radovima pri čemu stječu prva radna iskustva i navike što im opet pomaže u integraciji na tržište rada. Proteklih su se godina Romi zapošljavali kao radnici i pomoćni radnici u građevinarstvu, ali sada su kao radnici prepoznati i u drugim granama industrije – metaloprerađivačka, trgovina, proizvodnja hrane i sezonski poslovi u poljoprivredi. Negativan aspekt svakako je obrazovna struktura. Čak 62% Roma je bez završene osnovne škole, 31% ima završenu osnovnu školu, 6% završenu trogodišnju, a 1% četverogodišnju srednju školu. Osim problema u obrazovanju, Romima nedostaju i radno iskustvo te radne navike. Gotovo 65% Roma u evidenciji nezaposlenih nema prethodno radno iskustvo. Veća zapošljivost Roma može se osigurati poboljšanjem obrazovne razine, povećanjem motivacije Roma i pripreme za zapošljavanje kroz radionice koje organizira HZZ.
Na prijedlog Vijeća za prevenciju Međimurske županije, na Sjednici Skupštine Međimurske županije donijeta je Odluka o formiranju Odsjeka za socijalnu zaštitu i nacionalne manjine u okviru Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu zaštitu koji će, u suradnji s relevantnim dionicima, pristupiti izradi novog Akcijskog plana za uključivanje Roma u Međimurskoj županiji.
Da napretka u životu Roma u Međimurju ima, očituje se u obrazovanju, sustavu socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i politici zapošljavanja. No niz prigovora postoji i vidljivo je nezadovoljstvo većinskog stanovništva, a istraživanje koje je Međimurska županija zajedno s MUP-om provela pokazuju da se s Romima ne može miriti, ali niti ignorirati te su kamen spoticanja napretka, mirnog i suvremenog suživota.
-Na osnovu svega poduzetog neopravdano je imputirati tijelima Međimurske županije ideje o širenju anti-romske diskriminacije i rasizma u vladi, obrazovnom sustavu i u medijima. U Međimurju nikada nije vladao radikalizam, dapače slovimo kao moderna i uređena sredina, koja poštuje čovjeka i njegov rad jer smo svjesni da na njemu počiva razvitak cijele županije – zaključuje župan dodajući da aktivnosti Međimurske županije jamče praktične pomake u poštivanju ljudskih prava i poboljšanju statusa Roma te svakako pružaju nadu za ljudsko dostojanstvo danas i sutra. Ali i da je potrebna veća podrška države.
U rješavanja problema treba se uključiti više institucija
Ministarstvo unutarnjih poslova – povećanjem broja policajaca koji će kontrolirati prekršitelje
Ministarstvo pravosuđa – omogućiti da se sadašnji prekršaji strože tretiraju, odnosno da postanu kaznena djela, jer često privedeni prekršitelji budu pušteni nakon 24 sata s obzirom da pravosuđe ne reagira
Ministarstvo obrazovanja – pojačana aktivnost za jače uključivanje Roma u obrazovanje i posebice učenja hrvatskog jezika već od treće godine
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – povećati broj socijalnih radnika koji će nadzirati namjensko trošenje državne pomoći, uključujući i dječje doplatke koji se isplaćuju preko HZMO-a
Ministarstvo zdravstva – pojačati tim koji će educirati o potrebnoj zdravstvenoj zaštiti pa i samoj potrebi prijave za dobivanje zdravstvenog osiguranja, te pratiti trošenje rodiljnih naknada koje isplaćuje HZZO
Inače, u RH prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.godine, živi 16.975 Roma, a u Međimurskoj županiji 5.107, odnosno 30%. Prema neslužbenim informacijama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Međimurju zapravo ima oko 10 000 Roma. (Lidija Kiseljak)
